English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »
Tko dovede novog radnika, dobije 250 eura
Slovenci masovno privlače strane investicije. Usto, njihovo rastuće gospodarstvo počiva na izvozu koji čini 80% BDP-a. No i njih muči nedostatak radnika. Ukidanjem radnih dozvola, slovenska radna mjesta i Hrvatima su dostupnija nego ikad prije. 
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača ispušnih sustava, nedostatak zavarivača riješio je stimulacijom svojih zaposlenika. Tko dovede ili preporuči novog radnika, dobije 250 eura stimulacije.
Posljednje četiri godine iznos stranih investicija veći je za 4,5 milijarde eura. Radnika nedostaje posebno u manjim, nerazvijenim sredinama. Otvaraju se nove tvornice i 1000 novih radnih mjesta u zemlji s 5% nezaposlenih. 
Zakonom o pripravništvu već se srednjoškolcima omogućuje učenje i ostanak kod potencijalnog poslodavca. Minimalna plaća je sada oko 640 eura, a do 2021. g. bit će povećana na oko 730 eura. I dok sindikati pozdravljaju ovu odluku, poslodavci se plaše da će to smanjiti konkurentnost pa traže od Vlade da smanji poreze. Ipak, nastave li privlačiti investitore koji nude iznadprosječne plaće, rast će i životni standard. Ne samo Slovencima, nego i susjedima koji svaki dan trbuhom za kruhom prelaze granice. 

Verzija za ispis
 
Gospodarski razlozi i uvjeti rada primarni motiv odlaska radnika!
Krajem siječnja ove godine Europska komisija je objavila Studiju o migracijama radne snage u državama članicama Europske unije. Studija navodi da se u razdoblju od 2004. do 2016. godine značajno povećao udio visokoobrazovane radne snage (on se čak utrostručio) koja migrira u druge države EU. Među državama iz kojih radnici odlaze su Poljska, Slovačka, Estonija, Bugarska, Hrvatska, Latvija, Portugal, Litva i Rumunjska. Među državama koje imaju udio državljana drugih država članica na svom teritoriju i koje imaju mali udio radnika koji odlaze iz tih država su navedene Francuska, Češka Republika, Finska, Grčka, Slovenija i Mađarska. 

  • Pretežito migriraju mladi radnici!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rumunjska predsjeda EU - Smanjivati razlike
Pravični uvjeti rada i zdrava radna sredina u fokusu rumunjskog predsjedavanja EU!
Od 1. siječnja 2019. godine Rumunjska je preuzela predsjedavanje Europskom unijom, koje će trajati do 30. lipnja 2019. godine. Kao predsjedavateljica, Rumunjska je utvrdila program prioriteta. Jedan od njih je uspostava održivog gospodarskog razvoja te smanjivanje razlika između država članica u njihovom stupnju gospodarskog razvoja kao i pitanja zapošljavanja i socijalnih prava.
Rumunjska smatra da je upravo socijalna dimenzija ključna komponenta u postizanju konkurentnosti Europe. Stoga se obvezala da će se tijekom predsjedavanja posvetiti potpunoj implementaciji Europskog stupa socijalnih prava, promicanju jednakih mogućnosti, jednakom pristupu tržišta rada, pravičnih uvjeta rada i socijalne uključivosti, kroz povećano uključivanje socijalnih partnera.
Rumunjska će se zalagati za promicanje mobilnosti radne snage do kojeg dolazi zbog loših demografskih trendova. Zdrava radna sredina i sprječavanje rizika na radnim mjestima također će biti u fokusu rumunjskog predsjedavanja kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost te poboljšao životni standard građana.      

Verzija za ispis
 
Minimalna plaća u Njemačkoj – siromaštvo unatoč zaposlenju
Njemačka ima jedan od najviših iznosa minimalne plaće u Europi – barem kada se gledaju apsolutne brojke. Tko radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, zaradi mjesečno oko 1.500 eura bruto. Time se u europskom prosjeku Njemačka nalazi pri vrhu. Na čelu europske ljestvice je Luxemburg s mjesečnom zaradom od oko 2.000 eura, dok se pri dnu nalazi Rumunjska s oko 250 eura. Hrvatska je s oko 400 eura minimalne plaće u donjem dijelu tabele.
No koliko je to doista, odnosno može li se i kako s minimalcem u nekoj zemlji normalno živjeti, ne pokazuje apsolutni iznos, već relativni. Potrebno je tu sumu staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi.

  • Minimalac nije dovoljan
  • Žene su najugroženije



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudi ipak žele stalne poslove
„Periodički“, „honorarni“ ili „gaža“ poslovi zajednički su naziv za vrlo neuhvatljivu definiciju poslova, poput, na primjer, vozača Ubera. Dakle, netko to neobavezno i prema vlastitom nahođenju radi koliko i kad želi (sukladno tome i zarađuje), nije vezan ugovorima, često mijenja poslove te često ima čitav niz takvih poslova u isto vrijeme. 

  • Najava je bila da će nestalni poslovi rasti
  • Ipak prevladavaju „tradicionalni“ poslovi


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Britanski sindikati strahuju od čipiranja radnika
Britanske kompanije ozbiljno razmišljaju o čipiranju svojih radnika. Procurilo je to nakon što je velika švedska tehnološka kompanija Biohax, koja se bavi proizvodnjom čipova, otkrila da pregovara o suradnji s velikim brojem britanskih pravnih i financijskih tvrtki. 
Navode da razlog za uvođenje čipiranja nije kontrola radnika, već bolji nadzor vrijednih dokumenata. Čipovi će im omogućiti da unaprijed odrede tko smije ulaziti u koju prostoriju, i tko ima pristup kojim spisima. Čipovi su minijaturni, veličine zrna riže, svaki košta 150 funti (oko 1270 kn) i nalik su onima koji se koriste za čipiranje kućnih ljubimaca. Ugrađuju se između palca i kažiprsta. Radnici će njima moći ulaziti u kontrolirana područja, pomoću njih kupovati hranu u kantini, ući u zgradu i koristiti printere.

  • Poslodavci i sindikati protiv


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi ciklus Europskog semestra za 2019. godinu! - Vidljiv gospodarski napredak u EU!
Dana 21. listopada Europska komisija je objavom određenih strateških dokumenata započela novi ciklus Europskog semestra za 2019. godinu. Tim dokumentima Europska komisija postavlja strateške ciljeve državama članicama u pojedinim područjima. 
U Godišnjem pregledu rasta utvrđeni su opći ekonomski i socijalni prioriteti za sljedeću godinu. Napori u području politika na nacionalnoj razini trebali bi se usmjeriti na pružanje visokokvalitetnih ulaganja i na reforme kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i institucijski kapacitet, uz istodobno osiguravanje makrofinancijske stabilnosti i zdravih javnih financija. Prioriteti na razini EU su produbljivanje jedinstvenog tržišta, dovršetak strukture ekonomske i monetarne unije (EMU) i unapređivanje načela utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava.


  • Plaća se realno povećala, ali je ispod rasta produktivnosti!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poruke MMF-a: Veća prava zaposlenih
Iseljavanje mladih jedna je od najvećih zapreka većem gospodarskom rastu Hrvatske. Stoga je MMF predložio hrvatskim vlastima da pokrenu reforme na tržištu rada, koje će ići u korist veće zaštite radnih prava zaposlenih.
Učinili su to jer smatraju da je strukturna nezaposlenost i dalje visoka, osobito među mladima i ženama, što zahtijeva donošenje mjera za poboljšanje obrazovanja i stručnog usavršavanja.

  • Probni rad umjesto ugovora na određeno


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stanje zdravlja u EU - Boljom zaštitom i prevencijom do duljeg i zdravijeg život
Krajem studenoga objavljeno je zajedničko izvješće Europske komisije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Ukratko o zdravlju: Europa za 2018. Izvješće se temelji na usporednim analizama zdravlja građana EU i zdravstvenih sustava u 28 država članica te otkriva da je stalan porast očekivanog životnog vijeka sporiji te da i dalje postoje velike razlike među zemljama i unutar zemalja, pri čemu su u najnepovoljnijem položaju niskoobrazovane osobe. Od 2011. godine rast očekivanog životnog vijeka primjetno je sporiji. Usto, i dalje postoje velike razlike u očekivanom životnom vijeku, ne samo prema spolu, nego i prema socioekonomskom statusu. Primjerice, u EU 30-godišnji niskoobrazovani muškarci mogu očekivati da će, u prosjeku, živjeti oko osam godina kraće od muškaraca sa sveučilišnom diplomom.
Mnogo se života može spasiti aktivnijim promicanjem zdravog života i suzbijanjem rizičnih faktora kao što su duhan ili nedovoljna tjelesna aktivnost. Svake se godine u EU prerano izgubi više od 1,2 milijuna ljudi.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sigurnost za nove oblike zapošljavanja
Zastupnici Europskog parlamenta dali su zeleno svijetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete, koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno.
Prema pravilima, svi novi radnici, uključujući i one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada. Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze. 
Kako nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavaju postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »