English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
GLOBALNI MEDIJI - Četvrta poluga vlasti

Mnogi borci za slobodu shvatili su važnost nezavisnih i slobodnih medija. Jer, primjerice, TV stanice poput TeleSur, Al-Mayadeen, Press TV, Russia Today štite slobodu mnogo efikasnije od bilo kojeg oružja. Danas, poznato je, najvažnija točka geopolitike je izbor između jednopolarnog svijeta pod vlašću SAD-a (što Amerikanci nazivaju "Full Spectrum Dominance") i višepolarnog svijeta koji omogućuje nekoliko središnjih vlasti. S ekonomskog aspekta, svijet je već odavno višepolaran: udio SAD-a u svjetskom BND-u čini svega 18% (podatak iz 2013. g.), a prema nepotpunim podacima, izgleda da je nastavio pad i u 2014. godini. Ako je tako, kako onda i dalje dominiraju svijetom?
Ogromni vojni rashodi ne objašnjavaju dominaciju, pa ni strah od vojnih konflikata koje raspaljuju SAD. Prvi magični instrument dominacije bio je dolar, koji se tiska po volji Federalnih rezervi SAD-a, bukvalno u neograničenim količinama, a bez otpora svijeta. Iako je dolar samo papir, bez ikakvog pokrića u zlatu ili robi, bio prihvaćen kao svjetska valuta, i tako je Amerika neograničeno pljačkala pokorni dio našeg planeta.
Drugo superoružje kojim Amerika upravlja jesu mediji, pri čemu većina analitičara ne shvaća koliko je važan i značajan njihov utjecaj. Holivud je, primjerice, najfantastičniji propagandni stroj u svijetu: osvaja srca i drži ih pod kontrolom, namećući svoje standarde u doživljavanju stvarnosti. U ove standarde spadaju: način razmišljanja, način odijevanja, način ishrane, odnosno sugeriranje što treba jesti i piti, i kako izraziti neslaganje i nečijom dominacijom. Naravno, tako da se prosvjedom ništa ne promijeni.

  • Propaganda ili "crno novinarstvo"
  • "Mi stvaramo realnost"
  • Tko nije s njima – protiv njih je!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sudbina biblioteka našeg doba

Iako se, u okviru neoliberalne mantre, odomaćilo uvjerenje da kultura predstavlja “neopravdan trošak”, a da se “sve manje čita”, događaji u 21. stoljeću idu neočekivanim tokom: u posljednjem desetljeću ne samo Velika Britanija, nego i veći dio zapadnoga svijeta i Azije, odustao je od ove prakse. Američki pisac Edgar Doktorov je u svojim govorima isticao da postoje tri važna dokumenta koje društvo daje čovjeku: izvod iz matične knjige rođenih, putovnica i članska karta biblioteke. Da je interes za biblioteke i knjigu u velikom porastu u razvijenim zemljama, pa i u Aziji, svjedoči i činjenica da je ujesen 2014. godine u Birminghamu otvorena nova biblioteka, koja je Vladu koštala nevjerojatnih 186 milijuna funti! Riječ je o najvećoj biblioteci u Europi i očekuje se da će je koristiti oko 10.000 ljudi, prije svega studenti. Raskošnu biblioteku Mitchell (Mičel), koja je, do ove nove u Birminghamu, smatrana najboljom u Europi, Vlada je u potpunosti renovirala. Od 2000. godine u Velikoj Britaniji otvoreno je ukupno 15 novih biblioteka, pri čemu su posjeti tim bibliotekama dostigli rekordan broj ljudi.

  • Zašto su biblioteke postale dio gradskog stila života?
  • Društvene aktivnosti
  • Simbol “velike zajednice”
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Spajaju se njemački Axel Springer i ProSiebenSat.1

Axel Springer, izdavač najprodavanijeg europskog tabloida Bild i ProSiebenSat.1, koji emitira hit emisije za masovno tržište poput emisije Next Topmodel, započeli su se prilagođavati stalnim promjenama na tržištu. Riječ je o sporazumu koji će ujediniti Springerov tabloid Bild-Zeitung i novine Die Welt s ProSiebenSat.1 komercijalnim TV kanalima. Springer je pokušao kupiti ProSieben prije deset godina, ali taj pokušaj je blokiralo neovisno regulatorno tijelo koje ispituje sve informacije povezane s nacionalnom distribucijom televizijskih programa.

  • Posao vrijedan 15,95 milijardi dolara
  • Udaljavanje od tiskanih izdanja
  • Oglašivačka snaga
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Muke nakladničke - Knjiga i politika

Živimo u vrijeme ofenzivnog nastupanja kapitalizma ne samo kao ekonomske prakse, nego još više kao spasonosne ideologije. Svako prevedeno djelo treba podržavati tu ideologiju, čiji program ispiranja mozgova ne zaostaje za strasnom samouvjerenošću naših nekadašnjih usrećitelja. Zapadu nikada dosta divljenja i pohvala, pogotovo u godinama krize, što bi pisci iz siromašnih i zaostalih zemalja morali osjećati kao samorazumljivu dužnost.
Nakladnici su, zato, posebno zainteresirani za “istinske disidente”, žrtve diktatorskih režima, svjedoke surovog proganjanja i stradanja. Publika takva štiva guta s dvostrukom korišću, sretna što sama ne trpi nasilje primitivnih despota (njeni su mnogo diskretniji i uspješniji), čemu treba dodati i slasti prisustvovanja gladijatorskim predstavama. Ovakvu joj je prijatnost, nekada, priredio nobelovac A. I. Solženjicin, ali je uživanje prekratko trajalo. Naime, stari, pronicljivi promatrač i nemilosrdni sudija (Solženjicin), u svome govoru na Harvardu, iznio je neka svoja gorka zapažanja o zapadnoj civilizaciji, zbog čega je pao u nemilost da ostatak izgnanstva provede kao izopćenik na visokim zidovima ograđenom imanju u Vermontu. Tada mu se otkrila jedna danas svima znana istina: pod parolom borbe protiv komunističkog samovlašća, Zapad je udarao na Rusiju. Vrativši se u domovinu, pisac ”Gulaga” primio je visoko odlikovanje za svoj rad, na užasavanje tzv. slobodnog svijeta.

  • Prevoditelji i nakladnici
  • Globalisti cijelom svijetu nameću jedinstven obrazac demokracije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ugašen još jedan mjesečnik

Nakon više od dvadeset godina, Banka magazin prestao je izlaziti. Zadnji broj tog mjesečnika bio je onaj za prosinac 2014. Razloge gašenja tumači se kao niz značajnih poslovnih, organizacijskih, izdavačkih i uređivačkih promjena.
Kako kažu, promjenama će se nastojati uspostaviti sustav koji će kreirati još kvalitetniji sadržaj. Istovremeno, pokušat će se oblikovati održiv poslovni model. Ne radi se o pukoj reakciji na zahtjeve novih komunikacijskih praksi i promijenjenih poslovnih okolnosti. Banka će i dalje tiskati specijalizirana tematska izdanja, kao i prethodnih desetljeća. Tiskano izdanje proizvod je tranzicije, koju je slijedilo i oblikovalo te omogućilo jednu od priznato vodećih pozicija u hrvatskom medijskom prostoru. U posljednjih nekoliko godina ta specijalna izdanja bila su vezana za posebne medijsko-istraživačke projekte u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama. Upravo stručnost, upućenost i orijentacija na analizu i istraživanje, bio je prepoznatljivi karakter u četvrt stoljeća njezina izlaženja.
Spremnost na korištenje novih komunikacijskih mogućnosti važna je karakteristika. Vremena su se promijenila. U otvorenom komunikacijskom prostoru upućeni i neupućeni dobivaju jednaku pozornost. U kolopletu emocija i interesa racionalno promišljanje gubi povlašteni položaj. Znalce i neznalice lako je razlikovati: znalci sumnjaju i ispituju, neznalice znaju.
Prestanak redovitog mjesečnog tiskanja lista znači ponajprije veću koncentraciju na portal, koji postaje temeljno izdanje, i na druge medijske i analitičke aktivnosti. Primjereno vremenu u skladu s novim komunikacijskim okolnostima, a za tiskare jedna usluga manje.

Verzija za ispis
 
Potražnja za papirnatim knjigama u usponu!

Prodaja Amazonovog elektroničkog čitača knjiga Kindle značajno stagnira, tvrdi najveći britanski lanac knjižara koji je lani zabilježio povećanu potražnju za papirnatim knjigama. Predstavnici lanca knjižara navode kako im je u prosincu prodaja knjiga porasla za pet posto, dok je prodaja popularnog e-čitača gotovo nestala.
Kada je Kindle predstavljen 2007. godine govorilo se da je rođen "ubojica knjiga", no izgleda da su upravo knjige sada "ubile" njega. Do sada je predstavljena već sedma generacija tog čitača.
Trend potražnje za papirnatim knjigama očito je u usponu. Očito da je pisana riječ daleko od izumiranja. E-knjige jesu razvile svoj udjel na tržištu, ali sve ukazuje da taj udjel opada?

Verzija za ispis
 
Istočna i srednja Europa - Mediji završili u rukama domaćih tajkuna

Diljem istočne Europe, lokalni oligarsi i investicijske grupe, od kojih su neke izravno povezane s političkim vodstvom država, sve više šire svoje utjecaje na medije, što izaziva zabrinutost kod svih onih kojima je stalo do slobode pisane riječi.
Mnogo je primjera i dokaza kako su Zapadna Europa i Amerika, nakon ere u kojoj su stranci davali punu uređivačku slobodu, odlučile medije prodati u istočnoj Europi. Davne 1990. godine, nakon sloma komunizma, većina medija bila je u vlasništvu države ili su potpuno ovisili o državnom oglašavanja. Kada su inozemni vlasnici iz Njemačke, Švedske, Švicarske i SAD-a kupili lokalne novine, časopise i postaje, novinari su vjerovali da njihovi udaljeni vlasnici nemaju potrebe petljati se i biti djelom lokalne politike. Mediji su imali vlasnike koji nisu zivkali niti pokušali utjecati na novine. Poruke su glasile kako ih zanima samo da investicija bude isplativa i da se nemaju namjeru miješati u redakcijske poslove.
Međutim, kada je gospodarstvo potonulo 2008. godine, velik dio stranih vlasnika odlučio se povući u svoje temeljne poslovne grane te napustiti medijske kompanije u srednjoj i istočnoj Europi. Zapadni vlasnici i politička stvarnost postali su nedostatak u trenutku kada su oni počeli prodavati udjele lokalnim interesnim skupinama. Koliko god nisu brinuli o domaćoj politici, jednako tako nisu brinuli ni o tome kome su prodali svoje udjele u medijima te kakav će utjecaj ta prodaja imati na istočno europsko društvo. Krajnji rezultat je taj da neovisnih medija skoro više nema!?

Verzija za ispis
 
37. međunarodni Sajam knjiga i učila „INTERLIBER 2014“ - Nakladnici sve bliže čitateljima

U Zagrebu je od 11. do 16. studenoga ove godine održan 37. međunarodni Sajam knjiga i učila – najveća knjižara na jednom mjestu u Hrvatskoj i regiji. Ova knjiška kulturna manifestacija, kao i obično, održana je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske uz potporu Zajednice knjižara i nakladnika Hrvatske i Zagrebačkog velesajma.
Sajam knjiga otvorila je ministrica kulture Andreja Zlatar Violić koja je istaknula kako je izdavaštvo usprkos nedostatku financija, padu broja izdanja, broja zaposlenih i dalje najveća kulturna manifestacija u Hrvatskoj. Sajam je među ostalima posjetio i predsjednik Republike Ivo Josipović, a razgledalo ga je prema procjenama više od 100.000 posjetitelja iz svih krajeva zemlje i inozemstva. Ulaz na sajam je i ove godine bio besplatan!

  • Ipak manje novih naslova
  • Književne nagrade na Interliberu
  • Nastup domaćih nakladnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izdavaštvo budućnosti: prihvatimo promjene znanjem i organiziranjem

Izvještaj s europske Konferencije o budućnosti izdavaštva – Bruxelles, 29. do 30. 10. 2014.

  • Velike promjene u sektoru
  • Nove vještine
  • Izazovi europskog izdavačkog sektora
  • Buduće aktivnosti UNI Europa Grafičkog sektora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
PAPER VS. DIGITAL

Prvi rezultati pokazali su da je primanje informacija preko računala slabije što se tiče preciznosti i kvalitete pamćenja nego pomoću tiskane građe, dok su današnja saznanja puno blaža. Individualne razlike i motivacija su ključni. Ljudi koji se sve više zanose računalima, više nisu zainteresirani za papir, ali bez obzira na to, knjige ostaju popularne i među mladima koji odrastaju uz računalo. Rezultati novijih istraživanja su nas doveli do sljedećih spoznaja...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: