English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »
Sve se vrti oko novca!

U stabilnim i naprednim gospodarstvima, više od polovice plaćanja još uvijek se odvija u gotovini
Njemačka tiskara novčanica Giesecke&Devrient u kojoj se, među ostalima, tiskaju i naše kune, očekuje godišnji rast proizvodnje od pet posto unatoč usponu elektroničkog plaćanja kojem se predviđa dvoznamenkasti rast. Ova tiskara tiska novčanice preko 100 različitih valuta i jedna je od nekoliko privatnih tiskara u svijetu koje godišnje otisnu 70 milijardi novčanica od 160 milijardi koliko ih se ukupno proizvede.
Tiskanje novčanica i dalje je uspješno, bez obzira na sve veću sklonost plaćanju elektroničkim putem. Novčanice su potpuno pouzdane u vremenima krize i razdobljima panike kada financijski sustav mora dokazati svoju stabilnost. Potražnja za gotovinom oštro raste u kriznim situacijama zbog povjerenja u opipljivu valutu. Grčka je dobar primjer za to.
160 milijardi novčanica godišnje se proizvede u svijetu, a 70 milijardi u privatnim tiskarama
Broj novčanica u optjecaju krajem svibnja iznosio je 45,2 milijarde eura ili malo više od 4000 eura po glavi stanovnika, što je razina zadnji put viđena u travnju 2012. godine. Te je godine Europska središnja banka (ECB) morala u Atenu slati dodatne količine novčanica iz drugih dijelova Europe. Jednako tako, podaci ECB-a pokazali su pojačanju potražnju za novčanicama nakon sloma Lehman Brothersa, američke investicijske banke, prije sedam godina. Tada je posebno bila primjetna potražnja za novčanicama od 200 i 500 eura što je jasan signal da su potražnju uzrokovale zabrinute štediše.
17 milijardi novčanica eura trenutno je u optjecaju, od čega je 500.000 krivotvoreno
Trajna privlačnost novčanica nije samo posljedica financijskih kriza. Trenutno se u stabilnim i naprednim gospodarstvima, poput Njemačke, više od polovice plaćanja još uvijek odvija u gotovini, dok na globalnoj razini udio gotovinskih plaćanja iznosi čak 80 posto.

Verzija za ispis
 
Kolike su plaće moćnika

Koliko zarađuju moćnici koji kroje sudbinu Grčke, zemlje koja je zbog prezaduženosti i vlastitih slabosti, poput porezne nediscipline, skrenula s tračnica? Reforme koje uvijek uključuju rezanje plaća u javnom sektoru i kasnije umirovljenje, redovito preporučuju osobe koje mjesečno zarađuju novac koji prosječan Grk, ali i drugi građani diljem svijeta, mogu samo sanjati. Na njihovim plaćama se ne štedi.
Izdašne plaće šefova međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke ili Ujedinjenih naroda (UN), ne oporezuju se poput plaća ostalih smrtnika. Kada je prije dvije godine predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde pozvala Grke da plaćaju porez, razbjesnila je javnost jer se otkrilo da ona ne plaća porez na svoju plaću. Glasnogovornik MMF-a rekao je da se plaće u takvom tipu organizacija ne oporezuju, no da se zbog toga isplaćuju u nižim neto iznosima kako bi se osigurala ravnopravnost zaposlenih bez obzira na nacionalnost. Iz javno dostupnih izvora otkrilo se da Christine Lagarde godišnje na ime plaće dobije tri milijuna kuna (u dolarima 440.000), dakle 252.000 kuna mjesečno. Riječ je samo o plaći u koju nisu uračunate brojne naknade i dodaci u kojima uživa elita financijskih i drugih međunarodnih institucija. Nešto skromnije od Lagarde živi Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB). Na njegov račun svaki mjesec sjeda oko 246.000 kuna, tj. 2,95 milijuna kuna za godinu dana na poslu... 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća u Europskoj uniji

Do kraja prošle godine institut minimalne plaće uvele su 22 od ukupno 28 zemalja Europske unije, utvrdio je Eurostat.
Najvišu minimalnu plaću u siječnju ove godine, od 1923 eura, imao je Luksemburg, a najnižu Bugarska od samo 184 eura.
S visokom razinom minimalne plaće, znatno iznad tisuću eura, uz Luksemburg su Belgija i Nizozemska, sa 1502 eura, Njemačka sa 1473 eura, Irska sa 1462 eura, Francuska sa 1458 eura i Velika Britanija sa 1379 eura.
U pet zemalja minimalne plaće kreću se u rasponu od 500 do 1000 eura, pri čemu je najviši definirani iznos u Sloveniji, od 791 eura, a najniži u Portugalu, od 589 eura.
Hrvatska je s minimalnom plaćom od 396 eura u siječnju ove godine u skupini zemalja u kojima su minimalne plaće niže od 500 eura. Najviša je u Poljskoj i iznosi 410 eura, a osim Bugarske najnižim se iznosom minimalne plaće izdvaja Rumunjska od 218 eura.
Od početka krize do ove godine najviše je povećana minimalna plaća u Rumunjskoj, gdje je gotovo udvostručena. Slijedi Bugarska s povećanjem za 64 posto, te Slovačka i Latvija gdje je porasla 58 odnosno 57 posto, dok u Hrvatskoj imamo najskromnije povećanje za samo 4 posto. Pad minimalne plaće zabilježen je od 2008. do 2015. samo u Grčkoj, i to za 14 posto, dok je u Irskoj njezin iznos ostao nepromijenjen.

Verzija za ispis
 
Standardi s Dalekog istoka uvode se na europsko tržište rada

Cijela europska industrija doživjela je proces kininizacije, a standardi s Dalekog istoka uvedeni su na veći dio europskog tržišta rada. Dobar se dio posla odrađuje na crno, a sve je to moguće jer je moć sindikata teško nagrižena, a bez jakog sindikata pravna država je mrtvo slovo na papiru. Radnici su sve manje plaćeni, u zadnje dvije godine bilježi se povratak velikih firmi na domicilna tržišta, nakon dva desetljeća provedena na istoku Europe (Rumunjska, Bugarska, Moldavija...) i na Dalekom istoku (Bangladeš, Šri Lanka, Kambodža...). Giganti, poput Luisa Vuittona, Armanija, Prade, Diora, obnavljaju stara postrojenja na Apeninskom poluotoku. Danas se prosječna plaća radnika kreće od 1.000 do 1.200 eura, početnici mogu računati na primanja manja od 900 eura, takve plaće pokrivaju tek dvije trećine realnih mjesečnih životnih potreba, sindikalna prava svedena su na nulu. Radnici u prosjeku rade daleko više od zajamčenih osam sati na dan. Prosječna plaća 1.000,00 do 1.200,00 eura

  • Multinacionalne kompanije financiraju medije
  • Ispod ruševina 1.138 mrtvih – odštete nema!? 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bogati postaju još bogatiji

Prema podacima Forbesa za prošlu godinu u pregledu svjetskih milijardera stoji kako se njihov broj povećao na rekordnih 1826 milijardera, s ukupnim imetkom od 7050 milijarde dolara. Na popisu je čak 290 pridošlica, od kojih čak 71 dolazi iz Kine. Također, sve je više mladih milijardera, čak 46 mlađih od 40 godina. Najbogatijim ljudima svijeta nije naškodio ni pad cijena nafte niti slabljenje eura.
Bill Gates je ponovno najbogatiji čovjek na planetu, a tu titulu drži čak 16 od posljednje 21 godine. Njegovo je bogatstvo od prošle godine poraslo 3,2 milijarde dolara, na ukupno 79,2 milijarde dolara. Gatesu za vratom i dalje diše meksički telekomunikacijski tajkun Carlos Slim Helu, koji je lani putem Telekoma Austria postao i suvlasnik u hrvatskom Vipnetu. Na treće mjesto se ponovno vratio prorok iz Omahe, karizmatični Warren Buffett i na četvrto mjesto potisnuo Španjolca Amacija Ortegu, svjetskog vladara modne industrije, vlasnika Iditexa u sklopu kojega između ostalih posluje Zara. Mladi lav Mark Zuckerberg lani je zahvaljujući svome stalno rastućem Facebook carstvu napredovao čak pet mjesta pa je zasjeo na 16. mjestu i prvi se put probio među 20 najbogatijih. On je predvodnik revolucije mladih koja je na lanjskom popisu iznjedrila 46 milijardera mlađih od 40 godina. Najmlađi milijarder na svijetu je 24-godišnji Evan Spiegel, suosnivač aplikacije za slanje poruka SnapChat. Kada je riječ o rasadnicima milijardera, Kalifornija nema premca, a Silicijska dolina ih je lani iznjedrila 23.
Popisu svjetskih milijardera prošle godine se priključilo njih čak 290, više nego ikad ranije. Gotovo četvrtina ih dolazi iz Kine, koja je dala ukupno 71 pridošlicu. Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države koje su lani iznjedrile 57 novih milijardera, a slijede ih Indija s 28 i Njemačka s 23.

Verzija za ispis
 
Nova struktura radnog vremena

Iz razvijenoga svijeta stižu nove ideje o strukturi radnoga vremena. Zašto? Zbog toga što se tehnološki proces u svim oblastima rada tako brzo mijenja i usavršava da to ranije stečena znanja, organizacija rada i naslijeđeno radno vrijeme (dnevno, tjedno) više ne mogu pratiti. „Cijeđenje“ fizičkih i psihičkih mogućnosti radnika doseglo je maksimum. Potrebni su novi impulsi koji će proces rada ”gurnuti” na novu etapu u podizanju efikasnosti i konkurentnosti, što je preduvjet za borbu i opstanak na svjetskom tržištu.
Radni dan: 6 + 2 sata
lzraelska Vlada pripremila je prijedlog nove strukture radnoga vremena u lzraelu: radni dan obuhvaćat će šest sati rada i dva sata učenja, a radni tjedan iznosit će 30 sati rada + 10 sati učenja.
Dakle, princip cjeloživotnoga učenja dobiva konkretnu primjenu već za vrijeme radnikova rada prije mirovine. Evo na djelu „škole i tvornice“, kao nužnosti unapređivanja i efikasnosti rada, a ne ideološkog imperativa. Sada preostaje samo organizacijska primjena tog koncepta. Evo, minule godine imali smo prilike preko TV-programa vidjeti kako Talijani otvaraju tvornicu obuće, gdje, uz tri proizvodne linije, postoji i četvrta, tzv. školska, na kojoj se obučavaju nekvalificirani radnici, budući obućari. Naravno, sve to organizira i plaća investitor, odnosno vlasnik tvrtke.
Škola: 4 sata nastave + 2 sata prakse
Izraelci, dakle, uz reformu rada u tvornici odmah reorganiziraju, odnosno reformiraju i svoje škole, i to na način sličan našim bivšim “šuvaricama”: niti jedna škola neće biti bez praktičnoga rada! Kakav će biti karakter toga rada (fizički, informatički, poljoprivredni, itd.), to se razrađuje. Ali bitno je već u ranoj mladosti stvarati i njegovati kult rada, radne navike i međusobno druženje sudionika u radu. Vrijeme je da se i mi opametimo!

Verzija za ispis
 
Međunarodna organizacija rada – Bez posla 201 milijun ljudi

Međunarodna agencija za rad (ILO) upozorila je da bi do 2019. trebalo otvoriti ukupno 280 milijuna radnih mjesta kako bi se prevladale posljedice globalne krize i zaposlila povećana radna snaga dok oni očekuju daljnje povećanje nezaposlenosti.
Prošle je godine bez posla bilo ukupno 201 milijun ljudi širom svijeta, čime je njihov broj povećan za 31 milijun u odnosu na razdoblje prije početka globalne krize, utvrdio je ILO u ovogodišnjim prognozama za zapošljavanje. Ove bi godine broj nezaposlenih trebao porasti za tri milijuna te za dodatnih osam milijuna u iduće četiri godine. Kao razlog navode slabiji gospodarski rast, sve dublju nejednakost i previranja.
Da bi se nadoknadila izgubljena radna mjesta u razdoblju od početka krize i zaposlila novopridošla radna snaga, trebalo bi do 2019. otvoriti ukupno 280 milijuna novih radnih mjesta.

  • 74 milijuna mladih traži posao
Verzija za ispis Pročitajte više
 
I Britanci imaju “stup srama”

Britanska vlada objavila je "listu srama" tvrtki koje ne isplaćuju zakonski propisanu minimalnu plaću, a među 37 tvrtki najzvučnije je ime poznatog trgovca odjećom Hennes & Mauritza (H&M).
Propisana minimalna plaća u Britaniji trenutno je 6,5 funti po satu za radnike iznad 21 godine starosti, a H&M zakonski iznos nije isplatio za 540 zaposlenika. Radnicima ta švedska kompanija duguje 2.604,87 funti, kako su precizno izračunali vladini službenici. Ta tvrtka u Britaniji zapošljava 9.500 radnika. Kršenje zakona objasnili su "nizom faktora", među kojima je i greška u informatičkom sustavu koji nije prepoznao da je dio zaposlenika navršio 21 godinu, čime se satnica sa 5,13 funti penje na već spomenutih 6,5 funti.
Koji god razlog bio, ministrica poduzetništva izjavila je kako je neisplata minimalne plaće "nezakonita, nemoralna i potpuno neprihvatljiva". Prozvane kompanije čeka ukupna kazna od 51.000 funti, a moraju isplatiti i dug svojim radnicima. Od listopada 2013. godine vlada je objavila imena 55 tvrtki koje se ne pridržavaju odredbi o minimalnoj plaći.

Verzija za ispis
 
Svijet robota i rastuće automatizacije

Svake godine 200.000 dodatnih industrijskih robota. Strah vezan uz utjecaj tehnologije na tržište radne snage nije ništa novog. Tijekom ranog devetnaestog stoljeća grupa engleskih radnika tekstilne industrije poznata kao Luditi, brinula se da će ih nove tehnologije poput mehaničkog tkalačkog stana i strojeva za predenje koštati posla.
Protestirali su razbijajući strojeve. Danas su strepnje da će nove tehnologije uništiti milijune poslova rasprostranjenije no ikad. Uslijed velike krize zapošljavanja, tehnologija nastavlja smanjivati radnu snagu neophodnu u masovnoj proizvodnji, dok automatizacija rutinskih pravnih poslova kao i onih u računovodstvu, prazni i taj sektor tržišta rada. Znanost robotike revolucionira proizvodnju; svake godine upotrebljava se dodatnih 200.000 industrijskih robota. 2015. očekuje se da će ih ukupno biti 1,5 milijuna. Prilagodba tržišta rada svijetu rastuće automatizacije radnih mjesta bit će jedan od izazova koji će odrediti naše doba.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nejednakost dosegla šokantne ekstreme - 80 najbogatijih kao 3,5 milijardi najsiromašnijih

Milijarda ljudi živi od 1,25 dolara na dan. Prema istraživanju humanitarne organizacije Oxfam objavljeno je kako će 1% najbogatijih ljudi svijeta uskoro posjedovati više nego ostatak svjetskog stanovništva. Dok 1% najbogatijih stanovnika svijeta posjeduje polovinu ukupnog bogatstva, jedna od devet osoba nema dovoljno hrane, a više od milijardu ljudi živi od 1,25 dolara na dan.
Oxfam je pozvao vlade da usvoje plan od sedam točaka kojim bi se, među ostalim, smanjila nejednakost, izbjeglo neplaćanje poreza kompanija i rast primanja radnika kako bi mogli udovoljiti osnovnim potrebama. Nejednakost je dosegnula šokantne ekstreme i nastavlja rasti. Vrijeme je da globalni lideri modernog kapitalizma, zajedno s političarima počnu mijenjati sustav kako bi ga učinili održivijim.
Prošle godine na sastanku u Davosu iznijet je šokantan podatak da 85 najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje jednako bogatstvo kao 3,5 milijardi najsiromašnijih. Ta brojka je sada pala na samo 80 osoba.
Predlaže se sedam mjera kako bi se smanjila nejednakost u svijetu: 1. sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza; 2. ulaganja u besplatno zdravstvo i školstvo; 3. pravedna raspodjela poreznog tereta; 4. uvođenje minimalne plaće; 5. ujednačavanje plaća za iste poslove; 6. uspostava adekvatne socijalne sigurnosti i 7. postizanje globalnog sporazuma o borbi protiv nejednakosti.

Verzija za ispis
 
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: