English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Sud pravde Europske unije -Putovanje na posao može biti dio radnog vremena

Podsjećamo na godinu dana staru presudu Suda pravde Europske unije (ECJ) u predmetu "Tyco", prema kojoj je putovanje na posao dio radnog vremena.
Sindikat španjolske tvrtke "Tyco Integrated Security", dobio je na Europskom sudu pravde spor s upravom u kojem je dokazivao da za dio radnika koji radi izvan sjedišta kompanije u Madridu, radno vrijeme praktički počinje njihovim izlaskom iz kuće po dobivenim zadacima od poslodavca gdje trebaju otići na intervenciju. Riječ je o održavanju i popravcima sigurnosnih uređaja. Tyco je 2011. pozatvarao svoje urede u unutrašnjosti Španjolske, a radnicima nastavio davati zadaće telefonima i internetom iz sjedišta u Madridu. Budući da se klijenti kompanije nalaze i po 100 kilometara daleko od adresa na kojima žive radnici, oni su dnevno radili brojne neplaćene radne sate kako bi došli na intervenciju.

  • Ozljeda se uvažava
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski sud - Stop uzastopnim ugovorima

Zapošljavanje na temelju uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, radi obavljanja trajnih poslova, protivno je pravu EU.

Europski sud u Luxembourgu u svojoj odluci jasno je naglasio kako obnavljanje ugovora o radu na određeno vrijeme, radi zadovoljenja potreba koje nisu privremene, nego stalne i trajne, nije opravdano u smislu čl. 5. Direktive vijeća 1999/70/EZ o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme te da je izravno protivno pretpostavci kako su ugovori o radu na neodređeno vrijeme temeljni oblik radnog odnosa. Također, Sud je utvrdio kako odredba nacionalnog propisa kojom se na općenit i apstraktan način dopušta uporaba uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme u sebi sadržava stvarnu opasnost od zloporabe ovog instituta, što je protivno cilju i korisnom učinku Direktive.

Verzija za ispis
 
Mirenje u rješavanju radnih sporova iz područja zaštite na radu

U sklopu VI. međunarodnog stručno-znanstvenog skupa "Zaštita na radu i zaštita zdravlja", Zavod za unapređivanje zaštite na radu 23. rujna ove godine organizirao je u Zadru okrugli stol na temu "Mirenje kao učinkovit model rješavanja radnih sporova iz područja zaštite na radu". U radu su kao uvodničari i panelisti sudjelovali predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, udruge poslodavaca i sindikata, Ministarstva pravosuđa, Općinskog suda u Zadru te Hrvatske udruge za mirenje.
Cilj okruglog stola bio je ukazati na stanje i probleme u području individualnih radnih sporova, a u okviru njih posebno na one iz područja zaštite na radu, zatim predložiti moguća rješenja putem afirmacije mirenja pri sudovima kao i izvan sudova te istaknuti prednosti mirenja za poslodavce i radnike, ali i društvo u cjelini.

  • Osposobljena 242 miritelja
  • Mirenje samo u 41 sporu!?
  • Nedovoljna senzibilizacija za mirenje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Praksa Europskog suda - Radnik koji da otkaz ima pravo na naknadu za odmor

Radnik koji sam zatraži raskid radnog odnosa ostvaruje pravo na novčanu naknadu ako nije mogao u cijelosti ili djelomično iskoristiti pravo na plaćeni godišnji odmor. Presudio je to Sud Europske unije u slučaju jednog dužnosnika uprave grada Beča.

  • Direktive Europske unije
  • Zakon o radu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ugovor o radu na određeno vrijeme

Premda bi ugovor o radu na određeno vrijeme trebao biti iznimka i može se sklapati samo uz ispunjenje zakonom točno određenih uvjeta, poslodavci vrlo često i uspješno zaobilaze te uvjete i u Hrvatskoj je takav ugovor, nažalost, više pravilo nego iznimka.
Prema podacima Eurostata, svaki peti hrvatski radnik je zaposlen na određeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno ima oko 300.000 zaposlenih u Hrvatskoj, a oblik radnog odnosa koji je zamišljen kao povremeni radni angažman posljednjih je godina postao dominantan oblik zapošljavanja. Proizlazi da je Hrvatska europski rekorder u brzini kojom rad na određeno istiskuje stalni radni angažman. To pokazuje da dobar dio poslodavaca zloupotrebljava institut rada na određeno vrijeme.
Donošenjem novog Zakona o radu 2014. godine tome se htjelo stati na kraj, no Zakon svejedno poslodavcu ostavlja veliku mogućnost sklapanja takvih ugovora, a ni mjere nadzora nisu dovoljno učinkovite.

  • Kada se smije sklopiti ugovor na određeno vrijeme
  • Ograničenja u broju i trajanju ugovora na određeno
     Prelazak na neodređeno vrijeme
  • Jednaki uvjeti i prava
  • Prekršajna odgovornost
  • Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agencijski radnici predmet eksploatacije

Željom za povećanjem profita poslodavaca na globalnom tržištu sve više se uvodi nered u praksu stoljećima stvarane regulative radnih odnosa sa socijalnim obilježjima. Liberalizacija tržišta rada praktično na svim poljima otvara natjecanje u tome koliko nisko se mogu srozati postojeća prava radnika, a da se istovremeno donosi "novo" zakonodavstvo koje takvo srozavanje pokriva. Stječe se dojam kako se svakim novim zakonom koji bi po prirodi stvari trebao imati upravo obrnute učinke, smanjenje, odnosno, srozavanje prava događa sve više. To govori da na liberalnom tržištu rada moćni poslodavci polako, ali sigurno "zamjenjuju" stoljećima priznate norme koje su radnicima jamčile sigurnost radnog mjesta i zapošljavanja s fleksibilnim normama koje zamjenjuju sigurnost radnog mjesta s nedorečenim izričajem "sigurnost posla". Tako se povijesno mijenja i europsko socijalno tržište rada i postupno se prilagođava uvjetima koje donosi TTIP otvarajući put neizvjesnosti, izrabljivanju, deregulaciji i nesigurnosti. Danas najčešći i najprimjenjivaniji oblik takvog "fleksibilnog" oblika rada je rad preko agencija za privremeno zapošljavanje.

  • Pojam agencijskog radnika
  • Poslovna logika agencijskog rada
  • Poslovna logika i ekonomski interes agencija
  • Europska komisija priznala je propuste
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor I. dio

Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. 
Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora? Ljeto stiže, neki od nas upravo započinju godišnji odmor, a neki još samo sanjaju o njemu. Kako bi snovi postali što bliži ili barem da znamo čemu se možemo veseliti i nadati, u nastavku dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru.
Novi Zakon o radu (Narodne novine 93/14 dalje u tekstu i kao ZOR), govori o godišnjim odmorima u glavi 9. Odmori i dopusti, od članka 76. do 85., a njegovim donošenjem došlo je i do određenih promjena u pitanju godišnjih odmora.

  • Svrha godišnjeg odmora
  • Godišnji odmor treba neprekidno duže trajati
  • Najkraće trajanje godišnjeg odmora
  • Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora
  • Umjesto bolovanja uzeti godišnji?
  • Zabrana odricanja
  • Rok stjecanja prava
  • Razmjerni dio
  • Nastavak u idućem broju
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor II. dio

Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora?
Ljeto je tu – neki od nas upravo započinju godišnji odmor, neki završavaju, a neki još samo sanjaju o njemu. Kako bi snovi postali što bliži ili barem da znamo čemu se možemo veseliti i nadati, u nastavku teksta iz prošlog broja dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru.
Novi Zakon o radu (Narodne novine 93/14., dalje u tekstu i kao ZOR) govori o godišnjim odmorima u glavi 9. Odmori i dopusti, od članka 76. do 85., a njegovim donošenjem došlo je i do određenih promjena u pitanju godišnjih odmora.

  • Korištenje u dijelovima
  • Prenošenje u sljedeću kalendarsku godinu
  • Raspored korištenja
  • Naknada plaće
  • Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
  • Nemogućnost odricanja prava na godišnji odmor
  • Prekršajna odgovornost
  • Regres
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor - Izvor stresa ili opuštenosti?

Istraživanja tvrde da se nakon što odemo na godišnji opuštamo tek nakon četiri dana, osam sati i 24 minute. Ne znam u čemu je fora s ovim minutama, ali dakle, puna četiri dana godišnjeg izgubimo na aklimatizaciju novom vremenu i prostoru, zbog čega odgovorno tvrdim da tjedan dana odmora nije dovoljno za radnog čovjeka.
Naravno, glavni razlog zašto je danas to drugačije nego što je bilo godinama ranije, jest to što nas moderan način života stalno drži pod nekom vrstom stresa pa nam treba više vremena da prestanemo razmišljati i brinuti o svemu. Ranije smo se mogli mnogo lakše isključiti od posla i potpuno se opustiti, a danas imamo nekoliko vrsta tehnologija zbog kojih smo dostupni svima, koliko god daleko otišli.

  • Optimalni godišnji odmor
  • Razlike u doživljaju
  • Razlike u kvaliteti godišnjeg odmora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Može li plaća biti poslovna tajna?

U službenim dokumentima poslodavca, a često i u Ugovoru o radu, možemo naći klauzulu kojom je propisana tajnost plaće, odnosno zabranjeno je iznošenje informacija i razgovor s drugim radnicima o visine plaće. No, pitanje je ima li poslodavac opravdan interes za nametanje te odredbe, odnosno imaju li radnici pravo znati koliku plaću njihovi kolege imaju.

  • Različit interes poslodavca i radnika
  • Mišljenje radnika u Hrvatskoj
  • Što kaže zakon?
  • Jednakost plaća žena i muškaraca
  • Plaća zaposlenika u javnim i državnim službama
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: