English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 »
Predsjedat će EU iako ne vode ni državu

Europa je Grke prisilila na poslušno provođenje rigorozne štednje zbog čega je podrška građana vrlo mala.  Europska Unija, Europska središnja banka i MMF, trojka, od te su države napravili "rezervat" koji mora bespogovorno provoditi njegove direktive, a kako je to prema ocjeni većina Grka eutanaziralo demokraciju u njezinoj kolijevci, podrška Uniji u toj zemlji je na vrlo niskim granama.
Siječanj iduće godine bit će u europskoj povijesti svakako zapisan kao jedan od apsurdnijih trenutaka. Naime, tada će Grčka, čije je gospodarstvo uništeno desetljećima nesposobne vlasti i rigoroznim mjerama štednje, preuzeti polugodišnje predsjedanje Europskom unijom. Unatoč tome što Grčka efektivno ne može upravljati svojom zemljom i poput okorjelog narkomana ovisi o "šutevima" novca koje joj dozira Trojka, ona je i dalje ravnopravna članica Europske unije i uživa ista prava kao i druge države te zajednice. Smislenost predsjedanja Grčke EU-om već su doveli u pitanje i neki od europarlamentaraca.
Grčka će se pak i tijekom svog predsjedanja EU-om držati dobro naučene mantre, pa je tako već najavljeno da će Atena za tu demonstraciju svoje državnosti i doprinosa europskoj zajednici ravnopravnih naroda potrošiti samo 50 milijuna eura i angažirati oko 150 državnih činovnika. Eto i to je velik uspjeh jer inače države za predsjedanje troše između 60 i 75 milijuna eura i angažiraju i do 250 birokrata.

Verzija za ispis
 
Njemačko tržište rada se prilagođava

Suradnja tvrtki, vlade i sindikata koja je spasila njemačko gospodarstvo, danas je daleko od idealne. Njemačko tržište rada se mijenja, a nove trendove definiraju i poslodavci i sindikati. Ono što se do nedavno i na razini Europske unije smatralo dobrim radnim zakonodavstvom u Njemačkoj sve više dolazi u pitanje. Naime, u razdoblju od 2008. godine u Njemačkoj je postignut konsenzus između politike, vlasnika tvrtki i sindikata koji je podržao uvođenje skraćenog radnog vremena, smanjenje broja praznika i godišnjih odmora kao i smanjenje niz drugih radničkih prava, a sve s ciljem očuvanja radnih mjesta. Ali u posljednje vrijeme postoje primjeri kopiranja američkog modela industrijskih odnosa .

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Globalna ekonomija suočena s burnim financijskim previranjima

Reagirajući uoči summita G20, globalni sindikati, uključujući i UNI, upozoravaju na zastoj gospodarskog rasta, rasta nezaposlenosti i povećanje dohodovne nejednakosti.
Anketa Međunarodne konfederacije sindikata objavljena pred okupljanje svjetskih lidera u St. Petersburg na godišnjoj konferenciji G20, ocrtava ogromne izazove: jedan od osam ljudi ne mogu platiti za osnovne životne troškove, a više od polovice anketiranih ne može uštedjeti ni novčiča.
ITUC je javnosti obznanio istraživanje u 13 zemalja u koje su bili uključeni: Belgija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Japan, Rusija, Španjolska, Južna Afrika,Velika Britanija i SAD – koje zapravo predstavljaju pola svjetske populacije.
54 posto ljudi izravno je iskusilo nezaposlenost ili smanjenje radnog vremena, a 78 posto zaposlenih izjavljuje da je njihov prihod ostao isti ili manji i zaostaje za troškovima života u posljednje dvije godine.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća u Bugarskoj i Makedoniji niža nego u Kini

Bugari su šokirani saznanjem da su njihove minimalne plaće od 159 eura niže od najvećih kineskih minimalaca. Podaci nisu prošli neprimjećeno niti u susjednoj Makedoniji koja ima minimalac od tek 131 eura, dok se u pojedinim kineskim regijama kreće u rasponu od 106 do 183 eura. Istočna Europa polako, ali sigurno klizi prema plaćama Dalekog istoka. Najveća minimalna plaća u Kini je u provinciji Guangadong u kojoj su smještene brojne visokotehnološke kompanije. Izgleda da je ulaganje u tehnologiju preduvjet za rast dohotka.

  • Hrvatska pri dnu
  • Jesu li Europljani previše plaćeni?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zaustavljanje „trke prema dnu“

Union Network International (UNI) svjedoči povijesnim koracima zaustavljanja "trke prema dnu" u globalnim opskrbnim lancima

  • U rušenju tvornice izgubljeno 1.100 života
  • Maloprodajni lanci se obvezuju na poboljšanje sigurnosti na radu
  • Walmart i GAP odbili sporazum
  • Inspekcije na terenu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
NORVEŠKA – Najveći mirovinski fond na svijetu - Slijedeća generacija osigurana

Žele podijeliti fond težak 720 milijardi dolara.

Dok mirovinski fondovi u Hrvatskoj traže da im Vlada poveća obvezna davanja budućih umirovljenika kako bi uspješnije gradili svoje ulagačke strategije, državni mirovinski fond u naftom bogatoj Norveškoj ima suprotan problem - njegovo bogatstvo postalo je tako veliko da Norvežani ozbiljno razmišljaju da ga podijele na dva dijela.
Potencijalni pobjednik nadolazećih norveških parlamentarnih izbora, oporbena Konzervativna stranka, iznijela je ideju o podjeli najvećeg državnog fonda na svijetu vrijednog 720 milijardi dolara, budući da je njegova vrijednost prebrzo dosegla vrhunac. Osnovna funkcija fonda osnovanog prije 20 godina upravljanje je novcem od prodaje norveške nafte i plina. Njegove osnivače iznenadio je rast cijena energenata posljednjih nekoliko godina zbog čega se očekuje da će do kraja ovog desetljeća dosegnuti vrijednost od tisuću milijardi dolara.
Njegovu veličinu najplastičnije pokazuje podatak da u prosjeku posjeduje 1,25% svake kompanije izlistane na svjetskim burzama. Fond bi se podijelio na dio koji bi se bavio isključivo kupovinom dionica, te na dio koji bi bio specijaliziran za kupovinu obveznica. Ne odbacuje se niti ideja da fond ulaže i u velike infrastrukturne projekte.  Budući izgled fonda postalo je glavno političko pitanje u Norveškoj. Zna se samo da mijenja strategiju i želi zauzeti odlučniju vlasničku poziciju u tvrtkama gdje je najveći vlasnik.

Verzija za ispis
 
Kršenje sindikalnih prava

Međunarodna konfederacija sindikata, sredinom lipnja, objavila je godišnji izvještaj o kršenju sindikalnih prava u svijetu
Izvještaj donosi pregled kršenja sindikalnih prava u 87 zemalja u kojima su sindikati, unatoč međunarodnim i nacionalnim pravnim dokumentima koji jamče slobodu sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja, i dalje izloženi teškim kršenjima svojih prava.

  • Tri slučaja u Hrvatskoj
  • Diskriminacija zbog članstva u sindikatu
  • Zastoj kolektivnog pregovaranja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako će svijet rada izgledati u budućnosti?

Postavlja se pitanje razumijevanja i analiza u vezi s pitanjem kako će svijet rada izgledati u budućnosti. To uključuje analizu postojećih izgleda i očekivanja kad je riječ o tome koja će biti značajna radna mjesta budućnosti i otkud će dolaziti, kao i kad je riječ o potencijalnim alternativnim putovima stvaranja i održivosti radnih mjesta.
Što sindikati mogu i trebaju govoriti i činiti u kontekstu predviđanja razvoja budućeg svijeta rada i putova koji vode toj budućnosti. Cilj je doći do vizije o tome što bi sindikati željeli postići i kako bi mogli promijeniti percepciju sindikata, kako bi se sindikate doživljavalo kao inkluzivnu silu koja se zalaže protiv prekarnih i fleksibilnih ugovora o radu, a za pristojan rad.

  • Potreba za 600 milijuna radnih mjesta u idućih 15 godina
  • Ojačati politički karakter svoje uloge
Verzija za ispis Pročitajte više
 
“Laki“ novac i ratovi valuta

Jedan od dosadnijih poslova na svijetu je praćenje financijskih izvještaja. Čak i vrijedni američki studenti ekonomije imaju posebne tečajeve na temu “Kako čitati poslovne vijesti”, ali se redovno žale da teško mogu shvatiti što u takvim izvještajima piše.
Brojevi imaju stvarno značenje. Oni označavaju realne stvari, ono što postoji. Kada se kaže da američki javni dug iznosi 16 trilijuna dolara, onda je to u domeni apstrakcije. Međutim, riječ je o dugovanju najmoćnije i najagresivnije sile na svijetu, pa se američki državljani prepuštaju uvjerenju da će stvar biti riješena sama po sebi. Ali, pogledajmo brojeve: prošle godine javni dug SAD-a bio je 14,7 trilijuna dolara...

  • Država troši novac koji nema
  • Kineski juan – valuta budućnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europi prijete socijalni nemiri

Što je nezaposlenost veća, veća je i mogućnost izbijanja socijalnih nemira, smatra Međunarodna organizacija rada (ILO). Ona upozorava na opasnost od politike koja zbog sve veće štednje zaboravlja tržište rada.
Prema podacima ILO, trenutno je nezaposleno 26,3 milijuna Europljana. To je skoro deset milijuna više nego prije izbijanja krize 2008. godine. Stanje na tržištima rada u Europi je u prosjeku, dakle, lošije nego prije krize. A konkretni podaci to potvrđuju u 22 od 27 zemalja članica EU-a. Samo pet zemalja ima veću stopu zaposlenosti nego 2008. godine. To su: Austrija, Njemačka, Mađarska, Luksemburg i Malta.
Navodi se da je stopa nezaposlenosti u EU-u 10,9 posto, što je 4,1 posto više nego prije krize. Pri tome je nezaposlenost brže porasla u zemljama eurozone nego u ostalim članicama EU-a. Tako je u veljači 2013. godine dosegla povijesnu razinu od 12 posto. Sve više nezaposlenih bori se za sve manji broj novih radnih mjesta.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: