Unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu.
Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je evidentirano više od 240.000 nezaposlenih ljudi. Više od trećine te brojke su dugotrajno nezaposleni. U Hrvatskoj smo u posebnoj opasnosti zbog dugotrajne nezaposlenosti jer dolazi do socijalne isključenosti tih ljudi i trebat će nam generacije kako bi ih vratili u društvo.
Za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu. U zemljama s niskom stopom nezaposlenosti zaposleni u pravilu rade manje nego u zemljama visoke nezaposlenosti gdje i zaposleni mnogo više rade. Nadalje, nezaposlenost u Hrvatskoj češće pogađa žene za koje niz istraživanja kaže kako teže podnose gubitak posla i teže su zapošljive.

• Najugroženiji oni između 45 i 55 godina

Što napraviti kada vam poslodavac ne da plaću? Radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća.
Kada vas poslodavac izigra, u pomoć treba zvati sindikat, koji će, ako je 'kompetentan, normalan i pošten', dati besplatan savjet i učiniti slučaj javno dostupnim. Sud javnosti može pomoći rješavanju problema. Tada će i inspekcije početi raditi svoj posao.
Naime, radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća. Također, ako je poslodavac radniku krajem svakog mjeseca za prethodni mjesec rada predao obračun neisplaćene plaće, tada radnik može pokrenuti ovrhu protiv poslodavca, i to na temelju obračuna plaće koji predstavlja ovršnu ispravu.
Ovrha se podnosi direktno Financijskoj agenciji. Ako poslodavac nije svaki mjesec predao obračun plaće, tada radnik može tužiti poslodavca na nadležnom sudu za isplatu. S obzirom na to da se radi o sporu iz radnog odnosa, radnik ne plaća sudsku pristojbu u takvom sporu.
Ako je poslodavac djelomično isplatio plaću radniku u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radnik za taj mjesec ostvaruje pravo na isplatu iznosa minimalne plaće umanjenog za iznos koji mu je isplaćen po osnovi te plaće odnosno naknade plaće. Navedene isplate izvršava Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.

Od 1. ožujka do 31. svibnja 2017. godine bit će održani redovni izbori za novi mandat većine radničkih vijeća. Izborni postupak za radnička vijeća je kompliciran, detaljno propisan, a prve radnje moraju se poduzeti već početkom 2017. godine. U cilju kvalitetne pripreme i uspješne provedbe izbora za idući mandat radničkih vijeća, u tvrtkama gdje Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske ima svoje članove, pozivamo na jednodnevni seminar
RADNIČKA VIJEĆA I NJIHOVI IZBORI održat će se u petak 3. veljače 2017. godine, s početkom u 11,00 sati, u Domu Sindikata grafičara, Brešćenskoga 4, Zagreb.
Iz podružnica koje namjeravaju provesti postupak izbora za radničko vijeće, ali i povjerenika radnika za zaštitu na radu ili predstavnika radnika u nadzornom odboru, pozivamo sindikalne povjerenike, članove radničkih vijeća, predstavnika radnika za zaštitu na radu, te svakako i potencijalne članove budućih izbornih odbora koji će se uspostaviti u tu svrhu, da sudjeluju na navedenom seminaru.
Prijave i potvrde dolaska treba izvršiti u Sindikat na telefon 01/4501-470 ili e-mail suzana.zaja@sindikat-graficara.hr

Što se smatra radnim vremenom i na koji način računati radno vrijeme, odnosno broj sati rada radnika u određenom referentnom razdoblju, u potpunosti ovisi o sadržaju definicije pojma radnog vremena. Iako je definicija pojma radnog vremena propisana Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnoga vremena, koju je Hrvatska prenijela u Zakon o radu (dalje: ZOR), u dosadašnjoj primjeni navedena definicija se pokazala nedostatnom, pa je sadržaj navedene definicije dodatno pojašnjen u dosadašnjoj praksi Suda EU (dalje: Sud). Posljednja presuda u kojoj je Sud razmatrao koja se razdoblja raspoloživosti radnika poslodavcu moraju smatrati radnim vremenom jest presuda u predmetu C-266/14 Tyco (o kojoj je bilo riječi u proteklom broju Grafičara), kojom je u odnosu na pojedinu kategoriju radnika Sud EU proširio sadržaj pojma "radnog vremena", te je vrijeme putovanja tih radnika od kuće do prvog odredišta na kojem moraju obaviti posao, te od mjesta zadnjeg klijenta do kuće, ubrojio u radno vrijeme.

• Pojam radnog vremena
• Putovanje mobilnog radnika na posao predstavlja radno vrijeme

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), provodeći odredbe članka 42. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13.) svakoj prijavljenoj ozljedi priznaje ili ne priznaje status ozljede na radu.

• Što se ne priznaje ozljedom na radu?
• Put prijave ozljede na radu
• Neke dileme
•  Novčane naknade
• Odšteta za ozljedu na radu

Broj umirovljenika u godinu dana povećao se za nešto više od osam tisuća. Naime, prema podacima s kraja kolovoza ove godine u mirovini je bilo 1,231.756 osoba, što znači da je iza svake umirovljene osobe stajao 1,22 radnik. Godišnje se za mirovine izdvaja oko 36 milijardi kuna, pri čemu se iz obveznih doprinosa prikupi oko 60 posto potrebnih sredstava, a ostatak se namiruje iz proračuna.

• Sustav "ipak" dugoročno održiv
•  Dvosmjerno kretanje radne snage
•  Nužne nepopularne mjere
•  Prvi veliki test 
   Godišnje 3 do 4 tisuće novih umirovljenika
   
  

Europska komisija je objavila izvješće o provedbi Okvirnog sporazuma o zlostavljanju i nasilju na radu, koji su još 2007. godine sklopili socijalni partneri na europskoj razini, kako bi utvrdila na koji način je navedeni Sporazum implementiran u državama članicama EU.
Riječ je o sporazumu kojim se od udruga sindikata i poslodavaca na nacionalnoj razini zahtijeva da zajednički surađuju na poboljšanju uvjeta rada uspostavljajući mehanizme kojima će moći identificirati, spriječiti i upravljati postupcima zlostavljanja i nasilja na radu. Navedeni Sporazum bile su dužne implementirati udruge sindikata i poslodavaca na nacionalnoj razini na način prikladan u dotičnoj državi članici, najkasnije do 26. travnja 2010. godine.
Koliko je problem zlostavljanja na radu iznimno važno pitanje pokazuje i činjenica da je zajedničko izvješće Eurofounda i EU-OSHA pokazalo da povećanje takvog postupanja na radnom mjestu negativno utječe na zdravlje radnika zbog čega radnici izostaju s posla, što dovodi do povećanih troškova rada poslodavaca.

• Odredbe Sporazuma bez ikakvog učinka u Hrvatskoj

Sukladno Zakonu o radu, poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
Poslodavac osigurava materijalne i tehničke uvjete za obrazovanje i osposobljavanje radnika, ono se obavlja o trošku poslodavca i u pravilu za vrijeme radnog vremena. Dužnost radnika je odazvati se tom osposobljavanju i u njemu aktivno sudjelovati.
Sukladno navedenom, radnici nisu dužni potpisivati nikakve ugovore niti anekse ugovora kojima se obvezuju na povrat sredstava utrošenih za njihovo obrazovanje, niti ostati zaposleni određeno vremensko razdoblje kod poslodavca, posebno ako se radi o obrazovanju za potrebe poslodavca, npr. prilikom uvođenja novih strojeva, novog načina rada… Stoga se radnicima savjetuje ne potpisivati nikakve štetne odredbe i posebno ne potpisivati ništa prije detaljnog čitanja i analiziranja sadržaja onoga što je ponuđeno na potpisivanje.

Podsjećamo na godinu dana staru presudu Suda pravde Europske unije (ECJ) u predmetu "Tyco", prema kojoj je putovanje na posao dio radnog vremena.
Sindikat španjolske tvrtke "Tyco Integrated Security", dobio je na Europskom sudu pravde spor s upravom u kojem je dokazivao da za dio radnika koji radi izvan sjedišta kompanije u Madridu, radno vrijeme praktički počinje njihovim izlaskom iz kuće po dobivenim zadacima od poslodavca gdje trebaju otići na intervenciju. Riječ je o održavanju i popravcima sigurnosnih uređaja. Tyco je 2011. pozatvarao svoje urede u unutrašnjosti Španjolske, a radnicima nastavio davati zadaće telefonima i internetom iz sjedišta u Madridu. Budući da se klijenti kompanije nalaze i po 100 kilometara daleko od adresa na kojima žive radnici, oni su dnevno radili brojne neplaćene radne sate kako bi došli na intervenciju.

• Ozljeda se uvažava