English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »
Plaćeni dopust u Kolektivnim ugovorima

 U prethodnom broju pisali smo o institutu plaćenog dopusta prema  Zakonu o radu, odnosno osnovama i pravima koje radnik crpi iz samog zakona. Ponovimo, zakon određuje da radnik tijekom kalendarske godine ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji, i to kumulativno najviše 7 dana. Zakon postavlja temelje za korištenje ovog prava, ali ne određuje točno koliko će dana plaćenog dopusta radnik imati u pojedinoj situaciji. To detaljnije kvantificiranje prava na plaćeni dopust nalazimo u kolektivnim ugovorima. U nastavku dajemo kratak presjek i pregled prava na plaćeni dopust prema većini kolektivnih ugovora koje je sklopio naš sindikat. Dio prava različito je definiran i razvrstan u pojedinim kolektivnim ugovorima, tako da su radi lakše preglednosti pojedini slučajevi spojeni i uopćeni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radna knjižica se ukida i vraća radnicima

S danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013.g., prestaju važiti odredbe Zakona o radu o radnoj knjižici. Poslodavac je dužan u roku tri mjeseca, dakle do 1. listopada 2013.g., radnicima vratiti njihove radne knjižice.
Radna knjižica, dokument koji je pripadao radniku i bilježio njegov radni staž, odlazi u povijest, kao nešto nepotrebno i zastarjelo. A jesu li nas spremili za blistavu budućnost elektroničkih zapisa, čini se da je manje važno.

  • "Ukidanje" radne knjižice
  • Procedure povrata radniku
  • Elektronički zapis podataka o radniku
  • Staro ukinuto, novo nije uspostavljeno
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene Zakona o radu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu Hrvatski sabor je donio 14. lipnja 2013. godine, a objavljen je u Narodnim novinama broj 73 od 18. lipnja 2013. godine, te se primjenjuje se od osmog dana objave i djelom od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, dakle već je na snazi. Ove izmjene Zakona nisu opsežne, niti se njima uvelike mijenja priroda dosadašnjih radnih odnosa, no i tu se osjećaju stalni pritisci da se radni odnosi dodano fleksibiliziraju. Iako  poslodavci vole reći da fleksibilizacija otvara nove mogućnosti, već smo godinama svjedoci da je suprotno, više zatvara no što otvara. U nastavku donosimo kratak pregled najvažnijih izmjena Zakona o radu.

  • Moguće skraćenje dnevnog i tjednog odmora
  • Rad na određeno vrijeme
  • Probni rad kao razlog za otkaz
  • Bez mjesečnog ograničenja prekovremenog rada
  • Kraći dnevni odmor kod dvokratnog sezonskog rada
  • Kolektivni višak radnika
  • "Ukidanje" radne knjižice
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Smanjenje plaća – nema jednostranih odluka

Sve veći broj poslodavaca, zbog gospodarskih teškoća i nelikvidnosti nije u mogućnosti radnicima isplaćivati plaće u punom iznosu, a ne žele otkazivati ugovore o radu. Zato se odlučuju smanjiti plaće radnicima, donošenjem odluke o isplati minimalne plaće dok se stanje ne popravi, kažu.
Zakon o radu (čl. 12.) propisao je da se ugovor o radu sklapa u pisanom obliku, a jedan od bitnih uglavaka je i plaća, odnosno "osnovna plaća, dodaci na plaću te razdoblja isplate primanja na koja radnik ima pravo". Moramo znati da je ugovor o radu dvostrano obvezujući pravni akt koji nastaje suglasnošću volja ugovornih strana poslodavca i radnika o svim elementima radnog odnosa, tako postoji i suglasnost volja o plaći. Slijedom navedenog, odredbe ugovora o radu mogu se mijenjati samo uz suglasnost ugovornih strana (radnika i poslodavca) pa poslodavac ne bi smio jednostranom odlukom mijenjati ugovorne odredbe, a tako ni odredbe o visini ugovorene plaće.
Kada poslodavac zbog nelikvidnosti ili drugih gospodarskih razloga, nije u mogućnosti isplaćivati plaću u ugovorenom iznosu, može radnicima predložiti smanjivanje plaće, odnosno izmjenu ugovora o radu s nižom plaćom. Pritom mora poštovati odredbe Zakona o minimalnoj plaći o visini minimalne plaće.
Ne prihvati li radnik ponuđenu izmjenu, poslodavac može (čl. 115) pokrenuti postupak otkazivanja s ponudom izmijenjenog ugovora o radu s nižom plaćom, navodeći kao opravdani razlog za otkaz gospodarske razloge. U tom slučaju postupak otkazivanja jednak je kao u svakom drugom slučaju redovitog otkaza bez krivnje radnika. Ne prihvati li radnik ponudu, prestaje mu radni odnos, uz uvjete koje propisuje Zakon o radu (otkazni rok, otpremnina).
I u slučaju da radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza.

Verzija za ispis
 
Plaćeni dopust prema Zakonu o radu

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) i to za važne osobne potrebe. Zakon o radu određuje okvirna prava na plaćeni dopust, a konkretna prava u pojedinim situacijama najčešće su razrađena kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu.

  • Pravo na plaćeni dopust
  • Za porod supruge, a ne ocu djeteta
  • Pojam uže obitelji
  • Trajanje dopusta
  • Korištenje prava
  • Obrazovanje i stručno osposobljavanje
  • Dobrovoljni davaoci krvi
  • Plaćeni dopust nisu "slobodni dani"
  • Pravo na naknadu plaće
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povećano trajanje roditeljskog dopusta

Vlada Republike Hrvatske je uputila u zakonodavnu proceduru izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim će se između ostalog produžiti trajanje prava na roditeljski dopust.

  • Roditeljski dopust trajat će 8 mjeseci
  • Naknade se ne mijenjaju?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Neisplata plaće

Nekoliko zakona sankcionira poslodavca u slučaju neisplate plaće.
Zakon o sudskom registru predviđa da odgovorne osobe koje imaju dugovanje za plaće radnicima ne mogu obavljati poduzetništvo u drugim društvima. Ukoliko bi neka osoba osnovala trgovačko društvo ili postala član već postojećeg društva, mora podnijeti ovjerenu izjavu da nema nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza i prireza, te doprinosa za obvezna osiguranja, kao ni dugovanja za neto plaće radnicima.
Prema Stečajnom zakonu predviđeno je da radnik kojem nisu isplaćene plaće kao vjerovnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Od otvaranja stečajnog postupka temeljem Stečajnog zakona, kao i Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, radnik može ostvarivati svoja prava kao što su neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, odnosno prije prestanka radnog odnosa, kao i neisplaćene naknade plaće (bolovanje i sl.).
Zakon o radu  propisuje obvezu poslodavca da je u određenom roku dužan dostaviti radniku obračun plaće, osobito ukoliko se radi o obračunu neisplaćene plaće koji mora biti potpisan i ovjeren žigom od strane poslodavca. U suprotnom, poslodavac čini najteži prekršaj predviđen Zakonom o radu.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona, stupit će na snagu 1. siječnja 2013. godine, predviđaju sankciju za neisplatu plaće ili neisplatu dijela plaće. Poslodavac neće biti kažnjen za neisplatu plaće ukoliko je došlo do nemogućnosti raspolaganjem financijskim sredstvima ili nedostataka financijskih sredstava koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Također, ukoliko poslodavac naknadno isplati zaostale plaće može se osloboditi predviđene kazne.

Verzija za ispis
 
Smanjenje prava - dok se stanje ne popravi?

Sve češće, pogotovo mali poslodavci u grafičko-prerađivačkoj i novinsko-nakladničkoj djelatnosti, zbog gospodarskih teškoća i nelikvidnosti nisu u stanju radnicima isplaćivati plaće u punom iznosu. Stoga se događa da smanjuju plaće, odnosno donose odluke o isplati minimalne plaće pod izlikom “dok se stanje ne popravi”.

  • Nema jednostranih odluka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine - Nova pravila za isplatne liste

Dana 8. studenog 2012. stupio je na snagu novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine (Nar. nov., br. 120/12., dalje u tekstu: Pravilnik). Prema odredbama novog Pravilnika, u slučaju djelomično isplaćene plaće poslodavci su obvezni izdati dvije isplatne liste.
Naime, prema čl. 84. st. 3. i čl. 85. st. 1. Zakona o radu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, a poslodavac je najkasnije petnaest (15) dana od dana isplate plaće ili naknade plaće obvezan radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti pojedini dijelovi plaće utvrđeni.
Nadalje, kad poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, obvezan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće ili naknada plaće radniku dostaviti isplatnu listu primitka koji je obvezan isplatiti. Navedena obveza proizlazi iz činjenica navedenih u čl. 85. st. 2. i 3. Zakona o radu, prema čijim su odredbama ovakvi obračuni ovršne isprave. U slučaju inspekcijskog nadzora poslodavac treba dokazati da je radniku uručio navedene obračune.

  • Novi Pravilnik detaljnije utvrđuje elemente obračuna
  • Sadržaj isplatne liste kada plaća nije isplaćena
  • Oštre kazne za poslodavce
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Predstečajna nagodba

Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je na snazi od 1. listopada 2012., tražbinom radnika smatra bruto plaću koja uključuje mirovinske doprinose, porez na dohodak, prirez i neto svotu novčanog primitka. Doprinosi na plaću ne ubrajaju se u prioritetne tražbine, nego dijele sudbinu potraživanja drugih vjerovnika. Zakon će u značajnoj mjeri utjecati na poslovnu sudbinu i rezultate mnogih poslovnih subjekata, onih koji budu pokretali postupke predstečajnih nagodbi i njihovih vjerovnika. 
Radnici u odnosu na svoga poslodavca imaju položaj vjerovnika, stupanjem Zakona na snagu ne mijenja se pravni položaj radnika zaposlenih u trgovačkim društvima i kod poslodavaca fizičkih osoba koji zbog nelikvidnosti ili nesolventnosti pokrenu postupak predstečajne nagodbe. Naime, prema tom zakonu, tražbine radnika nastale na osnovi radnog odnosa do dana otvaranja predstečajne nagodbe smatraju se prioritetnim tražbinama. Za tražbine radnika kao prioritetne Zakon nije predvidio mogućnost odricanja dijela potraživanja u postupku nagodbe, nego polazi od obveze da se u postupku sanacije namire ukupna potraživanja radnika nastala do pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »