English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Šef vam želi dati otkaz?
Znate li koja prava i obveze za radnika i poslodavca proizlaze iz različitih načina otkaza ugovora o radu? Da biste izvanredno otkazali ugovor o radu mora postojati opravdan razlog zbog kojeg, uz sagledavanje i uvažavanje svih potreba i interesa (poslodavca i radnika), nastavak radnog odnosa nije moguć. No, ako ste pronašli novi posao i želite otkazati ugovor o radu, postoji mogućnost sporazumnog otkaza, naravno, ako vaš poslodavac pristane na takav način otkaza ugovora.

  • Sedam načina prestanka ugovora o radu
  • Poslovno uvjetovani otkaz
  • Osobno uvjetovani otkaz
  • Otkaz iskrivljenim ponašanjem radnika
  • Ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trajanje radnog vijeka
Na razini Europske unije u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina. Hrvatska je daleko od toga – s očekivanih 32,1 godinu radnog vijeka treći smo od dna u EU.
U razdoblju od 2006. do 2016. godine trajanje radnog vijeka izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano za 1,1 godinu. Za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godinu, a kod muškaraca je iznosio 38 godina. 
Među zemljama članicama EU, Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek – 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska. Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine. U svim zemljama se očekivalo da će trajanje radnog vijeka biti dulje za muškarce nego za žene. 
Krešimir Sever iz NHS-a poručuje da to što je netko toliko godina raspoloživ za rad još uvijek ne znači da će cijelo to vrijeme i raditi. U naprednim zemljama u kojima su primanja, standard i tehnološka razina visoki, ljudi su manje istrošeni tijekom radnog vijeka pa zbog toga i mogu dulje raditi. Mnoga istraživanja govore da je ta radna aktivnost važna i za čovjekovo zdravlje te da ljudi koji su dulje radno aktivni duže i žive. Ako uzmemo Hrvatsku, u kojoj se često radi prekovremeno, u kojoj je zaštita na radu kod mnogih poslodavaca doživljena na razini troška, a ne ulaganja, te gdje je niska tehnološka razina i ima malo radnih mjesta, tu se ne može tako gledati na duljinu radnog vijeka. Visina plaće je suština svega, kao i kvaliteta radnog mjesta i vrsta zaposlenja. U Hrvatskoj je i životni vijek kraći od prosjeka EU za gotovo dvije godine, a i radni, životni, zdravstveni i drugi uvjeti su drugačiji te sve to pridonosi duljini radnog vijeka. 

Verzija za ispis
 
Radno vrijeme u zemljama Europske unije
Jedna od najvažnijih točaka kolektivnog ugovora, kao i same organizacije rada, jest pojam radnog vremena. Organizacija radnog vremena uključuje organizaciju trajanja i rasporeda rada u sklopu referentnog razdoblja koje može biti dan, tjedan, mjesec. Uređivanje radnog vremena je od iznimne važnosti ne samo na razvoj gospodarstva ili radnog prava, već i direktno na sam osobni prosperitet radnika. 

  • Ograničenja radnog vremena
  • Radni sati u EU u 2014. godini
  • Stvarno radno vrijeme
  • Radno vrijeme i produktivnost


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bolja zaštita radnika s fleksibilnim ugovorima o radu
Europska komisija želi radnicima koji rade po fleksibilnim oblicima rada osigurati veću socijalnu zaštitu kako bi smanjila socijalne nejednakosti među radnicima. Europska komisija je započela razgovore sa sindikatima i udrugama poslodavaca na razini EU kako osuvremeniti propise o ugovorima o radu kako bi ti ugovori postali pošteniji i predvidljiviji svim radnicima. Ova je inicijativa Komisije nastavak uvođenja Europskog stupa socijalnih prava. Cilj ove inicijative je približiti države članice praksi država članica u tom području kako bi se ostvarili bolji radni i životni uvjeti radnika.
Komisija želi proširiti područje primjene Direktive o pisanoj izjavi tako da se tom Direktivom obuhvate novi oblici zapošljavanja, kao što su radnici koji rade po pozivu poslodavca, na temelju vaučera i preko digitalnih platformi, u nepunom radnom vremenu i povremeni radnici. Europska komisija smatra da je potrebno osuvremeniti važeće propise uzimajući u obzir promjene na tržištu rada do kojih je došlo tijekom proteklih desetljeća. Ako se poboljša postupak informiranja radnika o njihovim uvjetima rada iz ugovora o radu i pravodobnost pružanja takvih informacija, radnici će biti svjesniji svojih prava i time i u boljem položaju da ih ostvare. Osuvremenjivanje propisa pružit će poslodavcima veću pravnu jasnoću i sigurnost te im omogućiti izbjegavanje nepoštene konkurencije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prava radnika u slučaju davanja otkaza
Zakonom o radu (NN 93/14., dalje: Zakona) propisano je da je jedan od način prestanka ugovora o radu otkaz. Jednako kao što poslodavac može radniku dati otkaz, tako i radnik ima pravo otkazati ugovor o radu. Mogućnost otkaza se ne bi mogla isključiti kolektivnim ugovorom, niti bilo kojim drugim aktom, nego se može samo modificirati, tj. odrediti uvjete koji bi u prvom redu trebali biti povoljniji za radnika. Da bi otkaz ugovora o radu bio valjan, prije svega ga treba u pisanom obliku dostaviti poslodavcu. 

  • Otkazni rok prema Zakonu
  • Kraći otkazni rok
  • Izvanredni otkaz ugovora o radu

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Diskriminaciju ne prepoznaje svaki peti građanin!
Lora Vidović, pučka pravobraniteljica i Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe, 11. rujna 2017. godine u Kući Europe predstavile su rezultate „Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“. Riječ je o trećem istraživanju o diskriminaciji koje je Ured pučke pravobraniteljice do sada proveo, ovaj put u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je bio utvrditi percepciju građana i njihove stavove o diskriminaciji u hrvatskom društvu.


  • Sindikati samo stvaraju probleme – smatra 38% građana


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor
Hrvatska kao turistička zemlja svako ljeto privlači stotine tisuća turista koji godišnji odmor provode na našoj obali. Stoga nije čudno da i hrvatski radnici žele svoj godišnji odmor isto tako provesti. Kako bi znali barem u osnovi kako ostvariti svoje pravo na godišnji odmor, u nastavku dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru. Pitanje godišnjeg odmora regulirano je Zakonom o radu (Narodne novine 93/14, dalje u tekstu ZOR).

  • Svrha godišnjeg odmora
  • Najkraće trajanje godišnjeg odmora
  • Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora
  • Razmjerni dio godišnjeg odmora
  • Raspored korištenja godišnjeg odmora
  • Načini korištenja godišnjeg odmora
  • Naknada plaće
  • Regres

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tri četvrtine plaće bit će izuzeto iz ovrhe
Hrvatska ima 330.000 blokiranih, odnosno niz građana u ovršnom postupku. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da se izmjenama Ovršnog zakona uvode stvari kojima će se „relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja.“ Više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20.000 kn. Pritom ističe da Vlada amandmanom vrlo precizno daje alat sudovima da – ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, prema kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani. Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti jer se propisuje kako će postupati centri za socijalnu skrb. Građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci bit će zajamčeno pravo na smještaj.

  • Većina duga otpada na kamate


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sporazumni prestanak ugovora o radu
Zakon o radu (NN 93/14) propisuje na koje sve načine može prestati ugovor o radu. Kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, ZR predviđa način prestanka sporazumom radnika i poslodavca. Budući da je sporazum rezultat slobodne volje stranaka ugovora o radu, njegovo neprihvaćanje po radnika ne može imati negativne posljedice po njegov radnopravni status. To je važno naglasiti iz razloga što poslodavci često postupaju na način da radniku koji je odbio potpisati takav sporazum, zbog toga otkažu ugovor o radu. Međutim, sama činjenica da je radnik odbio potpisati sporazum ne može predstavljati razlog za otkaz, a takvu je praksu zauzeo i Županijski sud.

  • Što je sporazum radnika i poslodavca
  • Pisani oblik sporazuma
  • Sadržaj sporazuma
  • Mogućnost pobijanja sporazuma
  • Prava na „burzi“




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zakonske izmjene
Zakon o radu

Vezano za izmjene i dopune Zakona o radu, na sastanku članova radne skupine s predstavnicima pravosuđa, raspravljalo se o pitanju arbitražnog nadomještanja uskraćene suglasnosti radničkog vijeća. Stav NHS-a, ali i ostalih sindikalnih središnjica je taj da je nametnuta arbitraža protivna temeljnom načelu arbitraže, a to je dobrovoljnost. Takvom nametnutom arbitražom uvodi se usporedni sustav, državi nepotrebno nameću troškovi, a istovremeno se ne osigurava dovoljna razina stručnosti. Stavove su u potpunosti svojim mišljenjem potvrdili suci koji su sudjelovali na sastanku, te je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odlučilo vratiti nekadašnja zakonska rješenja prema kojima je uskraćenu suglasnost radničkog vijeća moguće nadomjestiti u sudskom ili arbitražnom postupku.

Stečajni zakon

Drugi važan zakon čije su izmjene i dopune u tijeku je Stečajni zakon. Stečajni Zakon će se nadopuniti novim člankom koji se odnosi na novo zaduživanje poduzeća tijekom predstečajnog postupka u cilju privremenog financiranja. Novom zaduženju će se dati prioritetni status pred ostalim tražbinama, osim tražbina prvog višeg isplatnog reda, a to su upravo tražbine radnika. Dakle, u tom smislu novo zaduženje učinjeno u predstečajnom postupku ne bi imalo prednost pred tražbinama radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka. Izmjena u odnosu na navedeni članak stoga ne ide na štetu radnika. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: