English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Međunarodna organizacija rada - Direktor iz sindikalnih redova

Guy Ryder ponovno je izabran za glavnog direktora. Upravljački odbor Međunarodne organizacije rada (MOR) izabrao je Rydera za glavnog direktora na drugi petogodišnji mandat, koji službeno počinje u listopadu 2017. godine. Izabran je s 54 od 56 glasova titularnih članova Upravljačkog odbora MOR-a, a bio je i jedini kandidat.
Ryder je deseti glavni direktor MOR-a, ima više od 35 godina iskustva u svijetu rada, većinu upravo na međunarodnoj razini. Prvi put je za glavnog direktora MOR-a izabran u svibnju 2012. godine. Rođen je u Liverpoolu, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1956. godine; obrazovan je na sveučilištima u Cambridgeu i Liverpoolu, a svoju je karijeru započeo u Međunarodnom odjelu britanskog Saveza sindikata u Londonu. Godine 1998. počinje raditi za MOR u Ženevi, kao direktor Ureda za radničke aktivnosti. 2010. imenovan je izvršnim direktorom Sektora za međunarodne radne standarde i temeljna načela i prava na radu, prije nego što je 2012. prvi put postao glavni direktor MOR-a. Na to je mjesto došao s pozicije glavnog tajnika Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), a upravo u vrijeme njegova mandata glavnog tajnika Međunarodne konfederacije sindikata (ICFTU) došlo je do udruživanja sindikata na globalnoj razini te je udruživanjem Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU) i Svjetske konfederacije rada (WCL) osnovana današnja Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC).

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dramatičan rast nejednakosti

Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na rekordne razine, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima iz listopada. Kad izbije ta kriza, prema mišljenju UNCTAD-a, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova, nezabilježen u povijesti čovječanstva.
Gospodarstvo u svijetu zahvaćeno je dubokim poremećajima i neravnotežama, zbog kojih se ne uspijeva oporaviti od krize iz 2008. godine. Tada je izbila prva faza financijske krize, na tržištu nekretnina u SAD-u. Nakon dvije-tri godine izbila je druga faza, ovaj put u Europi, zbog naraslih dugova Grčke i ostalih mediteranskih država. Treća faza financijske krize može izbiti u zemljama u razvoju, zbog dužničkih nevolja koje su pogodile njihova poduzeća, što će se negativno odraziti na cijeli svijet, prema ocjeni UNCTAD-a.

  • Svjetska ekonomija se stalno usporava
    Bit će prisiljeni na masovni otpis dugova
  • Svijet je na prekretnici
  • Širi se pobuna stanovništva
  • Gospodarstvo se bez povećanja plaća neće izvući iz blata
  • Međunarodni monetarni fond (MMF)
  • UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development)

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Junckerov plan - Novac otišao samo bogatima

Gotovo sva sredstva dosad utrošena u realizaciju investicijskog plana za Europu, poznatog i pod nazivom Junckerov plan otišla su u 15 najbogatijih zemalja EU, a 13 siromašnijih članica Unije ostalo je kraćih rukava.
Prema pisanju Reutersa, to pokazuje analiza Europske investicijske banke (EIB) čiji je dokument ta agencija dobila na uvid. Junckerov plan za Europu težak je 315 milijardi dolara, a do kraja lipnja program je generirao gotovo 105 milijardi eura ulaganja, odnosno trećinu planiranih investicija u trogodišnjem razdoblju. Sam predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nepunih mjesec dana najavio je aktiviranje dodatnih 200 milijardi eura za investicijski plan i njegovo produženje do 2020. godine. Ukupno bi tako investicijski plan za Europu težio preko pola milijarde eura. No, još će se voditi rasprava oko dodatnih sredstava s obzirom na to da bi se ona mogla osigurati na štetu kohezijskih fondova, što dijelu članica Unije neće odgovarati.

Verzija za ispis
 
ETUI, Europski sindikalni institut - Sve manje štrajkova

Štrajk je oružje za kojim sindikati sve rjeđe posežu, a to je osobito vidljivo na razini poduzeća. Pokazuje to istraživanje koje su proveli istraživači Europskog sindikalnog instituta (ETUI). Oni su analizirali dostupne podatke o štrajkovima u posljednjih 20 godina te zaključili kako sindikati sve rjeđe posežu za najklasičnijim oblikom borbe – štrajkom. Analiza dostupnih podataka pokazuje da je u 19 europskih zemalja, u razdoblju od 2005. do 2014. godine, prosječan broj dana izvan posla zbog štrajka bio 50 na svakih tisuću radnika. U odnosu na razdoblje od 1995. do 2004. godine, to je oko 10 sati manje provedeno u štrajku.

  • Utjecaj globalizacije i deindustrijalizacije
  • Utjecaj politike štednje na štrajk
  • Ciljane akcije
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
EU i SAD nastavili pregovore o TTIP-u

Predstavnici SAD-a i Europske unije nastavili su pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Sve je više sumnji da će napori za stvaranjem najveće svjetske gospodarske zone uroditi plodom, bez obzira na kritične glasove prema tom sporazumu iz Njemačke i Francuske.
Sporazumu se protive deseci tisuća ljudi koji prosvjeduju protiv TTIP-a u Europi, a to se pitanje pokazalo bitnim i u izbornoj kampanji za američkog predsjednika.
U 15. rundi pregovora obje će strane pokušati postići dogovor u područjima sporazuma koja nisu sporna. Dvije strane posebno se razilaze oko pitanja okoliša, održivog razvoja i pristupa tržištu.

Verzija za ispis
 
71 milijun mladih nezaposleno

Broj nezaposlenih mladih širom svijeta porast će ove godine i to za 500 tisuća, na ukupno 71 milijun, procijenila je Međunarodna organizacija rada. Stopa nezaposlenosti među mladima porast će ove godine na 13,1%, s prošlogodišnjih 12,9%.
Glavni je razlog za to povećanje neočekivana duboka recesija u pojedinim ključnim gospodarstvima u nastajanju, fokusiranim na izvoz robe te stagnacija u pojedinim razvijenim zemljama. No, situacija bi se trebala stabilizirati iduće godine.
Najrazvijenije zemlje svijeta bilježe stopu nezaposlenosti mladih od 14,5%, odnosno broje ukupno 9,8 milijuna nezaposlenih mladih ljudi.
Čak 156 milijuna zaposlenih mladih u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju trenutno živi u uvjetima ekstremnog siromaštva, što znači da dnevno imaju na raspolaganju manje od 1,90 dolara ili u umjerenom siromaštvu, raspolažući s manje od 3,10 dolara dnevno.
S obzirom na sadašnju situaciju i sve negativniji trend, teško će se uspjeti ostvariti cilj koji si je Međunarodna organizacija rada zadala, a to je dokidanje siromaštva do 2030. godine.

Verzija za ispis
 
ITALIJA, Reforma tržišta rada - Veliki blef

Talijanska vlada se upustila u sukob s radnim zakonodavstvom koje navodno ugrožava konkurentnost te zemlje na europskom tržištu i proizvodi masovnu nezaposlenost. Nadaleko hvaljeni "uspjesi" na tom polju drastično su povećali nesigurnost zaposlenja, uz minimalno smanjenje broja nezaposlenih. Usprkos tome, fleksibilizaciju radnih odnosa vladajući i dalje vide kao jedinu opciju
 Talijanski premijer Renzi i njegova reforma tržišta rada trebala je osloboditi zemlju zastarjelih metoda i smanjiti nezaposlenost. Međutim, mjere koje je njegova vlada usvojila kako bi potakla zapošljavanje, poznate pod imenom "Jobs Act", samo su dodatno pogurale logiku starih liberalnih načela.

  • Fleksibilizacija tržišta rada (drugo ime za nesigurnost)
  • Institucionalizacija prekarnog rada
  • Slab otpor ovoj reformi
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum (TTIP) - Živi mrtvac

Višegodišnji pregovori o kontroverznom Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) ovih dana su de facto krahirali, iako se i u Bruxellesu i u Washingtonu trude javnost uvjeriti u suprotno. No kada se njemački vicekancelar i francuska vlada izjasne protiv TTIP-a, jasno je da taj sporazum nema budućnost. Iako od zagovornika prezentiran kao sporazum koji će običnim ljudima donijeti brojne koristi, TTIP nikad nije dobio dovoljnu podršku većine Europljana.
Pregovori s SAD-om su de facto propali jer se američkim zahtjevima kao Europljani nismo mogli pokoriti, izjavio je prije nekoliko dana o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva te predsjednik SPD-a, najveće i najstarije socijaldemokratske stranke u Europi. Potvrdio je to i francuski državni tajnik zadužen za vanjsku trgovinu, rekavši da u Francuskoj više nema političke podrške za pregovore o TTIP-u. Povrh toga, i Hillary Clinton i Donald Trump su u američkoj predsjedničkoj kampanji zauzeli negativan stav, pa se čini kako je na početku pregovora u međuvremenu nestala unisona američka podrška. I tu se krije objašnjenje polagane smrti TTIP-a.

  • Pročitana neoliberalna dogma
  • Veća transparentnost – manja podrška
  • U Hrvatskoj je ova tema nevažna
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Moderno ropstvo - 46 milijuna ljudi živi kao roblje

Gotovo 46 milijuna ljudi diljem svijeta živi kao roblje, prisiljeno je raditi u tvornicama, rudnicima i na poljoprivrednim dobrima, prodavano je za seks, uhvaćeno u dužničko ropstvo ili je rođeno u ropstvu, navodi skupina za ljudska prava Walk Free Foundation u indeksu o ropstvu za 2016. godini.
Moderno ropstvo pojam je koji obuhvaća trgovinu ljudima, prisilan rad, dužničko ropstvo, trgovinu seksualnim uslugama, prisilni brak i druge oblike eksploatacije nalik ropstvu.
Procjenom podataka o trgovini ljudima, o ropstvu, nacionalnih zakona i primjene tih zakona u 198 zemalja, 115 zemalja ima velik ili krajnje velik rizik korištenja robovskog rada.
Nakon Sjeverne Koreje, zemlju s najvećim rizikom robovskog rada slijede Južni Sudan, Sudan te Demokratska Republika Kongo, jedna od najvećih svjetskih proizvođača kobalta koji se koristi u elektronici.
 
 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kvaliteta života u zemljama svijeta - Hrvatska na 33. mjestu

Hrvatska je zauzela 33. mjesto na upravo objavljenoj svjetskoj listi Social Progress Indexa za 2016. godinu, najopsežnijeg pregleda o kvaliteti života u pojedinim državama. To je rang-lista zemalja prema napretku koji su ostvarile u zadovoljavanju temeljnih ljudskih potreba, blagostanja te zaštite okoliša i kvalitete života. Na čelu te rang-liste su Finska i Kanada, a za njima slijede Danska, Australija, Švicarska, Švedska, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija i Island.
Ispred Hrvatske su, među ostalim, Slovenija, koja je na 20. mjestu, zatim Češka, Estonija, Poljska, Slovačka, dakle, zemlje koje su prije dvadesetak godina daleko zaostajale za Hrvatskom prema gotovo svim kriterijima prema kojima se danas mjeri socijalni napredak u nekoj državi. Neposredno iza Hrvatske nalaze se Mađarska i Litva. Najveći indeks, 91,54, Hrvatska je dobila za “mogućnost zadovoljavanja temeljnih potreba svojih građana”, a najmanji, što je doista iznimno nisko, 62,19, za “mogućnosti izbora koji su ljudima na raspolaganju”. Inače, među prvoplasiranim državama indeksi se kreću između 86,56 do 96,17.

  • Neke od ekonomski najrazvijenijih država nisu među top 10
  • BDP ne registrira neke od najvažnijih čimbenika kvalitete
  • Razlike dovedene do apsurda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: