English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 »
Hoćemo li tiskati novine u doglednoj budućnosti?

Prije dvadeset godina posve je nemoguće bilo predvidjeti da će se novine moći čitati na računalima, mobilnim telefonima, kindlovima, ipadovima, iphoneima. Zbog promjena do kojih je posljednjih dvadesetak godina došlo zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj revoluciji te fascinantnog razvoja interneta, portala, facebooka, brojnih društvenih mreža i novih platformi, danas bi se malo tko usudio odgovoriti na pitanje kako će novine izgledati u doglednoj budućnosti.

  • Kratke informacije umjesto vijesti
  • Trend prema različitim platformama
  • Usprkos elektronskoj konkurenciji...
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Domaće izdavaštvo u ozbiljnim problemima - Nelojalna konkurencija

U Hrvatskoj se malo čita? Samo 40 posto građana pročita jednu knjigu mjesečno. To nije dobro, ali nije jedini razlog pada prodaje knjige u posljednje dvije godine. Glavni je uzrok tog pada kriza u kojoj živimo, ljudima je doista teško i bore se za preživljavanje.
Zanimljivo, ljudi su se u nevolji okrenuli knjigama o samopomoći, čija prodaja raste. Početkom krize, 2008. i 2009. godine u knjižarama se to nije odmah osjetilo. Ljudi nisu odmah odustali od knjiga. Ali sad se već jako osjeti. Lani su knjižare imale pad od tridesetak posto. U posljednje dvije godine zatvoreno je pedesetak knjižara. Cijela je branša u krizi. Tome je kumovao pad standarda, ali krivi su i sami izdavači, koji su svojim akcijama iz očaja, znatno pridonijeli obezvrijeđivanju knjige.

  • Znanje (Agrokor) definitivno urušilo tržište knjiga
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nepotrebne izmjene Zakona o medijima

Hitne izmjene Zakona o medijima kakve je nakon sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost najavila premijerka nisu nužne jer i postojeći zakon jasno određuje da se vlasnik mora znati. Vijeće nacionalne sigurnosti nije se ni moralo na posebnoj sjednici baviti vlasništvom u medijima, jer i postojeći Zakon o medijima jasno propisuje da su nakladnici jednom godišnje "dužni HGK-u dostaviti podatke o imenu, prezimenu i prebivalištu svih pravnih i fizičkih osoba koje su posredno ili neposredno imatelji dionica ili udjela u toj pravnoj osobi".

  • Zakonski okvir bez sankcija nije dovoljan
  • Predizborna promidžba
  • Da li su kupci medija izvršili svoje ugovorne obveze?
  • Upitna legalnost privatizacije novina
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kriza „dohvatila“ i izdavače

Hrvatsko izdavaštvo u ozbiljnoj je krizi, gotovo pred slomom. Kupci i čitatelji razmjere krize, barem što se tiče broja naslova, još neko vrijeme neće osjetiti. U počecima svjetske ekonomske krize vjerovalo se kako će upravo izdavaštvo biti jedna od rijetkih industrija koja će izaći neokrznuta.

  • Preživjeli uvođenje PDV-a i prodaju knjiga uz novine
  • Broj izdanih naslova neadekvatan s obzirom na naklade
  • Mali i veliki izdavači
  • Prosječna naklada 300 d0 1000 primjeraka
  • Nema kupaca
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sektor za grafičku tehnologiju i audio-vizualnu tehnologiju - Iz škole na „burzu“

Upisano 2.306 učenika
U prošlom broju Grafičara pisali smo o postojećoj mreži škola za potrebe grafičke tehnologije i audio-vizualne tehnologije. Iz podataka 14 škola koje obrazuju zanimanja unutar našeg sektora vidljivo je da je u školskoj godini 2009./2010. godini ukupno upisano 2.306 učenika. U procesu obrazovanja je novih 361 grafičkih tehničara, 558 medijskih tehničara, 223 grafičkih tehničara pripreme, 339 grafičkih dizajnera itd.

Nezaposleno 2.161 radnika 
Prema podacima hrvatskog Zavoda za zapošljavanje sa 31. listopadom u Hrvatskoj je evidentirano 304.479 nezaposlenih osoba. Od toga broja otpada 2.161 osoba grafičkog zanimanja koja je nezaposlena. Najveći broj evidentiranih nezaposlenih „grafičara“ je u gradu Zagrebu 699, Splitsko-dalmatinskoj županiji 263, Osječko-baranjskoj županiji 235, Zagrebačkoj županiji 181, Primorsko-goranskoj županiji 163 itd.

Na burzi 212 grafičkih inženjera!?
Od četrdeset grafičkih zanimanja koja su na listi Zavoda s područja grafičko-prerađivačke i novinsko-nakladničke djelatnosti najviše je nezaposlenih: fotografa 497, grafičkih tehničara 458, knjigoveža 172, grafičara u doradi 122, grafičara u pripremi proizvodnje 114, te vrlo zanimljiv podatak da se 126 diplomiranih grafičkih inženjera i 86 grafičkih inženjera nalazi na evidenciji kao nezaposleni.
Iz gornjih podataka može se vidjeti nesrazmjer upisanih učenika (2.306) i broja nezaposlenih radnika grafičkih zanimanja (2.161). Ako se zna da je u ovom sektoru ukupno zaposleno cca 12.000 radnika  uočljiv je disbalans između obrazovnog sustava i potreba sektora za radnom snagom.

