Europsko stanovništvo živi dulje, ali dodatne godine života ne znače i zdravu starost, pokazuje zajedničko istraživanje Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Očekivani životni vijek u većini država EU-a prelazi 80 godina, ali takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Stoga se upozorava da oko 50 milijuna stanovnika EU boluje od kroničnih bolesti, od kojih godišnje umre 550 tisuća osoba u radnoj dobi, što gospodarstvo Unije košta oko 115 milijardi eura godišnje. Te bolesti su se mogle spriječiti, no za to zdravstveni sustavi trebaju biti učinkovitiji. Uz to, zabrinjavajući je podatak o porastu pretilosti među odraslima. Zabrinjavajuće je i što svaki peti stanovnik EU još uvijek puši.U izvješću se navodi i kako 27 posto pacijenata u EU traži pomoć u hitnoj službi zbog nedostupnosti primarne skrbi, a pacijenti izravno plaćaju prosječno 15 posto zdravstvenih troškova. Zbog financijskih razloga siromašni Europljani se čak 10 puta češće suočavaju s problemom neodgovarajuće zdravstvene skrbi od onih dobrostojećih. Da bi zdravstveni sustavi postali dostupniji, države članice moraju usmjeriti svoje politike na smanjenje financijskih prepreka za pristup zdravstvenoj skrbi, jačanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite te skraćivanje dugačkih lista čekanja. No, zdravstveni sustavi se trebaju prilagoditi i činjenici da stanovništvo EU stari. Udio stanovništva starijeg od 65 godina se povećao na 20 posto, dok bi do 2060. godine taj udio mogao porasti na gotovo 30 posto. No, zahvaljujući boljim metodama liječenja za život opasnih bolesti kao što su srčani udar te različite vrste raka, postignute su više stope preživljavanja, ali se naglašava kako su u mnogim zemljama moguća daljnja poboljšanja primjene najboljih praksi u kratkotrajnoj i dugotrajnoj skrbi.
Svijet je bio na strani Hillary Clinton, a pobijedio je Donald Trump. Mjesecima smo bili obasipani šupljim analizama, krivim prognozama i apsurdnim zaključcima, tako da je izbor Trumpa za 45. predsjednika SAD-a još šokantniji, neočekivaniji te još veće iznenađenje. Stavovi većina rasprava relevantnih političkih krugova u svijetu svodili su se na pitanje o katastrofalnim posljedicama koje podrazumijeva ideja Trumpa na čelu najmoćnije velesile na svijetu. Zbunjujuća je činjenica da je Clinton izgubila izbore, iako je osvojila više glasova od Trumpa. To je rezultat takozvanog "sortinga". Amerika je društvo s visokom mobilnošću stanovništva i nije rijetkost da pojedinac, pa i cijela obitelj, više puta u životu preseli iz jednog kraja države u drugi. Sortingom su sociolozi nazvali trend da oni koji sele biraju savezne države, gradove pa i kvartove u kojima su okruženi sebi sličnima, socioekonomski i politički. Tako nastaju republikanske i demokratske "utvrde". Njihovi glasovi na izborima ne mijenjaju političke odnose u tim državama, ali smanjuju njihov udio u drugim državama. Također, njihovi glasovi pridonose ukupno većem zbroju na nacionalnoj razini – zato je moguće da je Clinton izgubila izbore iako je osvojila većinu glasova.
Mnogim mladima u Europi, a posebno njihovim roditeljima, dosta je Europe takve kakva je, koja traži veće poreze, manje državnih usluga, duže radno vrijeme, kasnije odlaske u mirovinu, manje mirovine, žrtve, a za što, da bi spašavali banke, dok su mladi nezaposleni. EU je suočena s velikim izazovima, od nezaposlenosti i gospodarske stagnacije do izbjegličke krize i borbe protiv terorizma, i mnogi europski građani jako su razočarani njome.
Guy Ryder ponovno je izabran za glavnog direktora. Upravljački odbor Međunarodne organizacije rada (MOR) izabrao je Rydera za glavnog direktora na drugi petogodišnji mandat, koji službeno počinje u listopadu 2017. godine. Izabran je s 54 od 56 glasova titularnih članova Upravljačkog odbora MOR-a, a bio je i jedini kandidat.Ryder je deseti glavni direktor MOR-a, ima više od 35 godina iskustva u svijetu rada, većinu upravo na međunarodnoj razini. Prvi put je za glavnog direktora MOR-a izabran u svibnju 2012. godine. Rođen je u Liverpoolu, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1956. godine; obrazovan je na sveučilištima u Cambridgeu i Liverpoolu, a svoju je karijeru započeo u Međunarodnom odjelu britanskog Saveza sindikata u Londonu. Godine 1998. počinje raditi za MOR u Ženevi, kao direktor Ureda za radničke aktivnosti. 2010. imenovan je izvršnim direktorom Sektora za međunarodne radne standarde i temeljna načela i prava na radu, prije nego što je 2012. prvi put postao glavni direktor MOR-a. Na to je mjesto došao s pozicije glavnog tajnika Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), a upravo u vrijeme njegova mandata glavnog tajnika Međunarodne konfederacije sindikata (ICFTU) došlo je do udruživanja sindikata na globalnoj razini te je udruživanjem Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU) i Svjetske konfederacije rada (WCL) osnovana današnja Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC).
Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na rekordne razine, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima iz listopada. Kad izbije ta kriza, prema mišljenju UNCTAD-a, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova, nezabilježen u povijesti čovječanstva.Gospodarstvo u svijetu zahvaćeno je dubokim poremećajima i neravnotežama, zbog kojih se ne uspijeva oporaviti od krize iz 2008. godine. Tada je izbila prva faza financijske krize, na tržištu nekretnina u SAD-u. Nakon dvije-tri godine izbila je druga faza, ovaj put u Europi, zbog naraslih dugova Grčke i ostalih mediteranskih država. Treća faza financijske krize može izbiti u zemljama u razvoju, zbog dužničkih nevolja koje su pogodile njihova poduzeća, što će se negativno odraziti na cijeli svijet, prema ocjeni UNCTAD-a.
Gotovo sva sredstva dosad utrošena u realizaciju investicijskog plana za Europu, poznatog i pod nazivom Junckerov plan otišla su u 15 najbogatijih zemalja EU, a 13 siromašnijih članica Unije ostalo je kraćih rukava. Prema pisanju Reutersa, to pokazuje analiza Europske investicijske banke (EIB) čiji je dokument ta agencija dobila na uvid. Junckerov plan za Europu težak je 315 milijardi dolara, a do kraja lipnja program je generirao gotovo 105 milijardi eura ulaganja, odnosno trećinu planiranih investicija u trogodišnjem razdoblju. Sam predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nepunih mjesec dana najavio je aktiviranje dodatnih 200 milijardi eura za investicijski plan i njegovo produženje do 2020. godine. Ukupno bi tako investicijski plan za Europu težio preko pola milijarde eura. No, još će se voditi rasprava oko dodatnih sredstava s obzirom na to da bi se ona mogla osigurati na štetu kohezijskih fondova, što dijelu članica Unije neće odgovarati.
Štrajk je oružje za kojim sindikati sve rjeđe posežu, a to je osobito vidljivo na razini poduzeća. Pokazuje to istraživanje koje su proveli istraživači Europskog sindikalnog instituta (ETUI). Oni su analizirali dostupne podatke o štrajkovima u posljednjih 20 godina te zaključili kako sindikati sve rjeđe posežu za najklasičnijim oblikom borbe – štrajkom. Analiza dostupnih podataka pokazuje da je u 19 europskih zemalja, u razdoblju od 2005. do 2014. godine, prosječan broj dana izvan posla zbog štrajka bio 50 na svakih tisuću radnika. U odnosu na razdoblje od 1995. do 2004. godine, to je oko 10 sati manje provedeno u štrajku.
Predstavnici SAD-a i Europske unije nastavili su pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Sve je više sumnji da će napori za stvaranjem najveće svjetske gospodarske zone uroditi plodom, bez obzira na kritične glasove prema tom sporazumu iz Njemačke i Francuske.Sporazumu se protive deseci tisuća ljudi koji prosvjeduju protiv TTIP-a u Europi, a to se pitanje pokazalo bitnim i u izbornoj kampanji za američkog predsjednika. U 15. rundi pregovora obje će strane pokušati postići dogovor u područjima sporazuma koja nisu sporna. Dvije strane posebno se razilaze oko pitanja okoliša, održivog razvoja i pristupa tržištu.
Broj nezaposlenih mladih širom svijeta porast će ove godine i to za 500 tisuća, na ukupno 71 milijun, procijenila je Međunarodna organizacija rada. Stopa nezaposlenosti među mladima porast će ove godine na 13,1%, s prošlogodišnjih 12,9%.Glavni je razlog za to povećanje neočekivana duboka recesija u pojedinim ključnim gospodarstvima u nastajanju, fokusiranim na izvoz robe te stagnacija u pojedinim razvijenim zemljama. No, situacija bi se trebala stabilizirati iduće godine.Najrazvijenije zemlje svijeta bilježe stopu nezaposlenosti mladih od 14,5%, odnosno broje ukupno 9,8 milijuna nezaposlenih mladih ljudi.Čak 156 milijuna zaposlenih mladih u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju trenutno živi u uvjetima ekstremnog siromaštva, što znači da dnevno imaju na raspolaganju manje od 1,90 dolara ili u umjerenom siromaštvu, raspolažući s manje od 3,10 dolara dnevno.S obzirom na sadašnju situaciju i sve negativniji trend, teško će se uspjeti ostvariti cilj koji si je Međunarodna organizacija rada zadala, a to je dokidanje siromaštva do 2030. godine.
Talijanska vlada se upustila u sukob s radnim zakonodavstvom koje navodno ugrožava konkurentnost te zemlje na europskom tržištu i proizvodi masovnu nezaposlenost. Nadaleko hvaljeni "uspjesi" na tom polju drastično su povećali nesigurnost zaposlenja, uz minimalno smanjenje broja nezaposlenih. Usprkos tome, fleksibilizaciju radnih odnosa vladajući i dalje vide kao jedinu opciju Talijanski premijer Renzi i njegova reforma tržišta rada trebala je osloboditi zemlju zastarjelih metoda i smanjiti nezaposlenost. Međutim, mjere koje je njegova vlada usvojila kako bi potakla zapošljavanje, poznate pod imenom "Jobs Act", samo su dodatno pogurale logiku starih liberalnih načela.
Povratak na vrh
