English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 »
Nijemci uveli minimalac za sve

U Saveznoj Republici Njemačkoj od 1. siječnja 2015. godine, stupa na snagu obveza minimalne bruto plaće po satu od 8,5 eura za sve poslodavce. To znači da s prvim danom nove godine i sve prijevozničke tvrtke koje posluju na teritoriju Njemačke moraju svoje zaposlenike plaćati 8,5 eura po satu.
S prvim danom 2015. godine, prije no što počnu prijevozničku aktivnost u Njemačkoj, strane prijevozničke tvrtke, a tako i hrvatski cestovni prijevoznici na teritoriju Njemačke, moraju Bundesfinanzdirektionu West u Kölnu dostaviti informacije: prezime, ime i datum rođenja zaposlenika, početak i očekivano trajanje posla na njemačkom teritoriju, adresu na kojoj se čuvaju dokumenti, pismo kojim se potvrđuje da će, prema zahtjevu, poslodavac osigurati dokaz da je vozaču isplaćena minimalna plaća (prva registracija).
 Poslodavac mora bilježiti početak, završetak i trajanje radnih sati odrađenih na teritoriju Njemačke najkasnije sedam dana nakon što je izvršen transport. Taj dokument mora se čuvati najmanje dvije godine na njemačkom ili stranom teritoriju. Ukoliko se dokument čuva izvan Njemačke, treba dodati potvrdu kojom se garantira da će traženi dokumenti biti na raspolaganju njemačkoj carini kako bi se olakšala provjera.

Kao što to uvijek biva s našim poslodavcima kada treba platiti radnika, predstavnici teretnog te putničkog prometa u Hrvatskoj naglašavaju kako o tim zakonskim promjenama, koje bitno utječu na njihovo poslovanje, nisu na vrijeme obaviješteni. Hrvatski cestovni prijevoznici čak zbog toga [sic.] traže utvrđivanje odgovornosti, a od hrvatskih institucija očitovanje i uputu na koji će se način taj njemački zakon provoditi. Ističu da je potrebno zajedničko lobiranje s cestovnim prijevoznicima drugih zemalja kod europskih institucija kako bi se osporila ta zakonska rješenja – samo da ne plate svoje radnike!?

Verzija za ispis
 
Walmartu prijeti novi val štrajkova

Grupa zaposlenika Walmarta, najvećeg američkog trgovačkog lanca, prijeti valom štrajkova, i to baš na tzv. crni petak kad počinje najveća sezonska rasprodaja na tamošnjem tržištu.
Radnici koji traže veće plaće zaprijetili su protestnim skupovima pred 1600 centara diljem SAD-a, a da će najave vjerojatno obistiniti, ukazuje podatak da su lani u isto vrijeme štrajkali pred gotovo 1400 trgovina.
Walmart, najveći privatni poslodavac u Americi, već je dugo meta aktivista koji se bore za podizanje iznosa minimalne plaće, a kompanijski glasnogovornik izjavio je kako radnici koji spremaju štrajk ne žele biti meta „odmazde“. No, objava štrajka stiže dan nakon što je policija uhitila 23 osobe koje su protestirale u Walmartovu centru u Los Angelesu.

Verzija za ispis
 
Vodeći trendovi za 2015. godinu

Gerald Celente (Džerald Selente), u svjetskoj javnosti prepoznat kao "najpouzdanije ime u praćenju svjetskih trendova", najavio je "Vodeće trendove za 2015." u Trends Journalu, te na jednoj međunarodnoj konferenciji u SAD-u. Donosimo najvažnije naglaske iz njegova teksta:

- Bankizam - Ratovi cijena - Konflikt SAD-a s Rusijom - Energija - Retro 2 : 0

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Knjiga desetljeća - Thomas Piketty: KAPITAL 21. stoljeća

Nobelovac Paul Krugman tvrdi da “Kapital 21. stoljeća” zaista može promijeniti svijet, a njegov kolega, također nobelovac, Joseph Stiglitz smatra da se radi o kapitalnom djelu, koje s pravom zaslužuje sve pohvale. Tome u prilog ide i činjenica da je “Kapital 21. stoljeća” već mjesecima najprodavanija svjetska knjiga, s rekordnih 600.000 primjeraka.
Kada jedna vrlo ozbiljna sociološko-ekonomsko-povijesna studija od 930 stranica postane svjetski bestseler, to svakako predstavlja svojevrsni kuriozitet. Ali, još je veći kuriozitet da je autor, 43-godišnji Thomas Piketty, od nepoznatog francuskog profesora ekonomije preko noći postao “planetarni fenomen”. Tako, na primjer, The Economist ga je proglasio za novog Karla Marxa, a New York magazin prozvao ga je rok-starom ekonomije.

  • O čemu piše Piketty?
  • Odnosi medu klasama postaju dramatični
  • Dinamika nejednakosti
  • Odnos 1:300
  • Izlazak iz tunela
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cijena oporavka? - Zaposleni rade za sve manje novca

Što je potrebno da bi ekonomija počela "snažnije rasti"? Amerika raste po stopi od tri posto, Britanija još i više, i na putu je da ove godine ostvari najbrži rast u skupini sedam najrazvijenijih svjetskih gospodarstava (G7). Eurozona je još vrlo slabašna i sve se glasnije spominje njezino novo poniranje u recesiju.
Ipak, iako je zaposlenost na zapadu vrlo blizu najviših razina ikad, zaposleni rade za sve manje novca. Dvije države u tom su pogledu posebno zanimljive – SAD i Velika Britanija. Obje su značajno snizile nezaposlenost i bilježe sasvim solidan gospodarski rast.

  • Sve manje poslova s punim radnim vremenom
  • Poslovi za koje je dovoljna osnovna škola
  • Radnici ne osjećaju blagodati oporavka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bivši sindikalni lider – novi predsjednik švedske Vlade

STEFAN LÖFVEN, bivši čelnik jednog od najvećih švedskih sindikata IF Metall, a koji je prije toga postao šef Socijaldemokratske stranke, izabran je, nakon nedavnih izbora, za prvoga švedskog premijera u povijesti, koji nikada nije sjedio u parlamentu.
Bivši sindikalist i novi premijer Löfven dobio je svojim javnim medijskim nastupima pozornost domaće i međunarodne javnosti, kada je najavio da će Švedska priznati Palestinu. Uz to, nova Vlada najavljuje kako će ograničiti profite kompanija koje se bave javnim uslugama, zdravstvom i školstvom. Takav je zahtjev stranke Ljevica, koja nije u sastavu Vlade, ali je njena suglasnost potrebna prilikom izglasavanja proračuna.
Švedska je jedna od rijetkih europskih ekonomija koja je unatoč svjetskoj i europskoj krizi, zadržala najveći kreditni rejting AAA.

  • U Švedskoj najveća cijena radnoga sata u Europi: 39 eura bruto!
  • Švedski "treći put"
  • A što je s hrvatskom socijaldemokracijom?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SR NJEMAČKA - Najniža plaća 1.200 eura!

Sa 535 glasova za, 61 suzdržanim i pet protiv, njemački Bundestag je početkom srpnja prihvatio Zakon o najnižoj plaći. Taj zakon će od 1. siječnja 2015. zahvatiti oko 3,7 milijuna Nijemaca koji su zarađivali na razini socijalne pomoći. Prema novom zakonu ti radnici sada neće moći zarađivati manje od 8,5 eura bruto, odnosno 7,3 eura neto, što za puno radno vrijeme od osam sati dnevno iznosi oko 1200 eura.
Njemačka je time postala 21. od ukupno 28 zemalja Europske unije koja je zakonski odredila minimalnu nadnicu i to treba važiti za sve gospodarske sektore. Ipak, za neke je predviđeno i "prijelazno razdoblje" tako da bi toliku satnicu trebali dobiti tek od 2017. godine.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslovi budućnosti

Koja će zanimanja biti najtraženija?

U budućnosti najtraženiji će biti osobni treneri, sportski i fitness treneri, fizioterapeuti, registrirane medicinske sestre i maseri, školski psiholozi, učitelji glazbenog, odgajatelji u vrtiću i logopedi. Osobni financijski planeri, šoferi i privatni detektivi zanimanja su koja će do 2020. biti najviše tražena na tržištu rada, piše Forbes. Očekuje se da će ova zanimanja zapošljavati i do 20 posto više ljudi do 2020. godine.

Empatija

Što je zajedničko svim ovim zanimanjima? Zajednička crta im je empatija, odnosno sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog položaja (npr. patnje, ugroženosti) na osnovi percipirane ili zamišljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi. Empatija je osnovni preduvjet društvenosti, tj. socijalizacije.
U današnjem digitalnom svijetu tehnologija preuzima većinu poslova koje su prije obavljali naši roditelji, bake i djedovi. Kada bismo otišli u neku modernu tvornicu, vidjeli bismo koliko je zapravo malo ljudi potrebno za upravljanje strojevima. Ali strojevi ne mogu zamijeniti sve. Razgovor licem u lice s nekim kome je stalo i emocionalno bogatstvo pravog razgovora sa stvarnom osobom ne može zamijeniti ni jedan stroj. Kad smo otišli u teretanu, vidjeli bismo da osobni treneri sa svojim klijentima osim suhoparnog vježbanja, razgovaraju o stresu, pohvaljuju za napredak vraćanja u formu... Ista priča je s obrazovanjem, zdravstvenom njegom i tržištem restorana i barova itd.

Verzija za ispis
 
Tko koliko radi?

Prema radnim satima zemlje članice Europske unije moguće je podijeliti u dvije skupine: na one kojima radni tjedan sadrži 40 radnih sati i one kojima radni tjedan traje 48 radnih sati.
Interesantno je spomenuti kako je Švedska upravo ovih dana počela s testiranjem šestosatnog radnog dana, odnosno radnog tjedna koji bi trajao 30 sati. Podaci Eurostata za 2013. godinu pokazuju da grčki radnici zapravo rade više nego bilo tko u Europi, dok Nizozemci imaju najkraći radni tjedan od samo 30 sati.

Verzija za ispis
 
MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA - Razvoj kroz radna mjesta

Izvješće „Svijet rada u 2014.: Razvoj kroz radna mjesta“, koje daje detaljnu analizu 140 gospodarstava u razvoju i nastajanju, prvi put jasno pokazuje da ulaganja u kvalitetna radna mjesta, ograničavanje "ranjivih oblika zapošljavanja" i borba protiv siromaštva među zaposlenima rezultiraju snažnijim gospodarskim rastom. Takva ulaganja obično su povezana i s ublaženom nejednakošću u dohocima, ističu autori godišnjeg MOR-ovog izvješća.
"Izvoz, slobodna trgovina i izravna inozemna ulaganja neće sami po sebi donijeti razvoj", ustvrdio je Guy Ryder, glavni direktor MOR-a. "Socijalna zaštita, poštivanje temeljnih radnih standarda i politike koje potiču formalne oblike zapošljavanja, također su ključni za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja podižu životni standard, povećavaju domaću potrošnju i potiču cjelokupni rast. Prilike za dostojanstveni rad radnika i radnica pomažu potaknuti razvoj i smanjiti siromaštvo".

  • Zemlje kao primjer
  • Ključna uloga socijalne zaštite
  • Globalni trendovi u zapošljavanju
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: