English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Cijena oporavka? - Zaposleni rade za sve manje novca

Što je potrebno da bi ekonomija počela "snažnije rasti"? Amerika raste po stopi od tri posto, Britanija još i više, i na putu je da ove godine ostvari najbrži rast u skupini sedam najrazvijenijih svjetskih gospodarstava (G7). Eurozona je još vrlo slabašna i sve se glasnije spominje njezino novo poniranje u recesiju.
Ipak, iako je zaposlenost na zapadu vrlo blizu najviših razina ikad, zaposleni rade za sve manje novca. Dvije države u tom su pogledu posebno zanimljive – SAD i Velika Britanija. Obje su značajno snizile nezaposlenost i bilježe sasvim solidan gospodarski rast.

  • Sve manje poslova s punim radnim vremenom
  • Poslovi za koje je dovoljna osnovna škola
  • Radnici ne osjećaju blagodati oporavka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bivši sindikalni lider – novi predsjednik švedske Vlade

STEFAN LÖFVEN, bivši čelnik jednog od najvećih švedskih sindikata IF Metall, a koji je prije toga postao šef Socijaldemokratske stranke, izabran je, nakon nedavnih izbora, za prvoga švedskog premijera u povijesti, koji nikada nije sjedio u parlamentu.
Bivši sindikalist i novi premijer Löfven dobio je svojim javnim medijskim nastupima pozornost domaće i međunarodne javnosti, kada je najavio da će Švedska priznati Palestinu. Uz to, nova Vlada najavljuje kako će ograničiti profite kompanija koje se bave javnim uslugama, zdravstvom i školstvom. Takav je zahtjev stranke Ljevica, koja nije u sastavu Vlade, ali je njena suglasnost potrebna prilikom izglasavanja proračuna.
Švedska je jedna od rijetkih europskih ekonomija koja je unatoč svjetskoj i europskoj krizi, zadržala najveći kreditni rejting AAA.

  • U Švedskoj najveća cijena radnoga sata u Europi: 39 eura bruto!
  • Švedski "treći put"
  • A što je s hrvatskom socijaldemokracijom?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SR NJEMAČKA - Najniža plaća 1.200 eura!

Sa 535 glasova za, 61 suzdržanim i pet protiv, njemački Bundestag je početkom srpnja prihvatio Zakon o najnižoj plaći. Taj zakon će od 1. siječnja 2015. zahvatiti oko 3,7 milijuna Nijemaca koji su zarađivali na razini socijalne pomoći. Prema novom zakonu ti radnici sada neće moći zarađivati manje od 8,5 eura bruto, odnosno 7,3 eura neto, što za puno radno vrijeme od osam sati dnevno iznosi oko 1200 eura.
Njemačka je time postala 21. od ukupno 28 zemalja Europske unije koja je zakonski odredila minimalnu nadnicu i to treba važiti za sve gospodarske sektore. Ipak, za neke je predviđeno i "prijelazno razdoblje" tako da bi toliku satnicu trebali dobiti tek od 2017. godine.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslovi budućnosti

Koja će zanimanja biti najtraženija?

U budućnosti najtraženiji će biti osobni treneri, sportski i fitness treneri, fizioterapeuti, registrirane medicinske sestre i maseri, školski psiholozi, učitelji glazbenog, odgajatelji u vrtiću i logopedi. Osobni financijski planeri, šoferi i privatni detektivi zanimanja su koja će do 2020. biti najviše tražena na tržištu rada, piše Forbes. Očekuje se da će ova zanimanja zapošljavati i do 20 posto više ljudi do 2020. godine.

Empatija

Što je zajedničko svim ovim zanimanjima? Zajednička crta im je empatija, odnosno sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog položaja (npr. patnje, ugroženosti) na osnovi percipirane ili zamišljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi. Empatija je osnovni preduvjet društvenosti, tj. socijalizacije.
U današnjem digitalnom svijetu tehnologija preuzima većinu poslova koje su prije obavljali naši roditelji, bake i djedovi. Kada bismo otišli u neku modernu tvornicu, vidjeli bismo koliko je zapravo malo ljudi potrebno za upravljanje strojevima. Ali strojevi ne mogu zamijeniti sve. Razgovor licem u lice s nekim kome je stalo i emocionalno bogatstvo pravog razgovora sa stvarnom osobom ne može zamijeniti ni jedan stroj. Kad smo otišli u teretanu, vidjeli bismo da osobni treneri sa svojim klijentima osim suhoparnog vježbanja, razgovaraju o stresu, pohvaljuju za napredak vraćanja u formu... Ista priča je s obrazovanjem, zdravstvenom njegom i tržištem restorana i barova itd.

Verzija za ispis
 
Tko koliko radi?

Prema radnim satima zemlje članice Europske unije moguće je podijeliti u dvije skupine: na one kojima radni tjedan sadrži 40 radnih sati i one kojima radni tjedan traje 48 radnih sati.
Interesantno je spomenuti kako je Švedska upravo ovih dana počela s testiranjem šestosatnog radnog dana, odnosno radnog tjedna koji bi trajao 30 sati. Podaci Eurostata za 2013. godinu pokazuju da grčki radnici zapravo rade više nego bilo tko u Europi, dok Nizozemci imaju najkraći radni tjedan od samo 30 sati.

Verzija za ispis
 
MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA - Razvoj kroz radna mjesta

Izvješće „Svijet rada u 2014.: Razvoj kroz radna mjesta“, koje daje detaljnu analizu 140 gospodarstava u razvoju i nastajanju, prvi put jasno pokazuje da ulaganja u kvalitetna radna mjesta, ograničavanje "ranjivih oblika zapošljavanja" i borba protiv siromaštva među zaposlenima rezultiraju snažnijim gospodarskim rastom. Takva ulaganja obično su povezana i s ublaženom nejednakošću u dohocima, ističu autori godišnjeg MOR-ovog izvješća.
"Izvoz, slobodna trgovina i izravna inozemna ulaganja neće sami po sebi donijeti razvoj", ustvrdio je Guy Ryder, glavni direktor MOR-a. "Socijalna zaštita, poštivanje temeljnih radnih standarda i politike koje potiču formalne oblike zapošljavanja, također su ključni za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja podižu životni standard, povećavaju domaću potrošnju i potiču cjelokupni rast. Prilike za dostojanstveni rad radnika i radnica pomažu potaknuti razvoj i smanjiti siromaštvo".

  • Zemlje kao primjer
  • Ključna uloga socijalne zaštite
  • Globalni trendovi u zapošljavanju
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Međunarodna konfederacija sindikata - Odstupite!

Međunarodna konfederacija sindikata zatražila je od Američke gospodarske komore (AmCham) da prestane intervenirati u unutrašnje politike drugih država. Komora otvoreno napada zakone o radu s „normalnom“ razinom prava u različitim zemljama, od Moldavije, Rumunjske, Portugala, Španjolske, Irske i robovlasničke države Katara. Posebno u Kini gospodarska komora otvoreno napada zakone koji osiguravaju radnička prava, uključujući kolektivno pregovaranje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski sindikalni institut - Eksplozija nejednakosti i nesigurnosti za radnika

U dokumentu Europskog sindikalnog instituta (ETUI), koji se bavi reformama radnog zakonodavstva u Europi, između ostalog stoji: Radno zakonodavstvo u većini europskih zemalja, u kontekstu gospodarske krize, doživjelo je duboku reformu koju oslikava eksplozija nejednakosti i nesigurnosti za radnike. U nekim slučajevima reforma radnog zakonodavstva ignorirala je i temeljna socijalna prava. Dokument kritički prati deregulaciju radnog zakonodavstva u većini europskih zemalja koja je u osnovi započela, kako se navodi, pod okriljem fleksisigurnosti da bi se u konačnici provodila kroz godišnje preporuke Europske komisije zemljama članicama, odnosno specifične programe koje su pojedine zemlje provodile.

  • Trajno osiromašeni radnici
  • Stanje u Hrvatskoj
  • Kolektivni viškovi pa otkazni rokovi i otpremnine!?
  • Sustav kolektivnog pregovaranja decentraliziran 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Šokantna nejednakost u primanjima - 69% Amerikanaca podržava povećanje minimalne plaće

Mnogi još uvijek misle da si korporativna Amerika ne može priuštiti povećanje minimalne satnice na 10 dolara, kako je predložio predsjednik Obama? Ta manjina nije uvjerena u to, iako se produktivnost radnika više nego udvostručila od 1968. godine.
U SAD-u je prilično izražena nejednakost u primanjima. Stanje je zapravo šokantno. Wall Street zarađuje više u bonusima nego svi Amerikanci na minimalcu koji rade puno radno vrijeme – zajedno. Institute for Policy Studies, sa sjedištem u Washingtonu, ustvrdio je da su 2013. bonusi financijske industrije New Yorka premašili kumulativnu godišnju zaradu milijun Amerikanaca koji rade puno radno vrijeme i pritom zarađuju minimalnu plaću. Dakle 165.200 zaposlenika Wall Streeta uprihodilo je 26,7 milijardi dolara u bonusima - dodacima na plaće i provizije - ili više nego dovoljno da gotovo dvostruko nadmaše zaradu 1.085.000 Amerikanaca koji rade minimalno 40 sati tjedno za 7,25 dolara po satu.
Prema analizi ovog instituta, novac koji ide Wall Streetu smanjuje moguće dobitke američke ekonomije. Svaki dolar u džepu minimalno plaćenog radnika doprinosi nacionalnoj ekonomiji 1,21 dolar; dolar na bankovnom računu bogatijeg Amerikanca doprinosi svega 39 centi. Sve u svemu, da je 26,7 milijardi dolara u bonusima otišlo 'šljakerima', poticaj ekonomiji iznosio bi ravno 32,3 milijarde dolara ili trostruko više od očekivanog doprinosa (10,4 milijarde dolara) s Wall Streeta.

Verzija za ispis
 
Kakve vrijednosti uvozimo - Radnici tuže McDonald¨s za potkradanje plaća

Američki radnici podigli su tužbe protiv fast-food giganta McDonald'sa, tvrdeći da ih sustavno potkrada na plaćama nezakonitim mjerama poput netočnog prikazivanja broja odrađenih radnih sati i neplaćanja prekovremenog rada.
Radnici i njihovi odvjetnici potvrdili su da su pred sudovima u saveznim američkim državama Kaliforniji, Michiganu i New Yorku u protekla dva dana podigli sedam kolektivnih tužbi u kojima traže od McDonald'sa da im isplati ukradene iznose plaća. Tužitelji tvrde da McDonald's, koji je prošle godine ostvario gotovo 5,6 milijardi dolara dobiti, redovno potkrada ionako slabo plaćene radnike, ne plaćajući im sve odrađene sate.
Radnici navode, između ostalog, da su ih prisiljavali da rade i izvan radnog vremena, da im ne plaćaju prekovremeni rad, smanjuje broj radnih sati iskazanih na evidencijskim karticama a oduzeli su im i stanke za odmor i obrok.
Razotkriveno je nekoliko nezakonitih praksi a sve imaju isti cilj - spustiti cijenu rada potkradanjem plaća od radnika McDonald'sa. Tužbe u tri savezne američke države zastupaju više od 30.000 radnika, najavljujući i mogućnost novih tužbi. Ima li to kakve sličnosti s poslodavcima u Hrvatskoj?

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: