English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »
Nikad veća razlika između bogatih i siromašnih!

Ekonomski oporavak u razvijenim zemljama pogodovao je bogatima i razlika između dohodaka bogatih i siromašnih dosegnula je rekordnu razinu. Zahvaljujući ekonomskom oporavku od 2010. godine u razvijenim je zemljama došlo do rasta zaposlenosti i rasta prihoda kućanstava. No "oporavkom nije preokrenut trend rasta razlike između prihoda bogatih i siromašnih koji se bilježi već desetljećima", kažu ekonomisti OECD-a.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Cooperation and Development) je organizacija četrdesetak država koje se tradicionalno smatra ekonomski razvijenima. U OECD-u ističu da ekonomski oporavak, čak i kad je slab, smanjuje nezaposlenost i stvara nova radna mjesta, što bi trebalo smanjivati razliku u dohocima bogatih i siromašnih. No isti taj oporavak može i povećati te nejednakosti jer povećava prihode od kapitala (npr. od ulaganja u dionice, nekretnine i sl.), koji su češći kod bogatih ili povećava dohotke boljestojećih kućanstava. Uz to, sadašnji ekonomski oporavak u razvijenim zemljama nerijetko je vezan uz politiku državne štednje, kako bi se oporavili proračuni, a takva politika je smanjivala socijalnu pomoć i druge transfere siromašnijim građanima.
  
Najmanje razlike u nordijskim zemljama

  • U SAD-u razlika je posebno izražena
  • Najrizičnije skupine – stariji prije, a mladi sada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europljani žive dulje ali 50 milijuna boluje od kronične bolesti

Europsko stanovništvo živi dulje, ali dodatne godine života ne znače i zdravu starost, pokazuje zajedničko istraživanje Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Očekivani životni vijek u većini država EU-a prelazi 80 godina, ali takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Stoga se upozorava da oko 50 milijuna stanovnika EU boluje od kroničnih bolesti, od kojih godišnje umre 550 tisuća osoba u radnoj dobi, što gospodarstvo Unije košta oko 115 milijardi eura godišnje. Te bolesti su se mogle spriječiti, no za to zdravstveni sustavi trebaju biti učinkovitiji. Uz to, zabrinjavajući je podatak o porastu pretilosti među odraslima. Zabrinjavajuće je i što svaki peti stanovnik EU još uvijek puši.
U izvješću se navodi i kako 27 posto pacijenata u EU traži pomoć u hitnoj službi zbog nedostupnosti primarne skrbi, a pacijenti izravno plaćaju prosječno 15 posto zdravstvenih troškova. Zbog financijskih razloga siromašni Europljani se čak 10 puta češće suočavaju s problemom neodgovarajuće zdravstvene skrbi od onih dobrostojećih. Da bi zdravstveni sustavi postali dostupniji, države članice moraju usmjeriti svoje politike na smanjenje financijskih prepreka za pristup zdravstvenoj skrbi, jačanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite te skraćivanje dugačkih lista čekanja.
No, zdravstveni sustavi se trebaju prilagoditi i činjenici da stanovništvo EU stari. Udio stanovništva starijeg od 65 godina se povećao na 20 posto, dok bi do 2060. godine taj udio mogao porasti na gotovo 30 posto.
No, zahvaljujući boljim metodama liječenja za život opasnih bolesti kao što su srčani udar te različite vrste raka, postignute su više stope preživljavanja, ali se naglašava kako su u mnogim zemljama moguća daljnja poboljšanja primjene najboljih praksi u kratkotrajnoj i dugotrajnoj skrbi.

Verzija za ispis
 
SAD - Donald Trump Novi predsjednik

Svijet je bio na strani Hillary Clinton, a pobijedio je Donald Trump. Mjesecima smo bili obasipani šupljim analizama, krivim prognozama i apsurdnim zaključcima, tako da je izbor Trumpa za 45. predsjednika SAD-a još šokantniji, neočekivaniji te još veće iznenađenje. Stavovi većina rasprava relevantnih političkih krugova u svijetu svodili su se na pitanje o katastrofalnim posljedicama koje podrazumijeva ideja Trumpa na čelu najmoćnije velesile na svijetu. Zbunjujuća je činjenica da je Clinton izgubila izbore, iako je osvojila više glasova od Trumpa. To je rezultat takozvanog "sortinga". Amerika je društvo s visokom mobilnošću stanovništva i nije rijetkost da pojedinac, pa i cijela obitelj, više puta u životu preseli iz jednog kraja države u drugi. Sortingom su sociolozi nazvali trend da oni koji sele biraju savezne države, gradove pa i kvartove u kojima su okruženi sebi sličnima, socioekonomski i politički. Tako nastaju republikanske i demokratske "utvrde". Njihovi glasovi na izborima ne mijenjaju političke odnose u tim državama, ali smanjuju njihov udio u drugim državama. Također, njihovi glasovi pridonose ukupno većem zbroju na nacionalnoj razini – zato je moguće da je Clinton izgubila izbore iako je osvojila većinu glasova.

  • Glasači novog predsjednika?
  • Gubitnici globalizacije
  • Gdje su tu američki sindikati?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »