English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »
Poruke MMF-a: Veća prava zaposlenih
Iseljavanje mladih jedna je od najvećih zapreka većem gospodarskom rastu Hrvatske. Stoga je MMF predložio hrvatskim vlastima da pokrenu reforme na tržištu rada, koje će ići u korist veće zaštite radnih prava zaposlenih.
Učinili su to jer smatraju da je strukturna nezaposlenost i dalje visoka, osobito među mladima i ženama, što zahtijeva donošenje mjera za poboljšanje obrazovanja i stručnog usavršavanja.

  • Probni rad umjesto ugovora na određeno


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stanje zdravlja u EU - Boljom zaštitom i prevencijom do duljeg i zdravijeg život
Krajem studenoga objavljeno je zajedničko izvješće Europske komisije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Ukratko o zdravlju: Europa za 2018. Izvješće se temelji na usporednim analizama zdravlja građana EU i zdravstvenih sustava u 28 država članica te otkriva da je stalan porast očekivanog životnog vijeka sporiji te da i dalje postoje velike razlike među zemljama i unutar zemalja, pri čemu su u najnepovoljnijem položaju niskoobrazovane osobe. Od 2011. godine rast očekivanog životnog vijeka primjetno je sporiji. Usto, i dalje postoje velike razlike u očekivanom životnom vijeku, ne samo prema spolu, nego i prema socioekonomskom statusu. Primjerice, u EU 30-godišnji niskoobrazovani muškarci mogu očekivati da će, u prosjeku, živjeti oko osam godina kraće od muškaraca sa sveučilišnom diplomom.
Mnogo se života može spasiti aktivnijim promicanjem zdravog života i suzbijanjem rizičnih faktora kao što su duhan ili nedovoljna tjelesna aktivnost. Svake se godine u EU prerano izgubi više od 1,2 milijuna ljudi.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sigurnost za nove oblike zapošljavanja
Zastupnici Europskog parlamenta dali su zeleno svijetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete, koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno.
Prema pravilima, svi novi radnici, uključujući i one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada. Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze. 
Kako nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavaju postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike. 

Verzija za ispis
 
Eurostat - Neočekivani financijski troškovi
U EU svaki treći, a u Hrvatskoj svaki drugi građanin ne može podmiriti neočekivane financijske troškove!
Krajem studenoga EUROSTAT je objavio podatak o postotku građana u pojedinim državama članicama EU koji ne mogu podmiriti neočekivane financijske troškove. Navedeni pokazatelj jasno upućuje na zaključak o financijskom, materijalnom i socijalnim položaju građana u pojedinoj državi članici.
Hrvatska se i prema tom pitanju nalazi na lošem, pretposljednjem mjestu među državama članicama, zbog toga što u Hrvatskoj čak 56,2% građana ne može podmiriti neočekivane financijske troškove. Gora od Hrvatske kad je to u pitanju, samo je Latvija sa 59,9%, dok je prosječni postotak u EU 33,9%. Najbolje žive građani Nizozemske (20,7%), Austrije (20,6%) Luksemburga (20,4%), Švedske (19,7%) i Malte (15,8%). Navedeni podaci odnose se na 2017. godinu. U EU se u 2017. godini postotak tih građana smanjio za 2,5% u usporedbi s 2016. godinom. U svim državama članicama EU bilježi se smanjenje postotka tih građana, a najveće smanjenje postotka zabilježeno je u Mađarskoj (-19,3%), Cipru (-6,5%), Malti (-5,0%) i Sloveniji (-4,6%).  

Verzija za ispis
 
Mađarski i hrvatski radnici zarađuju manje nego 2008.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, u kolovozu je iznosila 6264 kune, što je 4,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Od siječnja do kolovoza, u odnosu na isto razdoblje lani, nominalno je rasla 4,6 posto.
Može se zaključiti da plaće solidno rastu te je, unatoč ekonomskom zaostajanju za usporedivim zemljama, Hrvatska zadržala visoku poziciju prema visini plaće. Međutim, u posljednjem desetljeću dinamika rasta plaće između Hrvatske i ostalih novih članica EU bitno se razlikuje.
Kad se gledaju prosječne plaće u gospodarstvu, radnici u Mađarskoj i Hrvatskoj u prosjeku zarađuju manje nego 2008. godine, a u pojedinim su zemljama plaće u desetogodišnjem razdoblju gotovo udvostručene. Prije deset godina najveće plaće u gospodarstvu imali su Slovenci i Hrvati, ali u međuvremenu su radnici Češke i Slovačke pretekli one iz Hrvatske. 

Verzija za ispis
 
Minimalac u drugim europskim zemljama
Minimalna plaća u Hrvatskoj od početka iduće godine raste na 3.000 kuna, što je dobra vijest za svakog desetog radnika u Hrvatskoj. Riječ je o rastu od devet posto, ali u drugim novim članicama Europske unije i minimalne plaće, kao i ostali gospodarski pokazatelji, rastu brže: 
U većini europskih zemalja zakonski je propisana minimalna plaća koja predstavlja donju granicu za poslodavce, ali njezin iznos uvelike se razlikuje od zemlje do zemlje.
Prema podacima Eurostata, 22 od 28 zemalja članica EU (Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska bile su iznimke) imaju nacionalnu minimalnu plaću, kao i sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska).

Verzija za ispis Pročitajte više
 
10 zemalja u kojima umirovljenici najbolje žive
Na svijetu živi oko 900 milijuna starijih od 60 godina. Za 30 godina bit će ih 2,1 milijardu, stoga je zgodno pogledati koje zemlje pružaju najbolje uvjete za sve ove buduće, ali i sadašnje umirovljenike. Od 2,1 milijarde budućih umirovljenika, neće svi imati tu sreću da iskuse lagodan život u mirovini. Iskustvo treće dobi uvelike varira od zemlje do zemlje.
Za ovu temu su se nedavno počeli zanimati razni stručnjaci, od ekonomista do sociologa. Analizirali su 96 zemalja kako bi saznali koja je od njih najbolja za život starijih ljudi. Rangirali su ih u četiri kategorije: zdravstveno stanje starijih ljudi, sigurnosti primanja, mogućnosti korištenja sadržaja za starije ljude (edukacije, druženja, događaji), te javne usluge (prijevoz, fizička sigurnost, društvene veze i građanske slobode).

  • Ujedinjeno Kraljevstvo
  • SAD
  • Japan
  • Island
  • Nizozemska
  • Kanada
  • Njemačka
  • Švedska, Danska i Norveška
  • Švicarska


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kina - Robot čita vijesti
Kineska državna novinska agencija Xinhua otkrila je prvog robota u obliku čovjeka koji će gledaocima čitati vijesti. Nije u potpunosti jasno kojim tehnologijama su se koristili Kinezi prilikom razvoja robota voditelja, ali jasno je kako su željeli poslati što realniju sliku.
Pokreti usta i lica kod robota usklađeni su sa stvarnim pokretima televizijskih voditelja. Tako i pored sintetiziranog glasa, robot izgleda poprilično stvarno uz prirodni govor tijela.
Iz Xinhue kažu kako su kreirali dva robota, jednog za emitera na engleskom jeziku, a drugog za emitera na kineskom jeziku. Robote su razvili u suradnji s kompanijom Sogou. Xinhua kaže kako roboti imaju beskrajne predispozicije da se u budućnosti koriste za jeftinu proizvodnju jednostavnih agencijskih vijesti na televiziji, internetu i mobilnoj aplikaciji.
"Svaki robot može raditi 24 sata dnevno na oficijelnoj stranici kineske agencije i drugim internetskim platformama, što će značajno smanjiti troškove proizvodnje vijesti i povećati učinkovitost", navode iz Xinhue. 
Tehno stručnjaci komentiraju kako je jasno da ova tehnologija ima svoja ograničenja jer su facijalne ekspresije robota limitirane, a glas je očito neprirodan. Međutim, strojno učenje sve više napreduje zbog čega nije nemoguće očekivati da će roboti zamijeniti televizijske voditelje. 

Verzija za ispis
 
4. industrijska revolucija - Mijenja se budućnost radnih mjesta
Na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu, jedna od glavnih tema o kojoj se raspravljalo bila je budućnost radnih mjesta u globalnoj ekonomiji. Predviđanja i podaci koji su iznijeti, najavljuju do sada neviđene promjene u povijesti tehnološkog razvoja. Ova, 4. industrijska revolucija ne samo da mijenja globalnu ekonomiju i tehnologiju proizvodnje, već unosi promjene u sve djelatnosti, u obrazovanje, ali i u postojeće strukture i organizacije obavljanja poslova i budućnost radnih mjesta. Sve to će promijeniti tržište rada, način obavljanja poslova, potrebne vještine za obavljanje poslova, ali i strukturu ponude i potražnje, a utjecat će i na organiziranje i djelovanje sindikata. Dok je osnovni moto globalizacije 20. stoljeća bio „migracija poslova prema jeftinoj radnoj snazi“, sada će osnovni moto biti migracija poslova u zemlje koje su pokrenule procese 4. industrijske revolucije i prihvatile robotiku. Najveća novina ove industrijske revolucije je u tome da će upravo najmasovnije, najjednostavnije „ponavljajuće“ poslove (koji su i najjeftiniji na tržištu rada), obavljati roboti, a ne ljudi. 

  • Robotika - zamjena za radnike
  • Automatizacija unosi strah i neizvjesnost za budućnost



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sukob tehnologije i ljudske biologije
Dok se veselimo mogućnostima koje ima naš novi mobitel i udobno zavaljeni u naslonjač pokušavamo ih isprobati, slaveći napredak koji je donijela 4. industrijska revolucija, naš planet ZEMLJA i NJEZINI STANOVNICI, LJUDI, nalaze se u stalnom procesu prilagodbe. Nikada prije, kao sada, nije bio stvarniji dobro poznati slogan „Što vas ne ubije, to vas ojača“ i upravo on je danas svojstven za biologiju planeta ZEMLJE i biologiju ljudske vrste.

  • Svi žele biti „STEMOVCI“
  • Smrtni slučajevi zbog prekovremenog rada
  • Strojeve napajamo energijom, a svoje tijelo i um praznimo!
  • „Šumsko kupanje“


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »