English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Godišnji odmor
Hrvatska kao turistička zemlja svako ljeto privlači stotine tisuća turista koji godišnji odmor provode na našoj obali. Stoga nije čudno da i hrvatski radnici žele svoj godišnji odmor isto tako provesti. Kako bi znali barem u osnovi kako ostvariti svoje pravo na godišnji odmor, u nastavku dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru. Pitanje godišnjeg odmora regulirano je Zakonom o radu (Narodne novine 93/14, dalje u tekstu ZOR).

  • Svrha godišnjeg odmora
  • Najkraće trajanje godišnjeg odmora
  • Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora
  • Razmjerni dio godišnjeg odmora
  • Raspored korištenja godišnjeg odmora
  • Načini korištenja godišnjeg odmora
  • Naknada plaće
  • Regres

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tri četvrtine plaće bit će izuzeto iz ovrhe
Hrvatska ima 330.000 blokiranih, odnosno niz građana u ovršnom postupku. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da se izmjenama Ovršnog zakona uvode stvari kojima će se „relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja.“ Više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20.000 kn. Pritom ističe da Vlada amandmanom vrlo precizno daje alat sudovima da – ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, prema kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani. Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti jer se propisuje kako će postupati centri za socijalnu skrb. Građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci bit će zajamčeno pravo na smještaj.

  • Većina duga otpada na kamate


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sporazumni prestanak ugovora o radu
Zakon o radu (NN 93/14) propisuje na koje sve načine može prestati ugovor o radu. Kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, ZR predviđa način prestanka sporazumom radnika i poslodavca. Budući da je sporazum rezultat slobodne volje stranaka ugovora o radu, njegovo neprihvaćanje po radnika ne može imati negativne posljedice po njegov radnopravni status. To je važno naglasiti iz razloga što poslodavci često postupaju na način da radniku koji je odbio potpisati takav sporazum, zbog toga otkažu ugovor o radu. Međutim, sama činjenica da je radnik odbio potpisati sporazum ne može predstavljati razlog za otkaz, a takvu je praksu zauzeo i Županijski sud.

  • Što je sporazum radnika i poslodavca
  • Pisani oblik sporazuma
  • Sadržaj sporazuma
  • Mogućnost pobijanja sporazuma
  • Prava na „burzi“




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zakonske izmjene
Zakon o radu

Vezano za izmjene i dopune Zakona o radu, na sastanku članova radne skupine s predstavnicima pravosuđa, raspravljalo se o pitanju arbitražnog nadomještanja uskraćene suglasnosti radničkog vijeća. Stav NHS-a, ali i ostalih sindikalnih središnjica je taj da je nametnuta arbitraža protivna temeljnom načelu arbitraže, a to je dobrovoljnost. Takvom nametnutom arbitražom uvodi se usporedni sustav, državi nepotrebno nameću troškovi, a istovremeno se ne osigurava dovoljna razina stručnosti. Stavove su u potpunosti svojim mišljenjem potvrdili suci koji su sudjelovali na sastanku, te je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odlučilo vratiti nekadašnja zakonska rješenja prema kojima je uskraćenu suglasnost radničkog vijeća moguće nadomjestiti u sudskom ili arbitražnom postupku.

Stečajni zakon

Drugi važan zakon čije su izmjene i dopune u tijeku je Stečajni zakon. Stečajni Zakon će se nadopuniti novim člankom koji se odnosi na novo zaduživanje poduzeća tijekom predstečajnog postupka u cilju privremenog financiranja. Novom zaduženju će se dati prioritetni status pred ostalim tražbinama, osim tražbina prvog višeg isplatnog reda, a to su upravo tražbine radnika. Dakle, u tom smislu novo zaduženje učinjeno u predstečajnom postupku ne bi imalo prednost pred tražbinama radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka. Izmjena u odnosu na navedeni članak stoga ne ide na štetu radnika. 

Verzija za ispis
 
Ljetni odmor godi... i radniku i poslodavcu
Kada bi život bio idealan, onda bismo radili i provodili slobodno vrijeme samo s onim ljudima koji nas odobravaju, podupiru i obožavaju, ali budući da nije, moramo svoje vrijeme posvetiti i hrpi onih koji nas tek podnose, ljute i ne razumiju. Zato je godišnji odmor potreban svakom zaposleniku i svakom šefu. 
„Idem na godišnji jer jedva čekam da se malo odmorim od posla“ ne znači samo da se odmorimo od zadataka i e-mailova, već i od ljudi koji nas okružuju, koje viđamo svaki dan i s kojima realno provedemo više sati nego s vlastitom obitelji i najbližim nam ljudima. 
Na poslu smo svjesno i nesvjesno „u vlasti“ druge osobe ili u vlasti neke obaveze. Konstantno ovisimo o rokovima, vremenskim razmacima, tuđim mišljenjima, vanjskim okolnostima, kolegama, šefu ili nekoj trećoj strani, a na godišnjem odmoru naše vrijeme ovisi isključivo o nama i našim planovima. Planovima koji su uglavnom lijepi i najteže se odluke svode na to gdje će se na plažu i što će se raditi taj dan. Ako imamo te sreće da smo dobili godišnji i da si ga možemo priuštiti. 

  • Svima nam treba nekoliko dana predaha
  • Šef na plaži 
  • Službeni mobitel i laptop na plaži? 
  • Filip, Jakov i Iva
  • Ako odemo na godišnji ne znači da je život odnosno posao stao

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nacionalni program reformi - promjene u mirovinskom sustavu
U okviru Europskog semestra Republika Hrvatska je bila dužna izraditi dokument Nacionalni program reformi (dalje: NRP) i dostaviti ga Europskoj komisiji do kraja travnja 2017. godine. Nacionalni program reformi definira reformske mjere i aktivnosti koje će, prema mišljenju Vlade pridonijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža. S obzirom na to da se preko Europskog semestra provode i prate aktivnosti usmjerene na postizanje ciljeva Strategije Europa 2020., NRP također definira mjere i aktivnosti za postizanje glavnih ciljeva Strategije Europa 2020. U skladu s tim, NPR definira tri glavna cilja: 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva, 2. Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada i 3.
  • Održivost javnih financija.
  • Na udaru će biti socijalna prava
  • Čeka nas veća penalizacija za prijevremeno umirovljenje i duži radni vijek 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odnos radničkog vijeća i sindikata
S obzirom na to da i radničko vijeće i sindikat zastupaju interese radnika, njihov odnos je vrlo tijesan i suradnički, pa mnogi često poistovjećuju radničko vijeće i sindikat odnosno sindikalnu podružnicu. Unatoč brojnim dodirnim točkama postoje i razlike koje proizlaze iz činjenice da je radničko vijeće most komunikacije između svih radnika i poslodavca, a sindikat udruga radnika koja, ako je potrebno, i pritiscima promiče prava svojih članova. 

U prethodnim brojevima pisali smo o izborima za radnička vijeća i osnovnim ovlaštenjima radničkog vijeća. Nastavljamo tematiku govoreći o odnosu između radničkog vijeća i sindikata. 

  • Obveza obavješćivanja radnika
  • Razlike radničkog vijeća i sindikata
  • Bliska suradnja
  • Sindikalni povjerenik može preuzeti funkciju radničkog vijeća


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Postupak ostvarivanja zaštite prava iz radnog odnosa
Zakon o radu propisuje poseban postupak koji prethodi sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa. Taj postupak je sadržavao svaki Zakon o radu i zamišljen je kao način da poslodavac i radnik pokušaju na mirni način riješiti mogući spor kako bi se izbjeglo provođenje sudskog postupka. Podnošenje zahtjeva za zaštitu prava, kao i kasnije eventualno podnošenje sudske tužbe ograničeni su rokovima (15+15+15 dana), te će u tekstu biti razrađen svaki od koraka za koje su vezani spomenuti rokovi.

  • Podnošenje zahtjeva za zaštitu prava – prvih 15 dana
  • Odgovor poslodavca – drugih 15 dana
  • Podnošenje sudske tužbe – trećih 15 dana
  • Sudska nadležnost




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pravo radnika na slobodno vrijeme
Stigla je poruka od šefa ili se najavljuje važan sastanak. U tom trenutku, slobodnom vremenu je odzvonilo. Čak i kada nema poziva, mnogi se do kraja dana ne mogu opustiti jer znaju da je poziv moguć. Stalna dostupnost je čimbenik stresa koji prati digitalizaciju svakodnevice.
U Španjolskoj je socijalistička oporba zato zatražila da se zakonom utvrdi pravo na neprikosnovenost slobodnog vremena. Prema nacrtu zakona koji predlažu, službenici imaju pravo izvan radnog vremena biti nedostupni telefonski ili preko elektroničke pošte.
  • Primjeri Francuske i Njemačke
  • Borba za prava sudskim putem


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rad radničkog vijeća
Pisali smo o izborima za radnička vijeća, koji se većinom provode upravo ovog proljeća, detaljno smo obradili i ovlaštenja radničkih vijeća, a u nastavku ćemo pažnju posvetiti načinu rada samog radničkog vijeća. 

  • Način rada 
  • Uvjeti rada 
  • Sporazum o povećanju ovlaštenja 
  • Zabrana nejednakog postupanja
  • Čuvanje poslovne tajne
  • Nastupanje pred sudom
  • Prekršajna odgovornost poslodavca 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: