Dugotrajni je put skraćivanja radnoga vremena. U prvo se vrijeme tražio 8-satni radni dan, do jučer 40-satni tjedan, a danas je to skraćivanje radnog vremena i do 35 sati tjedno. 

Prva skupina radnika koja je zaista postigla osmosatno radno vrijeme bila je skupina građevinskih radnika u australskoj državi Victoria 1856. godine. Desetljeća kasnije radnička organizacija Vitezovi rada je 1884. godine u osnivačkoj platformi postavila ovaj zahtjev: “Odlučeno je da prvi i glavni zahtjev u pogledu radnog vremena, a s ciljem da se radnička klasa izvede iz sužanjstva kapitala, postane zakonska odredba kojom će se 8-satni dan proglasiti zakonitim dnevnim radnim vremenom u svim državama SAD-a. Čvrsto smo odlučili upotrijebiti sve raspoložive snage za postizanje toga uzvišenog cilja.”

Iduće je godine došlo do najvećih demonstracija u korist 8-satnog radnog dana. Dogodilo se to u Chicagu 1. svibnja 1867. godine, pa povjesničar M. Dommanget pripisuje izbor baš toga datuma činjenici što je u državama New York i Pennsylvania to bio poticajni dan, datum kada su tradicionalno počinjali teći ugovori o najmu. Međutim, demonstracije nisu postigle željeni cilj jer su poslodavci jasno izrazili nespremnost za uvođenje bilo kakvoga skraćenja radnog vremena. 

Za jednak rad mora biti zajamčena jednaka plaća i u borbi za postizanje toga cilja Island je prva država koja je zakonom i pod prijetnjom novčanih kazni obvezala poslodavce da takvu jednakost i dokažu. Od siječnja 2019. godine tvrtke na Islandu morat će redovito dokumentacijom dokazivati da nema rodne nejednakosti u isplati plaća.

Na Islandu je od 1961. g. zakonom zajamčena jednaka plaća za muškarce i žene, no novi zakon donosi obrat jer nisu radnici ti koji moraju dokazivati da postoji rodna diskriminacija, već tvrtke moraju dokazati da je razlika, ako ona postoji, opravdana drugim, a ne rodnim razlozima.

U praksi to znači da će poslodavci procjenjivati u redovitim razmacima zahtjeve za pojedino radno mjesto i sposobnost svakog radnika da te zahtjeve ispunjava. Ocjenjivat će se dob radnika, stupanj obrazovanja i osposobljenosti, iskustvo i dodana vrijednost koju radnik ili radnica unosi u posao. Ako tvrtka postupa sukladno zakonu, profesionalni kontrolor izdaje certifikat na rok od tri godine. 

Reforma će obuhvatiti oko 180 islandskih tvrtki i 147.000 radnika na tom otoku s 347.000 stanovnika. Poslodavci koju budu kršili zakon bit će prijavljeni Agenciji za rodnu jednakost i novčano kažnjeni globom do 400 eura na dan. U ime transparentnosti javno će se objavljivati njihova imena. 

Stopa zaposlenosti u trećem tromjesečju 2017. godine u odnosu na prethodno tromjesečje rasla je u svim članicama osim u Poljskoj i Litvi. Najviši rast su imale Hrvatska i Estonija. Na godišnjoj razini stopa zaposlenosti najviše je porasla u Rumunjskoj, Malti, Cipru i Hrvatskoj. 

Europski parlament je izglasao prijedlog kojim od Europske komisije traži da razmotri ukidanje ljetnog računanja vremena, odnosno da cijele godine vrijedi zimsko računanje vremena. Europarlamentovim prijedlogom ukinulo bi se micanje kazaljke u ožujku, što znači da bi ljetnih večeri noć padala jedan sat ranije, ali bi zato svitalo isti taj dan jedan sat ranije. 

Odluka o ovome je na Europskoj komisiji, izvršnoj vlasti Europske unije, koja dosad nije bila sklona ovoj promjeni. Ako bi se mijenjao sustav, onda bi promjena vrijedila za cijelu Europsku uniju, pa tako i za Hrvatsku. Studija Euro parlamenta iz listopada prošle godine pokazala je da ljetno računanje vremena koristi transportnoj industriji, pomaže kod vanjskih slobodnih aktivnosti i smanjuje potrošnju energije, ali i remeti bioritam ljudi zbog čega dolazi do raznih zdravstvenih tegoba. 

Kriptovalute, zvane i virtualne ili digitalne valute, postoje samo online; nije ih izdala niti ih nadzire središnja banka. Kriptovalutama se plaća na internetu, ali formalno gledajući, nisu novac. 

Sindikati već tradicionalno na svim kontinentima 7. listopada obilježavaju Svjetski dan dostojanstvenog rada. U tom povodu se Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) obratila svim članovima sindikata u Europi, ali i šire.

Dostojanstveni rad treba biti na vrhu svačijeg programa – radnika, poslodavaca i vlada. Dostojanstveni rad je osnova za dostojanstveni život, mogućnost zarade i doprinos zajednici. Radnici se organiziraju u sindikate kako bi postigli dostojanstven rad: prihvatljivo radno vrijeme, pravedne plaće, bolovanje, plaćeno odsustvo i dr. Niti jedna od tih stvari nije radnicima dana bez da su ih zahtijevali zajedno organizirani i mobilizirani. 

Glavni tajnik UNI Global Uniona Philip Jennings upozorava: “Svijet nije spreman za razmjer promjena koje vidimo“. U dokumentarcu „Poremećeni razvoj“ Jennings poziva na oprez i razum kad se procjenjuju izazovi i mogućnosti za budući svijet rada. On naglašava: “Moramo biti realistični kada je 1/2 radne snage u SAD-u ranjiva mogućnošću da bude zamijenjena automatizacijom i kada dobivamo statistike da 2/3 radne snage u Kini, Tajlandu, Indiji i Maleziji te čak još veći udio radništva u Africi biva ranjiv od zamjene automatizacijom.“ On nastavlja: „Moramo biti zabrinuti kada je 20% svjetske populacije nepismeno i 60% nema nikakav pristup internetu. Tada ne trebate mnogo mašte da vidite problem s vještinama u zemljama u razvoju. One će morati investirati u digitalne infrastrukture i postati digitalno sposobne, a što zahtijeva velika ulaganja u obrazovanje i cjeloživotno učenje, odnosno u ljudski kapital.“ 

Preko stotinu svjetskih znanstvenika i vodećih gospodarstvenika zahtijevaju od Ujedinjenih naroda da zabrane uvođenje smrtonosnih samostalnih oružja. Tesla i Space X Direktor Elon Musk, Google DeepMind osnivač Mustafa Suleyman i 114 drugih potpisali su otvoreno pismo UN-u zahtijevajući zabranu ubojite umjetne inteligencije. 

„Ubojita samostalna oružja mogu postati treća revolucija ratovanja“, piše u pismu i nastavlja: “Jednom razvijena, ona će omogućiti oružani sukob koji će se voditi na višoj razini ikad i u većoj brzini što čovječanstvo može zamisliti. Ovo mogu postati oružja terora, oružja svjetskih despota i terorista koja će se koristiti protiv nedužnih građana i nacija, a u slučaju hakiranja i greške mogu se ponašati na nepredvidive načine. Nemamo puno vremena za akciju. Jednom kad se ova Pandorina kutija otvori, bit će ju teško zatvoriti“, stoji u zaključku hitnog apela UN-u da nađe načina da nas sve zaštiti od ovih opasnosti. 

Analiza pokazuje da će umjetna inteligencija imati važnu ulogu u mijenjaju života pojedinaca, mijenjaju poduzeća i društva općenito. Najveća apsolutna dobit za pojedini sektor ostvarit će se u maloprodaji, financijskim uslugama i zdravstvenoj skrbi jer umjetna inteligencija povećava produktivnost, vrijednost proizvoda i potrošnju. 

Njemački grad Hamburg bio je proteklog tjedna grad domaćin summita G20, financijski najmoćnijih ljudi svijeta. Ostat će povijesno zapamćen i po prvom direktnom susretu američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je neočekivano trajao duže od predviđenog vremena, ali će ostati zapamćen i kao mjesto ogromnih kontrasta, sukobljenog blještavila i bogatstva u kojemu su trebali uživati najmoćniji ljudi svijeta i s druge strane uličnog nasilja, nereda, kaosa na ulicama, paljevine, straha i neizvjesnosti. 

Sve što je viđeno na ulicama Hamburga govori da ovaj sukob nije puka slučajnost „šačice“ huligana (kao što se nastoji prikazati u režimskim medijima), da je to namjerni i pomno isplanirani sukob dvije međusobno suprotstavljene političke ideologije koje su svaka na svoj način branile interese svojih pripadnika. Sve što je viđeno sličilo je na rat koji je završio summitom, bez pobjednika, a najveći gubitnici su građani Hamburga koji su svjedočili neredima koje nisu mogle spriječiti ni najjače policijske snage. I dok je Hamburg polako ali sigurno, dva dana potonuo u kaos, mnogi koji su vidjeli demonstrante odjevene u crno i prekrivenih lica, počeli su se pitati, tko su zapravo oni?