Preko stotinu svjetskih znanstvenika i vodećih gospodarstvenika zahtijevaju od Ujedinjenih naroda da zabrane uvođenje smrtonosnih samostalnih oružja. Tesla i Space X Direktor Elon Musk, Google DeepMind osnivač Mustafa Suleyman i 114 drugih potpisali su otvoreno pismo UN-u zahtijevajući zabranu ubojite umjetne inteligencije. 

„Ubojita samostalna oružja mogu postati treća revolucija ratovanja“, piše u pismu i nastavlja: “Jednom razvijena, ona će omogućiti oružani sukob koji će se voditi na višoj razini ikad i u većoj brzini što čovječanstvo može zamisliti. Ovo mogu postati oružja terora, oružja svjetskih despota i terorista koja će se koristiti protiv nedužnih građana i nacija, a u slučaju hakiranja i greške mogu se ponašati na nepredvidive načine. Nemamo puno vremena za akciju. Jednom kad se ova Pandorina kutija otvori, bit će ju teško zatvoriti“, stoji u zaključku hitnog apela UN-u da nađe načina da nas sve zaštiti od ovih opasnosti. 

Analiza pokazuje da će umjetna inteligencija imati važnu ulogu u mijenjaju života pojedinaca, mijenjaju poduzeća i društva općenito. Najveća apsolutna dobit za pojedini sektor ostvarit će se u maloprodaji, financijskim uslugama i zdravstvenoj skrbi jer umjetna inteligencija povećava produktivnost, vrijednost proizvoda i potrošnju. 

Njemački grad Hamburg bio je proteklog tjedna grad domaćin summita G20, financijski najmoćnijih ljudi svijeta. Ostat će povijesno zapamćen i po prvom direktnom susretu američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je neočekivano trajao duže od predviđenog vremena, ali će ostati zapamćen i kao mjesto ogromnih kontrasta, sukobljenog blještavila i bogatstva u kojemu su trebali uživati najmoćniji ljudi svijeta i s druge strane uličnog nasilja, nereda, kaosa na ulicama, paljevine, straha i neizvjesnosti. 

Sve što je viđeno na ulicama Hamburga govori da ovaj sukob nije puka slučajnost „šačice“ huligana (kao što se nastoji prikazati u režimskim medijima), da je to namjerni i pomno isplanirani sukob dvije međusobno suprotstavljene političke ideologije koje su svaka na svoj način branile interese svojih pripadnika. Sve što je viđeno sličilo je na rat koji je završio summitom, bez pobjednika, a najveći gubitnici su građani Hamburga koji su svjedočili neredima koje nisu mogle spriječiti ni najjače policijske snage. I dok je Hamburg polako ali sigurno, dva dana potonuo u kaos, mnogi koji su vidjeli demonstrante odjevene u crno i prekrivenih lica, počeli su se pitati, tko su zapravo oni?

Svaki put kada bi neki francuski predsjednik i vlada krenuli dirati u radnička ili neka druga prava, ulice gradova bile bi pune prosvjednika, a državu bi paralizirali štrajkovi. Takav scenarij vjerojatan je i sada. Najveći otpor sindikata očekuje se u decentralizaciji – središnja točka Macronove revolucije tržišta rada odnosi se na to da se kolektivna pregovaranja i kolektivni ugovori prepuste sektorima i odnosu sindikata i poslodavaca, a ne kao do sada da sve to bude na račun državne blagajne. Novi francuski predsjednik Emmanuel Macron krenuo je u svoj mandat rješavajući najkrupniji francuski problem – reformu tržišta rada? 

Na sjednici održanoj u lipnju Vijeće ministara Europske unije za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i za poslove potrošača (EPSCO) je usvojilo zaključke strategijama i mjerama koje bi države članice Europske unije, pa tako i Hrvatska, trebale poduzeti kako bi se u Europskoj uniji osigurala isplativost rada.

Ministri rada iz država članica Europske unije smatraju da strategije za osiguravanje isplativosti rada mogu biti učinkovit instrument u promicanju rasta, stvaranju kvalitetnih radnih mjesta te smanjivanju siromaštva, neravnopravnosti, socijalne isključenosti i dugoročne ovisnosti o socijalnim naknadama. Usto mogu biti i dodatan poticaj planu za podupiranje aktivnog sudjelovanja na tržištu rada i povećanje uključivanja na europsko tržište rada.

Umjetna inteligencija i automati posljednjih se godina razvijaju tolikom brzinom da bi kroz 50-ak godina mogli preuzeti praktički sve poslove koje danas obavljaju ljudi, pokazalo je ispitivanje provedeno među stručnjacima koji se bave robotima.

Istraživanje su proveli znanstvenici s Oxforda i Yalea. Sudionici su trebali procijeniti u kojoj bi godini u budućnosti umjetna inteligencija mogla postati superiornija ljudima u obavljanju različitih zadataka od slaganja rublja i LEGO kocaka, preko prevođenja jezika do upravljanja kamionima. Rezultati su pokazali da bi strojevi mogli postati mnogo bolji od ljudi u prevođenju do 2024., u pisanju školskih eseja do 2026., u radu u trgovinama do 2031., u pisanju bestselera do 2049., a u kirurgiji do 2053. Znanstvenici procjenjuju da je vjerojatnost oko 50% da će umjetna inteligencija nadići ljudsku u narednih 45 godina te da će svi ljudski poslovi postati automatizirani kroz 120 godina. 

Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je vlade razvijenih država da pomognu radnicima. Treba ih zaštititi od posljedica liberalizacije međunarodne trgovine, koja nakon svjetske krize iz 2008. postaje sve nepopularnija. Slobodna trgovina je djelomice urodila gubitkom radnih mjesta i osjećajem zanemarenosti kod velikog dijela stanovništva. Stoga države trebaju smanjivati socijalne nejednakosti i bolje plaćati radnike. MMF poziva vlade neka troše više novca za obrazovanje ljudi i za prekvalifikaciju radnika kako bi mogli raditi na bolje plaćenim radnim mjestima.

Radnici u manjim poduzećima slabije su zaštićeni od radnika u srednjim i velikim poduzećima, pokazalo je istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI) i Europske konfederacije sindikata (ETUC). Nije to samo problem u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi. Oko polovice radne snage u Europi na radnom mjestu zastupa sindikat ili radničko vijeće, no kada se pogleda veličina tvrtke, onda je jasno da veliki i srednji sustavi drže do socijalnog dijaloga, dok je u malima on još uvijek u povojima.

Za takvu situaciju zaslužni su dijelom i potezi koje je zadnjih desetak godina povlačila Europska komisija. Naime, nastojeći potaknuti gospodarstvo, Europska komisija je olakšala poslovanje malim i srednjim poduzećima, u odnosu na ostatak gospodarstva. A takva deregulacija proizvela je i posljedice na radnu snagu. 

Katar će 2022. godine biti domaćin svjetskog nogometnog prvenstva, što je šokiralo cijeli sportski svijet. U utrci za domaćina pobijedili su još prije sedam godina, a Katar i dalje ima zastrašujuće uvjete za radnike i o tome svijet mora biti upozoren.

Zbog mizernih plaća koje se nerijetko uopće ni ne isplaćuju, do oduzimanja putovnica, što onemogućuje radnicima napuštanje tog mjesta te života u nehumanim uvjetima, Katar je nazvan ropstvom modernog svijeta. Posljednjih sedam godina Katar je davao obećanja, zatim ih odmah kršio, što je dovelo do eksploatacije radnika.

Prošle godine Međunarodna organizacija rada je Kataru dala godinu dana da poboljša uvjete rada za radnike. Na sastanku koji će se održati krajem ožujka, predstavnici MOR-a će analizirati kakav je progres u tom smislu napravljen, no nažalost, ne očekuje se mnogo. Ne samo da Katar odbija provoditi reforme, nego i blokira ulazak međunarodnim organizacijama koje žele poboljšati uvjete rada za radnike.  

Multinacionalne kompanije neće više moći svoju dobit prijavljivati tamo gdje je najmanji porez. 

Konačno su ministri financija članica Europske unije postigli politički dogovor o novim pravilima koja bi trebala onemogućiti multinacionalnim korporacijama da svoj dobit prijavljuju tamo gdje plaćaju najmanji porez, nego tamo gdje dobit i ostvaruju.

To je korak prema sklapanju i izglasavanju direktive koja će između ostaloga regulirati i takozvane hibridne neusklađenosti u smislu poreznog tretmana između država članica. 

Uspjeh je to u nastojanju za pravednije oporezivanje. Eliminiraju se mogućnosti koje su koristile kompanije kako bi izbjegle porezne obveze. Velike multinacionalne korporacije poput Applea, Amazona, Googlea, Starbucksa koristile su se određenim pogodnostima, koje su prema sadašnjim pravilima bile potpuno legalne, a kako bi izbjegle plaćanje poreza. Nova pravila trebala bi se početi primjenjivati od početka 2020. godine.