Verzija za ispis
 
Sektorsko vijeće za grafičku tehnologiju i audio-vizualnu tehnologiju - Koliko, kakav i za koga obrazujemo budući naraštaj?

Na sjednici Sektorskog vijeća za grafičku tehnologiju i audio-vizualnu tehnologiju, a na temelju kriterija za izradu mreže srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja u Republici Hrvatskoj vođena je rasprava o dosadašnjoj mreži kao i o prijedlogu buduće mreže za sektor grafičke i audio-vizualne tehnologije. O prijedlogu programa bit će rasprava vođena kasnije. U Hrvatskoj je u ovom trenutku, na temelju podataka središnje službe Zavoda za zapošljavanje, registrirano više od 300.000 nezaposlenih osoba, među kojima i više od 2.500 nezaposlenih radnika grafičkih zanimanja. Definitivno broj radnika u grafičkom i nakladničkom sektoru se radikalno smanjuje.

  • Promjene u pogledu zahtjeva za vještinama
  • Promovirati i poticati sudjelovanje svih aktera
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Je li doista tiskanim medijima odzvonilo?

Pjesnik i strastveni čitač, nobelovac josif Brodski (1940. - 1996.) govorio je o knjizi kao o „sredstvu za prijenos informacija kroz prostore iskustva, brzinom koja odgovara brzini okretanja stranice knjige“.
Platon je, 2.400 godina prije njega, mislio drugačije, tvrdeći da otkriće umjetnosti pisanja donosi ljudima zlo: opasno slabljenje memorije. Što li bi Platon rekao danas, samo pogledavši Tolstojev Rat i mir ili fajlove nekih većih dnevnih listova i revija?
Pisana riječ je suštinska tehnologija modernoga čovjeka – još od rađanja pismenosti, pa sve do današnjega vremena, u kome se već raspravlja o budućnosti čitanja tiskane knjige. Da li ćemo i dalje pred očima imati papir, a njegovu mekoću pod prstima, njegov miris i šuštanje u ušima pri okretanju stranica ili će nam pred očima svjetlucati impulsi elektronske knjige, koja je u svome osvajačkom pohodu već stigla i u najveće svjetske zabiti?
Možda tiskane knjige i neće biti oko nas za nekoliko decenija? Da li će biti povučena iz upotrebe tako značajna tehnologija, stara više od 500 godina? To su pitanja na koja je teško dati pouzdane odgovore.

  • Digitalna pismenost – novi oblik pismenosti
  • Čitanje pisane riječi traje 6.000 godina
Verzija za ispis Pročitajte više
 
2009. KATASTROFALNA ZA INDUSTRIJU TISKANIH MEDIJA - NAKLADE PALE ZA 20% A OGLAŠIVAČI PREKO 30%

Globalna kriza, zbog koje su drastično pale narudžbe za oglašavanje, pogodila je ionako posustalu industriju tiskanih medija, pritisnutu besplatnim sadržajem koji nude internetski portali. Jedine dnevne novine koje su prošle godine poslovale pozitivno su “24 sata”, dok su Večernji, Jutarnji i Novi list zapali u gubitke, a Slobodna Dalmacija ih je nastavila gomilati. Katastrofu dnevnih novina u Hrvatskoj potvrđuju neumoljive brojke u javnosti dostupnim financijskim izvješćima.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Grafika - Papiri i kartoni 1

Stručni priručnik Grafika - Papiri i kartoni, autora Stjepana Horvatića, po svom sadržaju jedinstven je ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Priručnik je važan za strukovno obrazovanje i edukaciju učenika strukovnih škola, studentima, nastavnicima te stručnjacima s praktičnim znanjem za dodatnu edukaciju i stručno usavršavanje u trgovačkim društvima koja se bave proizvodnjom, tiskom, preradom papira i kartona. Opisani su različiti postupci, strojevi i aparati potrebni za proizvodnju, obradu, i preradu te ispitivanja standardnih vrijednosti, svojstava i primjena raznih vrsta papira i kartona uključujući i njihovu primjenu u tisku s raznim vrstama tiskovnih boja, folija i drugih repromaterijala. Priručnik je uz dosta napora ugledao svjetlo dana u izdanju Grafičke škole u Zagrebu, gdje se priručnik i može nabaviti.
U pripremi je 2 dio priručnika Grafika - papiri i kartoni kao i Fleksotisak - tisak ambalaže i Tisak - važan dio medija.

Verzija za ispis
 
FLEKSOTISAK – TISAK AMBALAŽE

Fleksotisak – tisak ambalaže stručni je priručnik po svom sadržaju jedinstven i  bit će drugi uopće izdani takav priručnik u Europi. Važan je za suvremeno strukovno obrazovanje i edukaciju koja nema alternative u obrazovanju stručnjaka koji mogu brzo pokrenuti sveobuhvatni razvoj društva. Namijenjen je učenicima strukovnih škola, studentima, nastavnicima, stručnjacima s praktičnim znanjem za dodatnu edukaciju i stručno usavršavanje uz rad u trgovačkim društvima. Opisani su različiti fleksotiskarski – rotacijski strojevi u kombinaciji s raznim drugim vrstama tiskarskih strojeva, aparati za proizvodnju, obradu i preradu različitih vrsta flekso-tiskovnih materijala, uključujući i standardne grafičke tiskovne materijale (razne folije, UV, IC / IR boje, vodene boje i mnoge druge repromaterijale). Autor ovog zanimljivog priručnika je Stjepan Horvatić.

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: