English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Ugovor o radu na određeno vrijeme

Premda bi ugovor o radu na određeno vrijeme trebao biti iznimka i može se sklapati samo uz ispunjenje zakonom točno određenih uvjeta, poslodavci vrlo često i uspješno zaobilaze te uvjete i u Hrvatskoj je takav ugovor, nažalost, više pravilo nego iznimka.
Prema podacima Eurostata, svaki peti hrvatski radnik je zaposlen na određeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno ima oko 300.000 zaposlenih u Hrvatskoj, a oblik radnog odnosa koji je zamišljen kao povremeni radni angažman posljednjih je godina postao dominantan oblik zapošljavanja. Proizlazi da je Hrvatska europski rekorder u brzini kojom rad na određeno istiskuje stalni radni angažman. To pokazuje da dobar dio poslodavaca zloupotrebljava institut rada na određeno vrijeme.
Donošenjem novog Zakona o radu 2014. godine tome se htjelo stati na kraj, no Zakon svejedno poslodavcu ostavlja veliku mogućnost sklapanja takvih ugovora, a ni mjere nadzora nisu dovoljno učinkovite.

  • Kada se smije sklopiti ugovor na određeno vrijeme
  • Ograničenja u broju i trajanju ugovora na određeno
     Prelazak na neodređeno vrijeme
  • Jednaki uvjeti i prava
  • Prekršajna odgovornost
  • Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agencijski radnici predmet eksploatacije

Željom za povećanjem profita poslodavaca na globalnom tržištu sve više se uvodi nered u praksu stoljećima stvarane regulative radnih odnosa sa socijalnim obilježjima. Liberalizacija tržišta rada praktično na svim poljima otvara natjecanje u tome koliko nisko se mogu srozati postojeća prava radnika, a da se istovremeno donosi "novo" zakonodavstvo koje takvo srozavanje pokriva. Stječe se dojam kako se svakim novim zakonom koji bi po prirodi stvari trebao imati upravo obrnute učinke, smanjenje, odnosno, srozavanje prava događa sve više. To govori da na liberalnom tržištu rada moćni poslodavci polako, ali sigurno "zamjenjuju" stoljećima priznate norme koje su radnicima jamčile sigurnost radnog mjesta i zapošljavanja s fleksibilnim normama koje zamjenjuju sigurnost radnog mjesta s nedorečenim izričajem "sigurnost posla". Tako se povijesno mijenja i europsko socijalno tržište rada i postupno se prilagođava uvjetima koje donosi TTIP otvarajući put neizvjesnosti, izrabljivanju, deregulaciji i nesigurnosti. Danas najčešći i najprimjenjivaniji oblik takvog "fleksibilnog" oblika rada je rad preko agencija za privremeno zapošljavanje.

  • Pojam agencijskog radnika
  • Poslovna logika agencijskog rada
  • Poslovna logika i ekonomski interes agencija
  • Europska komisija priznala je propuste
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor I. dio

Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. 
Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora? Ljeto stiže, neki od nas upravo započinju godišnji odmor, a neki još samo sanjaju o njemu. Kako bi snovi postali što bliži ili barem da znamo čemu se možemo veseliti i nadati, u nastavku dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru.
Novi Zakon o radu (Narodne novine 93/14 dalje u tekstu i kao ZOR), govori o godišnjim odmorima u glavi 9. Odmori i dopusti, od članka 76. do 85., a njegovim donošenjem došlo je i do određenih promjena u pitanju godišnjih odmora.

  • Svrha godišnjeg odmora
  • Godišnji odmor treba neprekidno duže trajati
  • Najkraće trajanje godišnjeg odmora
  • Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora
  • Umjesto bolovanja uzeti godišnji?
  • Zabrana odricanja
  • Rok stjecanja prava
  • Razmjerni dio
  • Nastavak u idućem broju
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor II. dio

Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora?
Ljeto je tu – neki od nas upravo započinju godišnji odmor, neki završavaju, a neki još samo sanjaju o njemu. Kako bi snovi postali što bliži ili barem da znamo čemu se možemo veseliti i nadati, u nastavku teksta iz prošlog broja dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru.
Novi Zakon o radu (Narodne novine 93/14., dalje u tekstu i kao ZOR) govori o godišnjim odmorima u glavi 9. Odmori i dopusti, od članka 76. do 85., a njegovim donošenjem došlo je i do određenih promjena u pitanju godišnjih odmora.

  • Korištenje u dijelovima
  • Prenošenje u sljedeću kalendarsku godinu
  • Raspored korištenja
  • Naknada plaće
  • Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
  • Nemogućnost odricanja prava na godišnji odmor
  • Prekršajna odgovornost
  • Regres
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor - Izvor stresa ili opuštenosti?

Istraživanja tvrde da se nakon što odemo na godišnji opuštamo tek nakon četiri dana, osam sati i 24 minute. Ne znam u čemu je fora s ovim minutama, ali dakle, puna četiri dana godišnjeg izgubimo na aklimatizaciju novom vremenu i prostoru, zbog čega odgovorno tvrdim da tjedan dana odmora nije dovoljno za radnog čovjeka.
Naravno, glavni razlog zašto je danas to drugačije nego što je bilo godinama ranije, jest to što nas moderan način života stalno drži pod nekom vrstom stresa pa nam treba više vremena da prestanemo razmišljati i brinuti o svemu. Ranije smo se mogli mnogo lakše isključiti od posla i potpuno se opustiti, a danas imamo nekoliko vrsta tehnologija zbog kojih smo dostupni svima, koliko god daleko otišli.

  • Optimalni godišnji odmor
  • Razlike u doživljaju
  • Razlike u kvaliteti godišnjeg odmora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Može li plaća biti poslovna tajna?

U službenim dokumentima poslodavca, a često i u Ugovoru o radu, možemo naći klauzulu kojom je propisana tajnost plaće, odnosno zabranjeno je iznošenje informacija i razgovor s drugim radnicima o visine plaće. No, pitanje je ima li poslodavac opravdan interes za nametanje te odredbe, odnosno imaju li radnici pravo znati koliku plaću njihovi kolege imaju.

  • Različit interes poslodavca i radnika
  • Mišljenje radnika u Hrvatskoj
  • Što kaže zakon?
  • Jednakost plaća žena i muškaraca
  • Plaća zaposlenika u javnim i državnim službama
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uvjeti rada radnika upućenih na rad u inozemstvo

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji za poslodavce s poslovnim nastanom u RH otvorila se mogućnost pružanja usluga na području Europske unije, u koju svrhu poslodavci imaju mogućnost upućivati svoje radnike na rad u inozemstvo (dalje: upućeni radnici) u svrhu pružanja određene usluge stranom korisniku. Riječ je o prekograničnom kretanju radnika iz RH koje sve više poprima maha, a nerijetko se događaju i slučajevi kršenja prava tih radnika koji nisu u potpunosti upoznati s pravima koja im pripadaju. U 2014. godini iz Hrvatske je u druge države članice EU-a upućeno na rad u inozemstvo oko 27.556 radnika.
Ukratko ćemo prikazati prava koja pripadaju radnicima koji se upućuju na rad u inozemstvo s posebnim osvrtom na iznos plaće koji im pripada.

  • Upućivanje prema Zakonu o radu
  • Minimalna razina uvjeta rada upućenih radnika
  • Plaća i drugi uvjeti rada upućenog radnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uskoro arbitraže u nadomještanju suglasnosti radničkog vijeća?

U manjem broju slučajeva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća ima najšire ovlasti pri sudjelovanju radnika u odlučivanju te zaista sudjeluje u odlučivanju – suodlučuje. Tada postoji svojevrsno pravo veta jer tada poslodavac može donijeti predmetne odluke samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

  • Kada je potrebna suglasnost
  • Uskraćena suglasnost se može zamijeniti
  • Arbitražni postupak, bez prava na žalbu
  • Čemu sve to?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Razlika ugovora o radu od drugih ugovora s elementima radnog odnosa

Ugovor o radu predstavlja temelj svakog radnog odnosa i trebao bi biti osnovni ugovor koji za činidbu ima rad. No, osim ugovora o radu, još neki ugovori za činidbu imaju rad, ali s njima ne nastaje radni odnos te za njih u pravilu ne vrijede odredbe radnog prava. To su: ugovor o volonterstvu, ugovor o radu učenika i studenata, menadžerski ugovor, ugovor o djelu i ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

  • Ugovor o radu
  • Ugovor o djelu
  • Ugovor o volontiranju
  • Rad redovitih učenika i studenata
  • Menadžerski ugovor
  • Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stanka – 30 minuta koje mnogo znače

Prvoaprilske najave, koje, nažalost, moguće nisu bile samo šala, o produženju dnevnog radnog vremena na 9 sati uz stanku od 1 sat, bez njezinog računanja u radno vrijeme, ali i nepoštivanje sadašnjeg prava na stanku, koje u praksi dovodi čak i do ekscesnih situacija, potiču nas da obradimo ovaj institut koji u Zakonu o radu zauzima jedan članak. No opet je od svakodnevnog značaja za svakog radnika i poslodavca.

  • Zašto je stanka važna
  • Pravo na stanku
  • Stanka se ubraja u radno vrijeme
  • Drugačiji način korištenja stanke
  • Prekršajna odgovornost

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: