English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Budućnost rada kakav želimo

Globalizacija, klimatske promjene, tehnološki napredak i rastuća nejednakost: Europski socijalni partneri i civilno društvo raspravljaju o budućnosti rada
U organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Međunarodne organizacije rada u Bruxellesu je 15. i 16. studenoga 2016. godine održana konferencija “Budućnost rada kakav želimo” na kojoj sudjeluje više od 300 predstavnika socijalnih partnera i organizacija civilnog društva iz Europe. Sudionici su raspravljali o mogućim rješenjima izazova koje donosi rad u budućnosti, kao i primjerima dobre prakse.
U uvodnom dijelu sudionike su pozdravili Georges Dassis, predsjednik EGSO-a, Guy Ryder, glavni direktor MOR-a i Marianne Thyssen, povjerenica Europske komisije. Kao jedina predstavnica iz Hrvatske, na Konferenciji je sudjelovala Marija Hanževački iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Erozija srednjeg sloja - Srednji sloj sve brže nestaje

Srednji sloj bi trebao moći uživati u osnovnim blagodatima vremena u kojem živi, od toga da si može priuštiti normalno stanovanje, prehranu, godišnji odmor, izlaske, do toga da su mu dostupne tehnološke mogućnosti koje nosi vrijeme.
Gospodarska kriza samo je jedan od faktora erozije srednjeg sloja. Povezano je to i sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru. Srednji sloj u Europi nestaje, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto. Taj pad je nastavljen i u godinama koje slijede, pokazuje studija Međunarodne organizacije rada. Prema podacima s tržišta rada, gubitak srednjeg sloja još je dublji u zemljama poput Njemačke i Grčke.
Eroziju srednjeg sloja u svijetu rada potaknulo je više faktora. Gospodarska kriza samo je jedan od njih. Kako se navodi, u nekim zemljama smanjenje srednje klase povezano je sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, što je pogotovo pogodilo žene na tržištu rada. Javni sektor, naime, domaćin je mnogih zanimanja koja se tradicionalno povezuju sa srednjim slojem – od nastavnika, preko državnih službenika do liječnika. No, neka od tih zanimanja, poput nastavnika, svojim primanjima danas se teško mogu svrstati u srednji sloj.

  • Jedan od razloga je i slabljenje mehanizama kolektivnog pregovaranja
  • Vrijedi li to u Hrvatskoj?
  •  Nesigurni oblici rada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nikad veća razlika između bogatih i siromašnih!

Ekonomski oporavak u razvijenim zemljama pogodovao je bogatima i razlika između dohodaka bogatih i siromašnih dosegnula je rekordnu razinu. Zahvaljujući ekonomskom oporavku od 2010. godine u razvijenim je zemljama došlo do rasta zaposlenosti i rasta prihoda kućanstava. No "oporavkom nije preokrenut trend rasta razlike između prihoda bogatih i siromašnih koji se bilježi već desetljećima", kažu ekonomisti OECD-a.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Cooperation and Development) je organizacija četrdesetak država koje se tradicionalno smatra ekonomski razvijenima. U OECD-u ističu da ekonomski oporavak, čak i kad je slab, smanjuje nezaposlenost i stvara nova radna mjesta, što bi trebalo smanjivati razliku u dohocima bogatih i siromašnih. No isti taj oporavak može i povećati te nejednakosti jer povećava prihode od kapitala (npr. od ulaganja u dionice, nekretnine i sl.), koji su češći kod bogatih ili povećava dohotke boljestojećih kućanstava. Uz to, sadašnji ekonomski oporavak u razvijenim zemljama nerijetko je vezan uz politiku državne štednje, kako bi se oporavili proračuni, a takva politika je smanjivala socijalnu pomoć i druge transfere siromašnijim građanima.
  
Najmanje razlike u nordijskim zemljama

  • U SAD-u razlika je posebno izražena
  • Najrizičnije skupine – stariji prije, a mladi sada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europljani žive dulje ali 50 milijuna boluje od kronične bolesti

Europsko stanovništvo živi dulje, ali dodatne godine života ne znače i zdravu starost, pokazuje zajedničko istraživanje Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Očekivani životni vijek u većini država EU-a prelazi 80 godina, ali takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Stoga se upozorava da oko 50 milijuna stanovnika EU boluje od kroničnih bolesti, od kojih godišnje umre 550 tisuća osoba u radnoj dobi, što gospodarstvo Unije košta oko 115 milijardi eura godišnje. Te bolesti su se mogle spriječiti, no za to zdravstveni sustavi trebaju biti učinkovitiji. Uz to, zabrinjavajući je podatak o porastu pretilosti među odraslima. Zabrinjavajuće je i što svaki peti stanovnik EU još uvijek puši.
U izvješću se navodi i kako 27 posto pacijenata u EU traži pomoć u hitnoj službi zbog nedostupnosti primarne skrbi, a pacijenti izravno plaćaju prosječno 15 posto zdravstvenih troškova. Zbog financijskih razloga siromašni Europljani se čak 10 puta češće suočavaju s problemom neodgovarajuće zdravstvene skrbi od onih dobrostojećih. Da bi zdravstveni sustavi postali dostupniji, države članice moraju usmjeriti svoje politike na smanjenje financijskih prepreka za pristup zdravstvenoj skrbi, jačanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite te skraćivanje dugačkih lista čekanja.
No, zdravstveni sustavi se trebaju prilagoditi i činjenici da stanovništvo EU stari. Udio stanovništva starijeg od 65 godina se povećao na 20 posto, dok bi do 2060. godine taj udio mogao porasti na gotovo 30 posto.
No, zahvaljujući boljim metodama liječenja za život opasnih bolesti kao što su srčani udar te različite vrste raka, postignute su više stope preživljavanja, ali se naglašava kako su u mnogim zemljama moguća daljnja poboljšanja primjene najboljih praksi u kratkotrajnoj i dugotrajnoj skrbi.

Verzija za ispis
 
SAD - Donald Trump Novi predsjednik

Svijet je bio na strani Hillary Clinton, a pobijedio je Donald Trump. Mjesecima smo bili obasipani šupljim analizama, krivim prognozama i apsurdnim zaključcima, tako da je izbor Trumpa za 45. predsjednika SAD-a još šokantniji, neočekivaniji te još veće iznenađenje. Stavovi većina rasprava relevantnih političkih krugova u svijetu svodili su se na pitanje o katastrofalnim posljedicama koje podrazumijeva ideja Trumpa na čelu najmoćnije velesile na svijetu. Zbunjujuća je činjenica da je Clinton izgubila izbore, iako je osvojila više glasova od Trumpa. To je rezultat takozvanog "sortinga". Amerika je društvo s visokom mobilnošću stanovništva i nije rijetkost da pojedinac, pa i cijela obitelj, više puta u životu preseli iz jednog kraja države u drugi. Sortingom su sociolozi nazvali trend da oni koji sele biraju savezne države, gradove pa i kvartove u kojima su okruženi sebi sličnima, socioekonomski i politički. Tako nastaju republikanske i demokratske "utvrde". Njihovi glasovi na izborima ne mijenjaju političke odnose u tim državama, ali smanjuju njihov udio u drugim državama. Također, njihovi glasovi pridonose ukupno većem zbroju na nacionalnoj razini – zato je moguće da je Clinton izgubila izbore iako je osvojila većinu glasova.

  • Glasači novog predsjednika?
  • Gubitnici globalizacije
  • Gdje su tu američki sindikati?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Realna opasnost – raspad Europske unije!?

Mnogim mladima u Europi, a posebno njihovim roditeljima, dosta je Europe takve kakva je, koja traži veće poreze, manje državnih usluga, duže radno vrijeme, kasnije odlaske u mirovinu, manje mirovine, žrtve, a za što, da bi spašavali banke, dok su mladi nezaposleni. EU je suočena s velikim izazovima, od nezaposlenosti i gospodarske stagnacije do izbjegličke krize i borbe protiv terorizma, i mnogi europski građani jako su razočarani njome.

  • Brexit i liberalna kontrarevolucija
  • Iliberalno društvo
  • Je li rat alternativa?
  • Prebacivanje krivnje
  • EU nije federalna država

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Međunarodna organizacija rada - Direktor iz sindikalnih redova

Guy Ryder ponovno je izabran za glavnog direktora. Upravljački odbor Međunarodne organizacije rada (MOR) izabrao je Rydera za glavnog direktora na drugi petogodišnji mandat, koji službeno počinje u listopadu 2017. godine. Izabran je s 54 od 56 glasova titularnih članova Upravljačkog odbora MOR-a, a bio je i jedini kandidat.
Ryder je deseti glavni direktor MOR-a, ima više od 35 godina iskustva u svijetu rada, većinu upravo na međunarodnoj razini. Prvi put je za glavnog direktora MOR-a izabran u svibnju 2012. godine. Rođen je u Liverpoolu, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1956. godine; obrazovan je na sveučilištima u Cambridgeu i Liverpoolu, a svoju je karijeru započeo u Međunarodnom odjelu britanskog Saveza sindikata u Londonu. Godine 1998. počinje raditi za MOR u Ženevi, kao direktor Ureda za radničke aktivnosti. 2010. imenovan je izvršnim direktorom Sektora za međunarodne radne standarde i temeljna načela i prava na radu, prije nego što je 2012. prvi put postao glavni direktor MOR-a. Na to je mjesto došao s pozicije glavnog tajnika Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), a upravo u vrijeme njegova mandata glavnog tajnika Međunarodne konfederacije sindikata (ICFTU) došlo je do udruživanja sindikata na globalnoj razini te je udruživanjem Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU) i Svjetske konfederacije rada (WCL) osnovana današnja Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC).

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dramatičan rast nejednakosti

Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na rekordne razine, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima iz listopada. Kad izbije ta kriza, prema mišljenju UNCTAD-a, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova, nezabilježen u povijesti čovječanstva.
Gospodarstvo u svijetu zahvaćeno je dubokim poremećajima i neravnotežama, zbog kojih se ne uspijeva oporaviti od krize iz 2008. godine. Tada je izbila prva faza financijske krize, na tržištu nekretnina u SAD-u. Nakon dvije-tri godine izbila je druga faza, ovaj put u Europi, zbog naraslih dugova Grčke i ostalih mediteranskih država. Treća faza financijske krize može izbiti u zemljama u razvoju, zbog dužničkih nevolja koje su pogodile njihova poduzeća, što će se negativno odraziti na cijeli svijet, prema ocjeni UNCTAD-a.

  • Svjetska ekonomija se stalno usporava
    Bit će prisiljeni na masovni otpis dugova
  • Svijet je na prekretnici
  • Širi se pobuna stanovništva
  • Gospodarstvo se bez povećanja plaća neće izvući iz blata
  • Međunarodni monetarni fond (MMF)
  • UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development)

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Junckerov plan - Novac otišao samo bogatima

Gotovo sva sredstva dosad utrošena u realizaciju investicijskog plana za Europu, poznatog i pod nazivom Junckerov plan otišla su u 15 najbogatijih zemalja EU, a 13 siromašnijih članica Unije ostalo je kraćih rukava.
Prema pisanju Reutersa, to pokazuje analiza Europske investicijske banke (EIB) čiji je dokument ta agencija dobila na uvid. Junckerov plan za Europu težak je 315 milijardi dolara, a do kraja lipnja program je generirao gotovo 105 milijardi eura ulaganja, odnosno trećinu planiranih investicija u trogodišnjem razdoblju. Sam predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nepunih mjesec dana najavio je aktiviranje dodatnih 200 milijardi eura za investicijski plan i njegovo produženje do 2020. godine. Ukupno bi tako investicijski plan za Europu težio preko pola milijarde eura. No, još će se voditi rasprava oko dodatnih sredstava s obzirom na to da bi se ona mogla osigurati na štetu kohezijskih fondova, što dijelu članica Unije neće odgovarati.

Verzija za ispis
 
ETUI, Europski sindikalni institut - Sve manje štrajkova

Štrajk je oružje za kojim sindikati sve rjeđe posežu, a to je osobito vidljivo na razini poduzeća. Pokazuje to istraživanje koje su proveli istraživači Europskog sindikalnog instituta (ETUI). Oni su analizirali dostupne podatke o štrajkovima u posljednjih 20 godina te zaključili kako sindikati sve rjeđe posežu za najklasičnijim oblikom borbe – štrajkom. Analiza dostupnih podataka pokazuje da je u 19 europskih zemalja, u razdoblju od 2005. do 2014. godine, prosječan broj dana izvan posla zbog štrajka bio 50 na svakih tisuću radnika. U odnosu na razdoblje od 1995. do 2004. godine, to je oko 10 sati manje provedeno u štrajku.

  • Utjecaj globalizacije i deindustrijalizacije
  • Utjecaj politike štednje na štrajk
  • Ciljane akcije
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: