Unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu.Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je evidentirano više od 240.000 nezaposlenih ljudi. Više od trećine te brojke su dugotrajno nezaposleni. U Hrvatskoj smo u posebnoj opasnosti zbog dugotrajne nezaposlenosti jer dolazi do socijalne isključenosti tih ljudi i trebat će nam generacije kako bi ih vratili u društvo. Za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu. U zemljama s niskom stopom nezaposlenosti zaposleni u pravilu rade manje nego u zemljama visoke nezaposlenosti gdje i zaposleni mnogo više rade. Nadalje, nezaposlenost u Hrvatskoj češće pogađa žene za koje niz istraživanja kaže kako teže podnose gubitak posla i teže su zapošljive.
Što napraviti kada vam poslodavac ne da plaću? Radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća.Kada vas poslodavac izigra, u pomoć treba zvati sindikat, koji će, ako je 'kompetentan, normalan i pošten', dati besplatan savjet i učiniti slučaj javno dostupnim. Sud javnosti može pomoći rješavanju problema. Tada će i inspekcije početi raditi svoj posao. Naime, radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća. Također, ako je poslodavac radniku krajem svakog mjeseca za prethodni mjesec rada predao obračun neisplaćene plaće, tada radnik može pokrenuti ovrhu protiv poslodavca, i to na temelju obračuna plaće koji predstavlja ovršnu ispravu.Ovrha se podnosi direktno Financijskoj agenciji. Ako poslodavac nije svaki mjesec predao obračun plaće, tada radnik može tužiti poslodavca na nadležnom sudu za isplatu. S obzirom na to da se radi o sporu iz radnog odnosa, radnik ne plaća sudsku pristojbu u takvom sporu. Ako je poslodavac djelomično isplatio plaću radniku u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radnik za taj mjesec ostvaruje pravo na isplatu iznosa minimalne plaće umanjenog za iznos koji mu je isplaćen po osnovi te plaće odnosno naknade plaće. Navedene isplate izvršava Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.
Od 1. ožujka do 31. svibnja 2017. godine bit će održani redovni izbori za novi mandat većine radničkih vijeća. Izborni postupak za radnička vijeća je kompliciran, detaljno propisan, a prve radnje moraju se poduzeti već početkom 2017. godine. U cilju kvalitetne pripreme i uspješne provedbe izbora za idući mandat radničkih vijeća, u tvrtkama gdje Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske ima svoje članove, pozivamo na jednodnevni seminarRADNIČKA VIJEĆA I NJIHOVI IZBORI održat će se u petak 3. veljače 2017. godine, s početkom u 11,00 sati, u Domu Sindikata grafičara, Brešćenskoga 4, Zagreb. Iz podružnica koje namjeravaju provesti postupak izbora za radničko vijeće, ali i povjerenika radnika za zaštitu na radu ili predstavnika radnika u nadzornom odboru, pozivamo sindikalne povjerenike, članove radničkih vijeća, predstavnika radnika za zaštitu na radu, te svakako i potencijalne članove budućih izbornih odbora koji će se uspostaviti u tu svrhu, da sudjeluju na navedenom seminaru. Prijave i potvrde dolaska treba izvršiti u Sindikat na telefon 01/4501-470 ili e-mail suzana.zaja@sindikat-graficara.hr
Što se smatra radnim vremenom i na koji način računati radno vrijeme, odnosno broj sati rada radnika u određenom referentnom razdoblju, u potpunosti ovisi o sadržaju definicije pojma radnog vremena. Iako je definicija pojma radnog vremena propisana Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnoga vremena, koju je Hrvatska prenijela u Zakon o radu (dalje: ZOR), u dosadašnjoj primjeni navedena definicija se pokazala nedostatnom, pa je sadržaj navedene definicije dodatno pojašnjen u dosadašnjoj praksi Suda EU (dalje: Sud). Posljednja presuda u kojoj je Sud razmatrao koja se razdoblja raspoloživosti radnika poslodavcu moraju smatrati radnim vremenom jest presuda u predmetu C-266/14 Tyco (o kojoj je bilo riječi u proteklom broju Grafičara), kojom je u odnosu na pojedinu kategoriju radnika Sud EU proširio sadržaj pojma "radnog vremena", te je vrijeme putovanja tih radnika od kuće do prvog odredišta na kojem moraju obaviti posao, te od mjesta zadnjeg klijenta do kuće, ubrojio u radno vrijeme.
Povratak na vrh
