Predstavnici SAD-a i Europske unije nastavili su pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Sve je više sumnji da će napori za stvaranjem najveće svjetske gospodarske zone uroditi plodom, bez obzira na kritične glasove prema tom sporazumu iz Njemačke i Francuske.
Sporazumu se protive deseci tisuća ljudi koji prosvjeduju protiv TTIP-a u Europi, a to se pitanje pokazalo bitnim i u izbornoj kampanji za američkog predsjednika.
U 15. rundi pregovora obje će strane pokušati postići dogovor u područjima sporazuma koja nisu sporna. Dvije strane posebno se razilaze oko pitanja okoliša, održivog razvoja i pristupa tržištu.

Broj nezaposlenih mladih širom svijeta porast će ove godine i to za 500 tisuća, na ukupno 71 milijun, procijenila je Međunarodna organizacija rada. Stopa nezaposlenosti među mladima porast će ove godine na 13,1%, s prošlogodišnjih 12,9%.
Glavni je razlog za to povećanje neočekivana duboka recesija u pojedinim ključnim gospodarstvima u nastajanju, fokusiranim na izvoz robe te stagnacija u pojedinim razvijenim zemljama. No, situacija bi se trebala stabilizirati iduće godine.
Najrazvijenije zemlje svijeta bilježe stopu nezaposlenosti mladih od 14,5%, odnosno broje ukupno 9,8 milijuna nezaposlenih mladih ljudi.
Čak 156 milijuna zaposlenih mladih u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju trenutno živi u uvjetima ekstremnog siromaštva, što znači da dnevno imaju na raspolaganju manje od 1,90 dolara ili u umjerenom siromaštvu, raspolažući s manje od 3,10 dolara dnevno.
S obzirom na sadašnju situaciju i sve negativniji trend, teško će se uspjeti ostvariti cilj koji si je Međunarodna organizacija rada zadala, a to je dokidanje siromaštva do 2030. godine.

Talijanska vlada se upustila u sukob s radnim zakonodavstvom koje navodno ugrožava konkurentnost te zemlje na europskom tržištu i proizvodi masovnu nezaposlenost. Nadaleko hvaljeni "uspjesi" na tom polju drastično su povećali nesigurnost zaposlenja, uz minimalno smanjenje broja nezaposlenih. Usprkos tome, fleksibilizaciju radnih odnosa vladajući i dalje vide kao jedinu opciju
 Talijanski premijer Renzi i njegova reforma tržišta rada trebala je osloboditi zemlju zastarjelih metoda i smanjiti nezaposlenost. Međutim, mjere koje je njegova vlada usvojila kako bi potakla zapošljavanje, poznate pod imenom "Jobs Act", samo su dodatno pogurale logiku starih liberalnih načela.

• Fleksibilizacija tržišta rada (drugo ime za nesigurnost)
• Institucionalizacija prekarnog rada
• Slab otpor ovoj reformi
   
  

Višegodišnji pregovori o kontroverznom Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) ovih dana su de facto krahirali, iako se i u Bruxellesu i u Washingtonu trude javnost uvjeriti u suprotno. No kada se njemački vicekancelar i francuska vlada izjasne protiv TTIP-a, jasno je da taj sporazum nema budućnost. Iako od zagovornika prezentiran kao sporazum koji će običnim ljudima donijeti brojne koristi, TTIP nikad nije dobio dovoljnu podršku većine Europljana.
Pregovori s SAD-om su de facto propali jer se američkim zahtjevima kao Europljani nismo mogli pokoriti, izjavio je prije nekoliko dana o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva te predsjednik SPD-a, najveće i najstarije socijaldemokratske stranke u Europi. Potvrdio je to i francuski državni tajnik zadužen za vanjsku trgovinu, rekavši da u Francuskoj više nema političke podrške za pregovore o TTIP-u. Povrh toga, i Hillary Clinton i Donald Trump su u američkoj predsjedničkoj kampanji zauzeli negativan stav, pa se čini kako je na početku pregovora u međuvremenu nestala unisona američka podrška. I tu se krije objašnjenje polagane smrti TTIP-a.

• Pročitana neoliberalna dogma
• Veća transparentnost – manja podrška
• U Hrvatskoj je ova tema nevažna

Gotovo 46 milijuna ljudi diljem svijeta živi kao roblje, prisiljeno je raditi u tvornicama, rudnicima i na poljoprivrednim dobrima, prodavano je za seks, uhvaćeno u dužničko ropstvo ili je rođeno u ropstvu, navodi skupina za ljudska prava Walk Free Foundation u indeksu o ropstvu za 2016. godini.
Moderno ropstvo pojam je koji obuhvaća trgovinu ljudima, prisilan rad, dužničko ropstvo, trgovinu seksualnim uslugama, prisilni brak i druge oblike eksploatacije nalik ropstvu.
Procjenom podataka o trgovini ljudima, o ropstvu, nacionalnih zakona i primjene tih zakona u 198 zemalja, 115 zemalja ima velik ili krajnje velik rizik korištenja robovskog rada.
Nakon Sjeverne Koreje, zemlju s najvećim rizikom robovskog rada slijede Južni Sudan, Sudan te Demokratska Republika Kongo, jedna od najvećih svjetskih proizvođača kobalta koji se koristi u elektronici.
 
 

Hrvatska je zauzela 33. mjesto na upravo objavljenoj svjetskoj listi Social Progress Indexa za 2016. godinu, najopsežnijeg pregleda o kvaliteti života u pojedinim državama. To je rang-lista zemalja prema napretku koji su ostvarile u zadovoljavanju temeljnih ljudskih potreba, blagostanja te zaštite okoliša i kvalitete života. Na čelu te rang-liste su Finska i Kanada, a za njima slijede Danska, Australija, Švicarska, Švedska, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija i Island.
Ispred Hrvatske su, među ostalim, Slovenija, koja je na 20. mjestu, zatim Češka, Estonija, Poljska, Slovačka, dakle, zemlje koje su prije dvadesetak godina daleko zaostajale za Hrvatskom prema gotovo svim kriterijima prema kojima se danas mjeri socijalni napredak u nekoj državi. Neposredno iza Hrvatske nalaze se Mađarska i Litva. Najveći indeks, 91,54, Hrvatska je dobila za “mogućnost zadovoljavanja temeljnih potreba svojih građana”, a najmanji, što je doista iznimno nisko, 62,19, za “mogućnosti izbora koji su ljudima na raspolaganju”. Inače, među prvoplasiranim državama indeksi se kreću između 86,56 do 96,17.

• Neke od ekonomski najrazvijenijih država nisu među top 10
• BDP ne registrira neke od najvažnijih čimbenika kvalitete
• Razlike dovedene do apsurda

Međunarodna konferencija sindikata (ITUC) objavila je godišnji Globalni indeks prava. On prikazuje 141 zemlju u odnosu na 97 međunarodno priznatih indikatora koji vrše procjenu zaštićenosti prava radnika, kako u zakonu tako i u praksi.

• Sve učestalija kršenja prava radnika
• Ključni zaključci Izvještaja

Novo izvješće Međunarodne organizacije rada pokazuje da je relativno siromaštvo, koje se definira kao prihod kućanstva ispod 60% prosječnog nacionalnog dohotka, u porastu i u bogatim zemljama, a posebice u Europi.
U 2012. godini je 22% stanovnika razvijenih zemalja, od ukupno 300 milijuna ljudi, živjelo u relativnom siromaštvu. Situacija je posebno zabrinjavajuća u Europskoj Uniji gdje je relativno siromaštvo do 2014. godine skočilo na 17,2%.
SAD su također zabilježile rast stope relativnog siromaštva, no od 2012. se ono ipak stabiliziralo.
Danas gotovo dvije milijarde ljudi živi u uvjetima ekstremnog siromaštva s manje od 1,9 dolara dnevno, ili umjerenog siromaštva, s manje od 3,1 dolara dnevno, što čini 36% stanovništva. No, to je ipak pad u odnosu na 1990. godinu kada je to bilo 67,2%.
Siromaštvo je znatno smanjeno u Kini i zemljama Latinske Amerike, no u Africi i velikom dijelu Azije je iznimno visoko. Glavna prepreka iskorjenjivanju siromaštva je nedostatak pristojnih radnih mjesta, ponude poslova te sigurnosti prihoda i drugih prava. Gotovo jedna trećina ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu zapravo imaju posao. No, promatrajući njihova primanja, vidimo o kakvim se to poslovima radi i koliko su dostojni ljudskog roda.

Uberovi vozači u New Yorku osnovali su sindikat, čiji će zadatak biti zaštita vozača pred poslodavcem, ali i osiguravateljima i regulatorima.
U sindikat je prvi dan ušlo više od 1000 vozača Ubera.
Sindikat će s kompanijom pregovarati o tarifama, radnom vremenu, prekovremenom radu, održavanju automobila i drugim pitanjima. Prema pisanju New York Timesa, razvoj Uberovih odnosa s podugovarateljima/zaposlenima pažljivo prate druge biznis-platforme, koje imaju sličan odnos sa svojim dobavljačima.

Već se neko vrijeme uočavaju znaci raspuknuća tehnološkog mjehura, a posljednji je pad prodaje stolova za ping-pong. Industrija njima obilno puni svoje radne prostore kako bi se zaposlenici tijekom radnog vremena mogli relaksirati.
Kako su rezultati Twittera bili sve slabiji, uočeno je da se kupuje sve manje tih stolova. A kad se prodaja ping-pong stolova u Silicijskoj dolini prepolovila, pala su i ulaganja u tehnološki start-up za 25 posto. To sigurno ne može biti slučajno.