English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »
Države u kojima žive najzdraviji ljudi
Kanada je zauzela prvo mjesto od ukupno 151 evaluirane države, dok je Južnoafrička Republika uvjerljivo na posljednjem mjestu, ispod Ukrajine, Egipta i Iraka. Međutim, u top 20 zemalja kada je u pitanju generalno zdravlje i blagostanje nacije našle su se samo tri države (Kanada, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo), koje su članice G-20 skupine ekonomski najjačih država na svijetu.
U ovu analizu je uključeno deset ključnih parametara kojima se prati visina krvnog tlaka, razina glukoze u krvi, stopa pretilosti, postotak oboljelih od depresije, stopa sreće, stopa konzumacije alkohola i konzumacije duhanskih proizvoda, učestalost tjelovježbe, očekivani životni vijek te potrošnja vlade na zdravstveni sustav.
Japan, Njemačka, Francuska i Italija, iako su sve članice G-20 kluba najmoćnijih ekonomija svijeta, nisu se našle na ljestvici najzdravijih 20. Naime, sve četiri muče muku s visokom učestalošću povišenog krvnog tlaka kod njihovih građana. SAD su tek na 37. mjestu, a loše su prošli zbog visokog udjela pretilosti stanovništva i oboljelih od depresije, kao i zbog niske razine tjelesne aktivnosti. 

Verzija za ispis
 
EU – Pravedna mobilnost radne snage uz nadzor Europskog nadzornog tijela za rad
Polovicom veljače ove godine Europska komisija, Europski parlament i Vijeće su postigli privremeni dogovor o prijedlogu Komisije o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad (dalje: ELA). To će novo tijelo EU pružati potporu za pravednu mobilnost radne snage unutar EU te građanima i poduzećima omogućiti da iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta, a istodobno će podupirati suradnju nacionalnih tijela, među ostalim u sprječavanju i suzbijanju prijevara i zloporaba u području socijalne zaštite. Budući da danas više od 17 milijuna Europljana živi ili radi u nekoj drugoj državi članici, ELA mora pružiti potporu tim mobilnim građanima, olakšati rad država članica te osigurati pravednost i povjerenje u jedinstveno tržište.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U budućnosti bismo mogli raditi samo 4 dana tjedno?
Ovogodišnji Svjetski gospodarski forum (WEF) mogao bi imati povijesno značenje za radnike svijeta. Iako se ne radi o prijedlozima Sindikata, nego dvaju stručnjaka, svijet je javno pozvan na promjenu duljine trajanja radnog tjedna, na korist radnika, ali i poslodavaca. Vječna teza i želja radnika kojoj se stremi još od 70-ih godina prošlog stoljeća, polako se potvrđuje u praksi. Pojedini poslodavci svijeta ušli su u eksperimente skraćivanja radnog tjedna, odnosno, radnih sati i dana tjedno, te su stekli pozitivne rezultate. Na temelju tih rezultata stručnjaci u Davosu su iznijeli tvrdnju kako je vrijeme za prelazak na 4-dnevni radni tjedan.
Stručnjaci svoje prijedloge obrazlažu nizom pogodnosti koje bi 4-dnevni radni tjedan donio radnicima i poslodavcima budućnosti, pa bi ga po njima, svijet trebao prihvatiti.
Adam Grant, psiholog u Pennsilvaniji (SAD), s govornice je poručio svijetu: „Mislim da imamo dobre eksperimente koji pokazuju da ako smanjite radno vrijeme, radnici mogu usmjeriti svoju pažnju na učinkovitost, te na kraju proizvode za manje vremena jednaku količinu proizvoda, a često i više i kvalitetnije...“

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko dovede novog radnika, dobije 250 eura
Slovenci masovno privlače strane investicije. Usto, njihovo rastuće gospodarstvo počiva na izvozu koji čini 80% BDP-a. No i njih muči nedostatak radnika. Ukidanjem radnih dozvola, slovenska radna mjesta i Hrvatima su dostupnija nego ikad prije. 
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača ispušnih sustava, nedostatak zavarivača riješio je stimulacijom svojih zaposlenika. Tko dovede ili preporuči novog radnika, dobije 250 eura stimulacije.
Posljednje četiri godine iznos stranih investicija veći je za 4,5 milijarde eura. Radnika nedostaje posebno u manjim, nerazvijenim sredinama. Otvaraju se nove tvornice i 1000 novih radnih mjesta u zemlji s 5% nezaposlenih. 
Zakonom o pripravništvu već se srednjoškolcima omogućuje učenje i ostanak kod potencijalnog poslodavca. Minimalna plaća je sada oko 640 eura, a do 2021. g. bit će povećana na oko 730 eura. I dok sindikati pozdravljaju ovu odluku, poslodavci se plaše da će to smanjiti konkurentnost pa traže od Vlade da smanji poreze. Ipak, nastave li privlačiti investitore koji nude iznadprosječne plaće, rast će i životni standard. Ne samo Slovencima, nego i susjedima koji svaki dan trbuhom za kruhom prelaze granice. 

Verzija za ispis
 
Gospodarski razlozi i uvjeti rada primarni motiv odlaska radnika!
Krajem siječnja ove godine Europska komisija je objavila Studiju o migracijama radne snage u državama članicama Europske unije. Studija navodi da se u razdoblju od 2004. do 2016. godine značajno povećao udio visokoobrazovane radne snage (on se čak utrostručio) koja migrira u druge države EU. Među državama iz kojih radnici odlaze su Poljska, Slovačka, Estonija, Bugarska, Hrvatska, Latvija, Portugal, Litva i Rumunjska. Među državama koje imaju udio državljana drugih država članica na svom teritoriju i koje imaju mali udio radnika koji odlaze iz tih država su navedene Francuska, Češka Republika, Finska, Grčka, Slovenija i Mađarska. 

  • Pretežito migriraju mladi radnici!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rumunjska predsjeda EU - Smanjivati razlike
Pravični uvjeti rada i zdrava radna sredina u fokusu rumunjskog predsjedavanja EU!
Od 1. siječnja 2019. godine Rumunjska je preuzela predsjedavanje Europskom unijom, koje će trajati do 30. lipnja 2019. godine. Kao predsjedavateljica, Rumunjska je utvrdila program prioriteta. Jedan od njih je uspostava održivog gospodarskog razvoja te smanjivanje razlika između država članica u njihovom stupnju gospodarskog razvoja kao i pitanja zapošljavanja i socijalnih prava.
Rumunjska smatra da je upravo socijalna dimenzija ključna komponenta u postizanju konkurentnosti Europe. Stoga se obvezala da će se tijekom predsjedavanja posvetiti potpunoj implementaciji Europskog stupa socijalnih prava, promicanju jednakih mogućnosti, jednakom pristupu tržišta rada, pravičnih uvjeta rada i socijalne uključivosti, kroz povećano uključivanje socijalnih partnera.
Rumunjska će se zalagati za promicanje mobilnosti radne snage do kojeg dolazi zbog loših demografskih trendova. Zdrava radna sredina i sprječavanje rizika na radnim mjestima također će biti u fokusu rumunjskog predsjedavanja kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost te poboljšao životni standard građana.      

Verzija za ispis
 
Minimalna plaća u Njemačkoj – siromaštvo unatoč zaposlenju
Njemačka ima jedan od najviših iznosa minimalne plaće u Europi – barem kada se gledaju apsolutne brojke. Tko radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, zaradi mjesečno oko 1.500 eura bruto. Time se u europskom prosjeku Njemačka nalazi pri vrhu. Na čelu europske ljestvice je Luxemburg s mjesečnom zaradom od oko 2.000 eura, dok se pri dnu nalazi Rumunjska s oko 250 eura. Hrvatska je s oko 400 eura minimalne plaće u donjem dijelu tabele.
No koliko je to doista, odnosno može li se i kako s minimalcem u nekoj zemlji normalno živjeti, ne pokazuje apsolutni iznos, već relativni. Potrebno je tu sumu staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi.

  • Minimalac nije dovoljan
  • Žene su najugroženije



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudi ipak žele stalne poslove
„Periodički“, „honorarni“ ili „gaža“ poslovi zajednički su naziv za vrlo neuhvatljivu definiciju poslova, poput, na primjer, vozača Ubera. Dakle, netko to neobavezno i prema vlastitom nahođenju radi koliko i kad želi (sukladno tome i zarađuje), nije vezan ugovorima, često mijenja poslove te često ima čitav niz takvih poslova u isto vrijeme. 

  • Najava je bila da će nestalni poslovi rasti
  • Ipak prevladavaju „tradicionalni“ poslovi


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Britanski sindikati strahuju od čipiranja radnika
Britanske kompanije ozbiljno razmišljaju o čipiranju svojih radnika. Procurilo je to nakon što je velika švedska tehnološka kompanija Biohax, koja se bavi proizvodnjom čipova, otkrila da pregovara o suradnji s velikim brojem britanskih pravnih i financijskih tvrtki. 
Navode da razlog za uvođenje čipiranja nije kontrola radnika, već bolji nadzor vrijednih dokumenata. Čipovi će im omogućiti da unaprijed odrede tko smije ulaziti u koju prostoriju, i tko ima pristup kojim spisima. Čipovi su minijaturni, veličine zrna riže, svaki košta 150 funti (oko 1270 kn) i nalik su onima koji se koriste za čipiranje kućnih ljubimaca. Ugrađuju se između palca i kažiprsta. Radnici će njima moći ulaziti u kontrolirana područja, pomoću njih kupovati hranu u kantini, ući u zgradu i koristiti printere.

  • Poslodavci i sindikati protiv


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi ciklus Europskog semestra za 2019. godinu! - Vidljiv gospodarski napredak u EU!
Dana 21. listopada Europska komisija je objavom određenih strateških dokumenata započela novi ciklus Europskog semestra za 2019. godinu. Tim dokumentima Europska komisija postavlja strateške ciljeve državama članicama u pojedinim područjima. 
U Godišnjem pregledu rasta utvrđeni su opći ekonomski i socijalni prioriteti za sljedeću godinu. Napori u području politika na nacionalnoj razini trebali bi se usmjeriti na pružanje visokokvalitetnih ulaganja i na reforme kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i institucijski kapacitet, uz istodobno osiguravanje makrofinancijske stabilnosti i zdravih javnih financija. Prioriteti na razini EU su produbljivanje jedinstvenog tržišta, dovršetak strukture ekonomske i monetarne unije (EMU) i unapređivanje načela utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava.


  • Plaća se realno povećala, ali je ispod rasta produktivnosti!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »