English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Pazite što potpisujete!

U praksi se često događa da radnik potpiše novi ugovor o radu s manjom razinom prava ili izjavu kojom se odriče nekog prava, pa da tek nakon toga zatraži pravni savjet. Tada je prekasno. Stavljanjem svojeg potpisa na neku ispravu iskazujete svoju suglasnost sa njezinim sadržajem, pa je nakon toga vrlo teško osporiti obveze ili gubitak prava koji proizlazi iz potpisa. Potpis na pogrešnom mjestu može učiniti puno štete, čak i dovesti do prestanka radnog odnosa.
Prvo temeljito pročitajte prethodni sadržaj, dobro razmislite o posljedicama, pa tek tada potpišite. Jednostavno, pazite što potpisujete!

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života
Europska konfederacija sindikata (ETUC) pozvala je europske institucije da što prije usvoje prijedlog direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, ističući kako će njene odredbe poboljšati mogućnosti zapošljavanja žena i ravnopravnije korištenje obiteljskog dopusta.

  • Plaćeni očinski dopust
  • Fleksibilniji uvjeti rada do 12. godine


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pripreme za izmjenu ZOR-a
Imajući u vidu najavljene izmjene Zakona o radu, Nezavisni hrvatski sindikati, u koje je udružen i Sindikat grafičara, donijeli su odluku kako će se već sad početi pripremati za te izmjene te sastaviti svoje prijedloge. Od udruženih sindikata su zatražili konkretne primjedbe na važeći Zakon o radu kao i argumente za njegovo poboljšanje. Stručna služba Sindikata grafičara je analizirala probleme koji se najviše javljaju u praksi s obzirom na primjenu Zakona o radu, te su te primjedbe i moguća rješenja dostavili NHS-u. Neki od uočenih problema su: veliki broj ugovora o radu na određeno vrijeme, jednaka plaća za jednak rad, veće mogućnosti edukacije radnika, ograničenje agencija za privremeno zapošljavanje…
Sljedeći korak bi trebao biti sastanak pravnika sindikata udruženih u NHS, koji će zajednički analizirati primjedbe i prijedloge i napraviti njihov sveobuhvatni prikaz. 

Verzija za ispis
 
2018. na snazi niz novih zakona
Početkom ove godine na snagu je stupilo niz zakonskih novina iz područja gospodarstva, financija i poreza pa će tako, primjerice, radnici koji dobivaju minimalnu plaću dobiti 131 kunu veću neto plaću, građani će manje plaćati državi prilikom kupovine rabljenih automobila, dok će lokalnim jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak.
S 1. siječnja na snagu stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i novi zakoni o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, a na snagu će stupiti i niz podzakonskih propisa.

  • Minimalna plaća 2.752 kune neto
  • Porezna rasterećenja
  • Poduzetnicima odbitak 50 posto pretporeza
  • Viši prag za ulazak u PDV
  • Sužen krug uzdržavanih članova obitelji
  • Trošak smještaja i prehrana sezonaca
  • Plaće u naravi
  • Porez na dohodak

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tajno snimanje radnika
Pet blagajnica u španjolskom supermarketu dobilo je otkaz jer ih je poslodavac tajno snimio u krađi. Nakon što su španjolski sudovi zaključili kako su s pravom dobile otkaz u poštenom suđenju, obratile su se Europskom sudu za ljudska prava, koji im je dao za pravo da im je povrijeđeno pravo na poštovanje privatnosti na radnom mjestu. Španjolska im mora platiti 4000 eura štete. 

  • Nezakonito postavljanje kamera



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pošteni i predvidljivi ugovori o radu
Europska komisija započinje daljnje pregovore sa sindikatima i udrugama poslodavaca na razini EU. Tema je kako osuvremeniti propise o ugovorima o radu kako bi ti ugovori postali pošteniji i predvidljiviji svim radnicima. Cilj je približiti države članice kako bi se ostvarili bolji radni i životni uvjeti. 
Prioritet je rješavanje pitanja povezanih s novim oblicima zapošljavanja i jamčenja adekvatnih radnih uvjeta kad je riječ o atipičnim oblicima zapošljavanja. Komisija je svjesna potrebe da se postigne ravnoteža između, s jedne strane, osnovne zaštite radnika, i s druge strane, ciljeva poduzeća u pogledu stvaranja radnih mjesta i inovacija na tržištu rada. 
Radnici imaju pravo da ih se pri sklapanju ugovora o radu u pisanom obliku obavijesti o njihovima pravima i obvezama. Unatoč tome, milijuni Europljana koji rade na temelju nestandardnih ugovora nisu sigurni u svoja prava. Osiguravanje poštenijih i predvidljivijih ugovora o radu temelj je za poštene radne uvjete u cijelom EU. Ako se poboljšaju informacije koje se pružaju na početku ugovora o radu i njihova pravodobnost, radnici će biti svjesniji svojih prava i time i u boljem položaju da ih ostvare. Osuvremenjivanje propisa pružit će i poslodavcima veću pravnu jasnoću i sigurnost te im omogućiti izbjegavanje nepoštene konkurencije.

Verzija za ispis
 
Šef vam želi dati otkaz?
Znate li koja prava i obveze za radnika i poslodavca proizlaze iz različitih načina otkaza ugovora o radu? Da biste izvanredno otkazali ugovor o radu mora postojati opravdan razlog zbog kojeg, uz sagledavanje i uvažavanje svih potreba i interesa (poslodavca i radnika), nastavak radnog odnosa nije moguć. No, ako ste pronašli novi posao i želite otkazati ugovor o radu, postoji mogućnost sporazumnog otkaza, naravno, ako vaš poslodavac pristane na takav način otkaza ugovora.

  • Sedam načina prestanka ugovora o radu
  • Poslovno uvjetovani otkaz
  • Osobno uvjetovani otkaz
  • Otkaz iskrivljenim ponašanjem radnika
  • Ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trajanje radnog vijeka
Na razini Europske unije u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina. Hrvatska je daleko od toga – s očekivanih 32,1 godinu radnog vijeka treći smo od dna u EU.
U razdoblju od 2006. do 2016. godine trajanje radnog vijeka izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano za 1,1 godinu. Za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godinu, a kod muškaraca je iznosio 38 godina. 
Među zemljama članicama EU, Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek – 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska. Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine. U svim zemljama se očekivalo da će trajanje radnog vijeka biti dulje za muškarce nego za žene. 
Krešimir Sever iz NHS-a poručuje da to što je netko toliko godina raspoloživ za rad još uvijek ne znači da će cijelo to vrijeme i raditi. U naprednim zemljama u kojima su primanja, standard i tehnološka razina visoki, ljudi su manje istrošeni tijekom radnog vijeka pa zbog toga i mogu dulje raditi. Mnoga istraživanja govore da je ta radna aktivnost važna i za čovjekovo zdravlje te da ljudi koji su dulje radno aktivni duže i žive. Ako uzmemo Hrvatsku, u kojoj se često radi prekovremeno, u kojoj je zaštita na radu kod mnogih poslodavaca doživljena na razini troška, a ne ulaganja, te gdje je niska tehnološka razina i ima malo radnih mjesta, tu se ne može tako gledati na duljinu radnog vijeka. Visina plaće je suština svega, kao i kvaliteta radnog mjesta i vrsta zaposlenja. U Hrvatskoj je i životni vijek kraći od prosjeka EU za gotovo dvije godine, a i radni, životni, zdravstveni i drugi uvjeti su drugačiji te sve to pridonosi duljini radnog vijeka. 

Verzija za ispis
 
Radno vrijeme u zemljama Europske unije
Jedna od najvažnijih točaka kolektivnog ugovora, kao i same organizacije rada, jest pojam radnog vremena. Organizacija radnog vremena uključuje organizaciju trajanja i rasporeda rada u sklopu referentnog razdoblja koje može biti dan, tjedan, mjesec. Uređivanje radnog vremena je od iznimne važnosti ne samo na razvoj gospodarstva ili radnog prava, već i direktno na sam osobni prosperitet radnika. 

  • Ograničenja radnog vremena
  • Radni sati u EU u 2014. godini
  • Stvarno radno vrijeme
  • Radno vrijeme i produktivnost


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bolja zaštita radnika s fleksibilnim ugovorima o radu
Europska komisija želi radnicima koji rade po fleksibilnim oblicima rada osigurati veću socijalnu zaštitu kako bi smanjila socijalne nejednakosti među radnicima. Europska komisija je započela razgovore sa sindikatima i udrugama poslodavaca na razini EU kako osuvremeniti propise o ugovorima o radu kako bi ti ugovori postali pošteniji i predvidljiviji svim radnicima. Ova je inicijativa Komisije nastavak uvođenja Europskog stupa socijalnih prava. Cilj ove inicijative je približiti države članice praksi država članica u tom području kako bi se ostvarili bolji radni i životni uvjeti radnika.
Komisija želi proširiti područje primjene Direktive o pisanoj izjavi tako da se tom Direktivom obuhvate novi oblici zapošljavanja, kao što su radnici koji rade po pozivu poslodavca, na temelju vaučera i preko digitalnih platformi, u nepunom radnom vremenu i povremeni radnici. Europska komisija smatra da je potrebno osuvremeniti važeće propise uzimajući u obzir promjene na tržištu rada do kojih je došlo tijekom proteklih desetljeća. Ako se poboljša postupak informiranja radnika o njihovim uvjetima rada iz ugovora o radu i pravodobnost pružanja takvih informacija, radnici će biti svjesniji svojih prava i time i u boljem položaju da ih ostvare. Osuvremenjivanje propisa pružit će poslodavcima veću pravnu jasnoću i sigurnost te im omogućiti izbjegavanje nepoštene konkurencije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: