English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 »
Prekovremeni rad

Što reći o prekovremenom radu, koji je u Zakonu tako jasno i jednostavno definiran, a opet u praksi predstavlja boljku mnogih radnika jer rade duže a ne primaju odgovarajuću naknadu. U ovom broju obrađujemo institut prekovremenog rada, pri čemu odgovaramo kada se on uopće može odrediti, koliko može trajati i kako ga evidentirati da bi ga na kraju poslodavac i platio.

Iako je institut prekovremenog rada bio kristalno jasan i u prethodnom zakonu, novim Zakonom o radu (Narodne novine 149/09) unesena su dodatna poboljšanja sa svrhom dodatne zaštite radnika.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rad u turnusima (12-24-12-48) ipak moguć

Iako je početkom ove godine, nakon stupanja na snagu Zakona o radu, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odredbu članka 48.st.6. Zakona o radu protumačilo na način da rad u turnusima nije moguć, iz razloga što je navedenom odredbom ograničeno trajanje rada noćnih radnika na način da je pri utvrđivanju radnog vremena poslodavac dužan voditi računa da rad noćnih radnika ne smije trajati duže od osam sati, čini se da je Ministarstvo ipak promijenilo svoje mišljenje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Raspored radnog vremena

Da bi ostvarilo svoju svrhu za radnika i poslodavca, radno vrijeme mora biti unaprijed poznato - mora se znati njegov početak i kraj. Stoga svako radno vrijeme treba biti unaprijed raspoređeno, a njegov raspored mora biti pravovremeno poznat. U protivnom nema smisla ni govoriti o radnom vremenu.

  • Radno vrijeme
  • Obavijest o rasporedu radnog vremena
  • Fleksibilizacija rada u smjenama
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vođenje evidencija o radnicima i radnom vremenu

Dana 24. svibnja 2010. godine donesen je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 66/2010 i stupio je na snagu 1. lipnja 2010. godine.
Navedenim Pravilnikom određeno je da poslodavac mora voditi evidenciju koja sadrži propisane podatke o radnicima i njihovom ostvarenom radnom vremenu.  O sadržaju samog Pravilnika i obvezama vođenja podataka, a posebice onih o ostvarenom radnom vremenu pisali smo detaljnije u prošlom broju.
S obzirom da propisivanje obveze i načina vođenja evidencije ostvarenog radnog vremena predstavlja novinu, pozivamo sve poslodavce u okviru grafičko-nakladničke djelatnosti da ustroje predmetne evidencije i da ih vode ih prema odredbama Pravilnika. Također, pozivamo i sve naše sindikalne povjerenike da prate pravilno vođenje ovih evidencija, posebno u pogledu ostvarenog radnog vremena radnika, te da nas izvijeste o eventualnim nepravilnostima.

Verzija za ispis
 
Oblici redovnog radnog vremena

Radno vrijeme može imati više oblika. Osnovni i najčešći redovni oblik radnog vremena je puno radno vrijeme, no radno vrijeme može i biti nepuno te skraćeno, pa ćemo radi boljeg razumijevanja materije tim oblicima posvetiti pažnju, iako novi Zakon o radu (NN 149/09) nije donio velike promjene u tim pitanjima. Kao posebni i izvanredni oblici radnog vremena mogli bi se navesti preraspodjela radnog vremena i prekovremeni rad, no o njima će biti više riječi kasnije 

  • Puno radno vrijeme
  •  Nepuno radno vrijeme
  • Skraćeno radno vrijeme
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pravilnik o evidencijama radnog vremena

Od 1. lipnja 2010. godine stupio je na snagu doliko dugo iščekivani Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima. Stupanjem na snagu Pravilnika prestaje važiti Zakon o evidencijama u oblasti rada, sukladno kojem je poslodavac bio dužan voditi evidenciju o radnicima. Posebice je važno naglasiti da će temeljem navedneog Pravilnika poslodavac biti dužan voditi i evidneciju radnog vremena radnika.

  • Sadržaj evidencije radnog vremena
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi instituti u novom Zakonu o radu - Radno vrijeme

Nastavljamo s detaljnim pregledom novih i izmijenjenih instituta u novom Zakonu o radu (NN 149/09) koji se primjenjuje od početka ove godine. U ovom broju obrađujemo temeljna pitanja vezana uz Radno vrijeme.

  • Pojam radnog vremena
  • Pripravnost
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi instituti u Zakonu o radu - Evidencija o radnicima i radnom vremenu
  • Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca (članak 4.)
  • Zabrana diskriminacije (članak 5., st. 4. i 5.)
  • Najniža dob za zaposlenje (članak 17.)
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nema naknade štete od svih radnika

U posljednjih nekoliko mjeseci dva poslodavca, kod kojih imamo svoje članove, umanjili su većoj grupi radnika plaće zbog "naknade štete", a za koju štetu nisu mogli utvrditi tko ju je točno učinio. Jedna šteta se odnosila na stare krpe i slična pomoćna sredstva, a druga na razbijeno staklo. Ustegnuti iznosi nisu bili veliki. No pitanje je principa, smije li poslodavac nadoknađivati štetu od radnika za kojeg ne zna da li je počinio štetu? Odgovor je ne smije.
Nakon saznanja za umanjenja plaća Sindikat grafičara je upozorio poslodavce na nedopušteno postupanje. Zakon o radu (Narodne novine 149/09) ne poznaje široku grupnu odgovornost radnika za štetu. Prema članku 99. Zakona o radu, poslodavac može potraživati naknadu štete samo od radnika koji mu je uzrokovao određenu štetu. Pritom poslodavac prvenstveno mora utvrditi koji radnik, odnosno koji su radnici, počinili štetu te od njega ili njih može tražiti naknadu u visini štete koju su počinili. No, odgovornost za štetu nikako se ne smije proširiti na sve radnike u proizvodnom pogonu ili jednoj smjeni. Za štetu mogu odgovarati samo njezini počinitelji, a ne radnici grupno. Nadalje člankom 88. Zakona o radu izričito je zabranjen prijeboj, te poslodavac ne smije svoje potraživanje prema radniku jednostrano naplatiti uskratom plaće radnika ili njezinog dijela, a bez prethodnog pristanka radnika.
Dakle, ukoliko je pojedini radnik zaista počinio određenu štetu, poslodavac smije samo od njega tražiti da mu tu štetu i naknadi. Pritom poslodavac nikako ne smije umanjivati plaću bez pristanka radnika, odnosno relevantne odluke suda.
Neosnovana naplata štete i uskrata plaće bez prethodne suglasnosti radnika predstavlja prekršaj iz članka 293. stavak 1. točka 21. i stavak 2. Zakona o radu, za koji je propisana novčana kazna od 31.000,00 do 60.000,00 kuna za poslodavca te kazna od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za njegovu odgovornu osobu. Takvo postupanje ima čak i obilježja Kaznenog djela "Povreda prava na rad i drugih prava iz rada".
 S obzirom da su oba poslodavca nakon gornjeg upozorenja sindikata odmah prestali s umanjenjima plaća nećemo ih ovdje imenovati, no pozivamo članove ukoliko imaju slične probleme da nas obavijeste o tome.

Verzija za ispis
 
Novi instituti u Zakonu o radu - Pojam radnika i poslodavca, te ograničenja u primjeni zakona

Nastavljamo s detaljnim pregledom novih i izmijenjenih instituta u novom Zakonu o radu (NN 149/09) koji se primjenjuje od početka ove godine. Obrađujemo Pojam radnika i poslodavca te Ograničenja u primjeni.

  • Pojmovi: Radnik-ca, Poslodavac, Uski krug menadžera
  • Ograničenja: Rukovodeće osoblje, Pojedine djelatnosti i situacije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: