English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »
Strmoglavi pad novinskih izdavača - Ugašeno 70 tiskovina

U zadnjih šest godina hrvatski su novinski izdavači prestali tiskati 262 tiskovine. Prošla je godina bilo naročito loša. Prema Evidenciji izdanih potvrda o upisu u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska, lani je iz registra brisano 69 tiskovina. Početkom godine nakon pola stoljeća izbrisana je Arena, čiji zadnji broj je izašao u prosinca 2009. Godine. Tjednik koji se nekada prodavao u nakladama od pola milijuna primjeraka, ugasio se u trenutku kad je naklada došla na 16.000 primjeraka. Iako bi mnogi tjedni, pa i dnevni listovi, bili sretni s takvom nakladom, ulazni troškovi dosegli su visinu da bi trebalo prodati preko 30.000 primjeraka Arene da bi bila profitabilna...

  • Ostalo je još 879 tiskovina
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sektor za grafičku tehnologiju i audio-vizualnu tehnologiju - Iz škole na „burzu“

Upisano 2.306 učenika
U prošlom broju Grafičara pisali smo o postojećoj mreži škola za potrebe grafičke tehnologije i audio-vizualne tehnologije. Iz podataka 14 škola koje obrazuju zanimanja unutar našeg sektora vidljivo je da je u školskoj godini 2009./2010. godini ukupno upisano 2.306 učenika. U procesu obrazovanja je novih 361 grafičkih tehničara, 558 medijskih tehničara, 223 grafičkih tehničara pripreme, 339 grafičkih dizajnera itd.

Nezaposleno 2.161 radnika 
Prema podacima hrvatskog Zavoda za zapošljavanje sa 31. listopadom u Hrvatskoj je evidentirano 304.479 nezaposlenih osoba. Od toga broja otpada 2.161 osoba grafičkog zanimanja koja je nezaposlena. Najveći broj evidentiranih nezaposlenih „grafičara“ je u gradu Zagrebu 699, Splitsko-dalmatinskoj županiji 263, Osječko-baranjskoj županiji 235, Zagrebačkoj županiji 181, Primorsko-goranskoj županiji 163 itd.

Na burzi 212 grafičkih inženjera!?
Od četrdeset grafičkih zanimanja koja su na listi Zavoda s područja grafičko-prerađivačke i novinsko-nakladničke djelatnosti najviše je nezaposlenih: fotografa 497, grafičkih tehničara 458, knjigoveža 172, grafičara u doradi 122, grafičara u pripremi proizvodnje 114, te vrlo zanimljiv podatak da se 126 diplomiranih grafičkih inženjera i 86 grafičkih inženjera nalazi na evidenciji kao nezaposleni.
Iz gornjih podataka može se vidjeti nesrazmjer upisanih učenika (2.306) i broja nezaposlenih radnika grafičkih zanimanja (2.161). Ako se zna da je u ovom sektoru ukupno zaposleno cca 12.000 radnika  uočljiv je disbalans između obrazovnog sustava i potreba sektora za radnom snagom.

Verzija za ispis
 
Sektorsko vijeće za grafičku tehnologiju i audio-vizualnu tehnologiju - Koliko, kakav i za koga obrazujemo budući naraštaj?

Na sjednici Sektorskog vijeća za grafičku tehnologiju i audio-vizualnu tehnologiju, a na temelju kriterija za izradu mreže srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja u Republici Hrvatskoj vođena je rasprava o dosadašnjoj mreži kao i o prijedlogu buduće mreže za sektor grafičke i audio-vizualne tehnologije. O prijedlogu programa bit će rasprava vođena kasnije. U Hrvatskoj je u ovom trenutku, na temelju podataka središnje službe Zavoda za zapošljavanje, registrirano više od 300.000 nezaposlenih osoba, među kojima i više od 2.500 nezaposlenih radnika grafičkih zanimanja. Definitivno broj radnika u grafičkom i nakladničkom sektoru se radikalno smanjuje.

  • Promjene u pogledu zahtjeva za vještinama
  • Promovirati i poticati sudjelovanje svih aktera
Verzija za ispis Pročitajte više
 
33. Interliber - međunarodni sajam knjiga i učila

 

Od 10. do 14. prosinca ove godine na Zagrebačkom je velesajmu održan 33. međunarodni sajam knjiga i učila “Interliber”. Nastupilo je 250 izlagača iz osam zemalja svijeta – Austrije, Bosne i Hercegovine, Irana, Njemačke, SAD-a, Srbije, Velike Britanije, Irske, te Hrvatske. “Interliber” je svečano otvorio Božo Biškupić, ministar kulture u Vladi RH.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Je li doista tiskanim medijima odzvonilo?

Pjesnik i strastveni čitač, nobelovac josif Brodski (1940. - 1996.) govorio je o knjizi kao o „sredstvu za prijenos informacija kroz prostore iskustva, brzinom koja odgovara brzini okretanja stranice knjige“.
Platon je, 2.400 godina prije njega, mislio drugačije, tvrdeći da otkriće umjetnosti pisanja donosi ljudima zlo: opasno slabljenje memorije. Što li bi Platon rekao danas, samo pogledavši Tolstojev Rat i mir ili fajlove nekih većih dnevnih listova i revija?
Pisana riječ je suštinska tehnologija modernoga čovjeka – još od rađanja pismenosti, pa sve do današnjega vremena, u kome se već raspravlja o budućnosti čitanja tiskane knjige. Da li ćemo i dalje pred očima imati papir, a njegovu mekoću pod prstima, njegov miris i šuštanje u ušima pri okretanju stranica ili će nam pred očima svjetlucati impulsi elektronske knjige, koja je u svome osvajačkom pohodu već stigla i u najveće svjetske zabiti?
Možda tiskane knjige i neće biti oko nas za nekoliko decenija? Da li će biti povučena iz upotrebe tako značajna tehnologija, stara više od 500 godina? To su pitanja na koja je teško dati pouzdane odgovore.

  • Digitalna pismenost – novi oblik pismenosti
  • Čitanje pisane riječi traje 6.000 godina
Verzija za ispis Pročitajte više
 
62. međunarodni Sajam knjiga u Frankfurtu - Nagrada našem izdavaču za udžbenik

Od 6. do 10. listopada ove godine, u Frankfurtu je održan najveći međunarodni Sajam knjiga u svijetu. Sudjelovalo je oko 750 izlagača iz 111 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska. Zemlja-partner Sajma bila je Argentina.

  • Nagrada hrvatskom nakladniku
  • Nobel za književnost i najveća knjiga
Verzija za ispis Pročitajte više
 
2009. KATASTROFALNA ZA INDUSTRIJU TISKANIH MEDIJA - NAKLADE PALE ZA 20% A OGLAŠIVAČI PREKO 30%

Globalna kriza, zbog koje su drastično pale narudžbe za oglašavanje, pogodila je ionako posustalu industriju tiskanih medija, pritisnutu besplatnim sadržajem koji nude internetski portali. Jedine dnevne novine koje su prošle godine poslovale pozitivno su “24 sata”, dok su Večernji, Jutarnji i Novi list zapali u gubitke, a Slobodna Dalmacija ih je nastavila gomilati. Katastrofu dnevnih novina u Hrvatskoj potvrđuju neumoljive brojke u javnosti dostupnim financijskim izvješćima.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Posustala novinska industrija

Novinska industrija imala je problema i prije nego što je Internet postao toliko popularan. Naklade su na globalnoj razini počele padati još 1985. godine. Prihodi od oglašavanja u novinama otprilike su konstantni do 2005., a kad se gleda prihod prema broju čitatelja, taj se iznos i povećavao. Od tada pada broj oglasa zahvaljujući globalnoj recesiji, a pad naklade plus pad broja oglasa jednako je financijski problem za izdavače.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Medijska carstva - Osvajaju istok

Medijske grupacije Axel Springer i Ringier dogovorile su spajanje svojih divizija u istočnoj Europi, da bi stvorile jedan od najvećih izdavačkih divova u regiji. Dvije će grupacije sa sjedištem u Zurichu u «joint ventureu», koji još moraju odobriti europski regulatori, držati po 50 posto udjela. Udruženje vrijedno preko 420 milijuna eura, koje će obuhvatiti više od 100 tiskanih i 70 internetskih publikacija, podrazumijeva spajanje podružnica njemačkog Axel Springera u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj te švicarskog Ringiera u Srbiji, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.

Verzija za ispis
 
Leipzig: Međunarodni sajam knjiga – 2010. - Više od 150.000 posjetitelja

U Leipzigu je od 18. do 21. ožujka ove godine održan poznati Međunarodni sajam knjiga, najstariji i jedan od najvećih sajmova knjiga u svijetu. Nastupilo je 2100 izlagača iz 39 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska te zemlje u okruženju. Na ovogodišnjem – proljetnom Sajmu knjiga dominirala je proza autora mlađeg naraštaja, a jedna od tema Sajma, bila je književnost jugoistočne Europe, u sklopu kojeg je održan i zajednički nastup Srbije, Slovenije, Crne Gore i Rumunjske. Sajam je osmislila Alida Bremer. Uz financijsku potporu Ministarstva kulture za RH, službeno su nastupili pjesnici: Zvonko Maković, Delimir Rešicki, Tomica Bajsić, Gordana Benić, Ivana Bodrožić-Simić i Branko Čegec, te mnogi drugi hrvatski spisatelji.
Sajam su posjetili nobelovci Herta Müller i neizostavni Gunter Grass. Nagradu za europsko razumijevanje, koju od 1994. godine dodjeljuje grad Leipzig, dobio je mađarski pisac i novinar Gyorgy Dalos, a ovu je nagradu 2005. godine dobila hrvatska spisateljica Slavenka Drakulić.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: