English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Fakultativnost – prepreka za razvoj radničkih vijeća
Industrijska demokracija, kao oblik predstavljanja radnika, postala je predmetom međunarodnih i europskih dokumenata kao dio rasprave o radničkim pravima. U mnogim zapadnoeuropskim državama razvili su se različiti oblici predstavljanja, odnosno, sudjelovanja radnika u upravljanju još u prvoj četvrtini dvadesetog stoljeća. Od 1950. godine industrijska demokracija (u smislu predstavljanja svih radnika kod poslodavca) priznata je od nacionalnog radnog zakonodavstva ili nacionalnih tripartitnih sporazuma između vlada i socijalnih partnera u mnogim zapadnoeuropskim državama. I na međunarodnoj razini, u stvaranju zakonodavnog okvira za radničko sudjelovanje došlo je do usvajanja ključnih dokumenata koji predstavljaju izvor prava za radničku participaciju i suodlučivanje (Konvencija MOR-a br. 135/1971., Socijalna povelja Vijeća Europe iz 1961.). 
  • Radnička vijeća u Hrvatskoj
  • Ocjena stanja i prakse uoči osmih izbora

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agencije ustupljene radnike plaćaju manje...!
Naknada štete 20.000 do 30.000 kuna
Nezavisni cestarski sindikat, odnosno radnici koji su radili preko agencija, a koje sindikat zastupa u sudskom sporu, dokazali su nezakonitu praksu agencija koje krše propise i ustupljene radnike plaćaju manje od njihovih kolega koji rade kod istog poslodavca na istim poslovima u stalnom radnom odnosu. Radnici u čiju korist su do sada sudovi pravomoćno presudili zato što ih je agencija zakinula na materijalnim pravima, dobili su naknadu štete u iznosu od 20 do 30 tisuća kuna. Agencija im je isplaćivala nižu plaću kao i materijalne dodatke, poput dodataka za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanima, smjenski rad, te su zakidani i na troškovima prijevoza.

  • Jednaka prava za sve radnike


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odbiti posao ako prijeti rizik za zdravlje i život
Radnici su često u dvojbi da li mogu zaustaviti ili čak odbiti radni zadatak koji im poslodavac naloži. Sukladno čl. 69. st. 4. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14.), radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. U čl. 95. st. 3. Zakona o radu (NN 93/14.), propisano je da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. 
Nastavno na predmetne odredbe, ako radnik smatra da mu obavljanjem radnog zadatka prijeti opasnost za život i zdravlje, ima pravo odbiti takav rad. Navedeno se primjenjuje i na situacije za koje poslodavac nije odgovoran, ali ugrožavaju život i zdravlje radnika, npr. izrazito nepovoljni vremenski uvjeti. 



Verzija za ispis
 
Izbori radničkih predstavnika - Odnos radničkih predstavnika i poslodavaca
U osiguranju temeljnih interesa radnika značajno mjesto zauzima pravo suodlučivanja. Prava i obveze u nadležnosti radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca ukazuju na njihov značaj ne samo u zastupanju i zaštiti prava zaposlenih, nego i u oblikovanju industrijskih odnosa kod poslodavca. Potreba prilagođavanja zahtjevima tržišta dovodi do stalnih promjena, koje u značajnoj mjeri ne samo da određuju položaj zaposlenih, nego i radničke predstavnike dovode u poziciju aktivnog subjekta i odgovornog socijalnog partnera upućenog na konstruktivnu suradnju s poslodavcem pri čemu je neovisno o različitim interesima, njihov opći interes zajednički. U radnoj sredini ključni akteri su poslodavac, sindikati, radničko vijeće, predstavnik radnika u nadzornom odboru te povjerenik radnika za zaštitu na radu.

  • Interes sindikata i svakog poslodavca
  • Međuovisnost interesa
  • Konstruktivna i kontinuirana suradnja
  • Razvijati odnose suradnje, poštovanja i razumijevanja!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Opasnosti dugotrajne nezaposlenosti

Unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu.
Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je evidentirano više od 240.000 nezaposlenih ljudi. Više od trećine te brojke su dugotrajno nezaposleni. U Hrvatskoj smo u posebnoj opasnosti zbog dugotrajne nezaposlenosti jer dolazi do socijalne isključenosti tih ljudi i trebat će nam generacije kako bi ih vratili u društvo.
Za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu. U zemljama s niskom stopom nezaposlenosti zaposleni u pravilu rade manje nego u zemljama visoke nezaposlenosti gdje i zaposleni mnogo više rade. Nadalje, nezaposlenost u Hrvatskoj češće pogađa žene za koje niz istraživanja kaže kako teže podnose gubitak posla i teže su zapošljive.

  • Najugroženiji oni između 45 i 55 godina
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izvanredni otkaz!?

Što napraviti kada vam poslodavac ne da plaću? Radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća.
Kada vas poslodavac izigra, u pomoć treba zvati sindikat, koji će, ako je 'kompetentan, normalan i pošten', dati besplatan savjet i učiniti slučaj javno dostupnim. Sud javnosti može pomoći rješavanju problema. Tada će i inspekcije početi raditi svoj posao.
Naime, radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća. Također, ako je poslodavac radniku krajem svakog mjeseca za prethodni mjesec rada predao obračun neisplaćene plaće, tada radnik može pokrenuti ovrhu protiv poslodavca, i to na temelju obračuna plaće koji predstavlja ovršnu ispravu.
Ovrha se podnosi direktno Financijskoj agenciji. Ako poslodavac nije svaki mjesec predao obračun plaće, tada radnik može tužiti poslodavca na nadležnom sudu za isplatu. S obzirom na to da se radi o sporu iz radnog odnosa, radnik ne plaća sudsku pristojbu u takvom sporu.
Ako je poslodavac djelomično isplatio plaću radniku u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radnik za taj mjesec ostvaruje pravo na isplatu iznosa minimalne plaće umanjenog za iznos koji mu je isplaćen po osnovi te plaće odnosno naknade plaće. Navedene isplate izvršava Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.

Verzija za ispis
 
Poziv za seminar - Izbori za radnička vijeća

Od 1. ožujka do 31. svibnja 2017. godine bit će održani redovni izbori za novi mandat većine radničkih vijeća. Izborni postupak za radnička vijeća je kompliciran, detaljno propisan, a prve radnje moraju se poduzeti već početkom 2017. godine. U cilju kvalitetne pripreme i uspješne provedbe izbora za idući mandat radničkih vijeća, u tvrtkama gdje Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske ima svoje članove, pozivamo na jednodnevni seminar
RADNIČKA VIJEĆA I NJIHOVI IZBORI održat će se u petak 3. veljače 2017. godine, s početkom u 11,00 sati, u Domu Sindikata grafičara, Brešćenskoga 4, Zagreb.
Iz podružnica koje namjeravaju provesti postupak izbora za radničko vijeće, ali i povjerenika radnika za zaštitu na radu ili predstavnika radnika u nadzornom odboru, pozivamo sindikalne povjerenike, članove radničkih vijeća, predstavnika radnika za zaštitu na radu, te svakako i potencijalne članove budućih izbornih odbora koji će se uspostaviti u tu svrhu, da sudjeluju na navedenom seminaru.
Prijave i potvrde dolaska treba izvršiti u Sindikat na telefon 01/4501-470 ili e-mail suzana.zaja@sindikat-graficara.hr

Verzija za ispis
 
Što se smatra radnim vremenom?

Što se smatra radnim vremenom i na koji način računati radno vrijeme, odnosno broj sati rada radnika u određenom referentnom razdoblju, u potpunosti ovisi o sadržaju definicije pojma radnog vremena. Iako je definicija pojma radnog vremena propisana Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnoga vremena, koju je Hrvatska prenijela u Zakon o radu (dalje: ZOR), u dosadašnjoj primjeni navedena definicija se pokazala nedostatnom, pa je sadržaj navedene definicije dodatno pojašnjen u dosadašnjoj praksi Suda EU (dalje: Sud). Posljednja presuda u kojoj je Sud razmatrao koja se razdoblja raspoloživosti radnika poslodavcu moraju smatrati radnim vremenom jest presuda u predmetu C-266/14 Tyco (o kojoj je bilo riječi u proteklom broju Grafičara), kojom je u odnosu na pojedinu kategoriju radnika Sud EU proširio sadržaj pojma "radnog vremena", te je vrijeme putovanja tih radnika od kuće do prvog odredišta na kojem moraju obaviti posao, te od mjesta zadnjeg klijenta do kuće, ubrojio u radno vrijeme.

  • Pojam radnog vremena
  • Putovanje mobilnog radnika na posao predstavlja radno vrijeme
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Koja su moja prava kad se ozljedim?

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), provodeći odredbe članka 42. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13.) svakoj prijavljenoj ozljedi priznaje ili ne priznaje status ozljede na radu.

  • Što se ne priznaje ozljedom na radu?
  • Put prijave ozljede na radu
  • Neke dileme
  •  Novčane naknade
  • Odšteta za ozljedu na radu

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako do većih mirovina?

Broj umirovljenika u godinu dana povećao se za nešto više od osam tisuća. Naime, prema podacima s kraja kolovoza ove godine u mirovini je bilo 1,231.756 osoba, što znači da je iza svake umirovljene osobe stajao 1,22 radnik. Godišnje se za mirovine izdvaja oko 36 milijardi kuna, pri čemu se iz obveznih doprinosa prikupi oko 60 posto potrebnih sredstava, a ostatak se namiruje iz proračuna.

  • Sustav "ipak" dugoročno održiv
  •  Dvosmjerno kretanje radne snage
  •  Nužne nepopularne mjere
  •  Prvi veliki test 
     Godišnje 3 do 4 tisuće novih umirovljenika
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: