English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 »
Međunarodna konfederacija sindikata - Odstupite!

Međunarodna konfederacija sindikata zatražila je od Američke gospodarske komore (AmCham) da prestane intervenirati u unutrašnje politike drugih država. Komora otvoreno napada zakone o radu s „normalnom“ razinom prava u različitim zemljama, od Moldavije, Rumunjske, Portugala, Španjolske, Irske i robovlasničke države Katara. Posebno u Kini gospodarska komora otvoreno napada zakone koji osiguravaju radnička prava, uključujući kolektivno pregovaranje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski sindikalni institut - Eksplozija nejednakosti i nesigurnosti za radnika

U dokumentu Europskog sindikalnog instituta (ETUI), koji se bavi reformama radnog zakonodavstva u Europi, između ostalog stoji: Radno zakonodavstvo u većini europskih zemalja, u kontekstu gospodarske krize, doživjelo je duboku reformu koju oslikava eksplozija nejednakosti i nesigurnosti za radnike. U nekim slučajevima reforma radnog zakonodavstva ignorirala je i temeljna socijalna prava. Dokument kritički prati deregulaciju radnog zakonodavstva u većini europskih zemalja koja je u osnovi započela, kako se navodi, pod okriljem fleksisigurnosti da bi se u konačnici provodila kroz godišnje preporuke Europske komisije zemljama članicama, odnosno specifične programe koje su pojedine zemlje provodile.

  • Trajno osiromašeni radnici
  • Stanje u Hrvatskoj
  • Kolektivni viškovi pa otkazni rokovi i otpremnine!?
  • Sustav kolektivnog pregovaranja decentraliziran 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Šokantna nejednakost u primanjima - 69% Amerikanaca podržava povećanje minimalne plaće

Mnogi još uvijek misle da si korporativna Amerika ne može priuštiti povećanje minimalne satnice na 10 dolara, kako je predložio predsjednik Obama? Ta manjina nije uvjerena u to, iako se produktivnost radnika više nego udvostručila od 1968. godine.
U SAD-u je prilično izražena nejednakost u primanjima. Stanje je zapravo šokantno. Wall Street zarađuje više u bonusima nego svi Amerikanci na minimalcu koji rade puno radno vrijeme – zajedno. Institute for Policy Studies, sa sjedištem u Washingtonu, ustvrdio je da su 2013. bonusi financijske industrije New Yorka premašili kumulativnu godišnju zaradu milijun Amerikanaca koji rade puno radno vrijeme i pritom zarađuju minimalnu plaću. Dakle 165.200 zaposlenika Wall Streeta uprihodilo je 26,7 milijardi dolara u bonusima - dodacima na plaće i provizije - ili više nego dovoljno da gotovo dvostruko nadmaše zaradu 1.085.000 Amerikanaca koji rade minimalno 40 sati tjedno za 7,25 dolara po satu.
Prema analizi ovog instituta, novac koji ide Wall Streetu smanjuje moguće dobitke američke ekonomije. Svaki dolar u džepu minimalno plaćenog radnika doprinosi nacionalnoj ekonomiji 1,21 dolar; dolar na bankovnom računu bogatijeg Amerikanca doprinosi svega 39 centi. Sve u svemu, da je 26,7 milijardi dolara u bonusima otišlo 'šljakerima', poticaj ekonomiji iznosio bi ravno 32,3 milijarde dolara ili trostruko više od očekivanog doprinosa (10,4 milijarde dolara) s Wall Streeta.

Verzija za ispis
 
Kakve vrijednosti uvozimo - Radnici tuže McDonald¨s za potkradanje plaća

Američki radnici podigli su tužbe protiv fast-food giganta McDonald'sa, tvrdeći da ih sustavno potkrada na plaćama nezakonitim mjerama poput netočnog prikazivanja broja odrađenih radnih sati i neplaćanja prekovremenog rada.
Radnici i njihovi odvjetnici potvrdili su da su pred sudovima u saveznim američkim državama Kaliforniji, Michiganu i New Yorku u protekla dva dana podigli sedam kolektivnih tužbi u kojima traže od McDonald'sa da im isplati ukradene iznose plaća. Tužitelji tvrde da McDonald's, koji je prošle godine ostvario gotovo 5,6 milijardi dolara dobiti, redovno potkrada ionako slabo plaćene radnike, ne plaćajući im sve odrađene sate.
Radnici navode, između ostalog, da su ih prisiljavali da rade i izvan radnog vremena, da im ne plaćaju prekovremeni rad, smanjuje broj radnih sati iskazanih na evidencijskim karticama a oduzeli su im i stanke za odmor i obrok.
Razotkriveno je nekoliko nezakonitih praksi a sve imaju isti cilj - spustiti cijenu rada potkradanjem plaća od radnika McDonald'sa. Tužbe u tri savezne američke države zastupaju više od 30.000 radnika, najavljujući i mogućnost novih tužbi. Ima li to kakve sličnosti s poslodavcima u Hrvatskoj?

Verzija za ispis
 
Bill Gates opet najbogatiji na svijetu

Osnivač Microsofta Bill Gates ponovno je najbogatiji čovjek na svijetu. Imetak Billa Gatesa težak je 76 milijardi dolara, dok je Carlos Slim Helu koji je četiri prijašnje godine bio na vrhu te ljestvice pao na drugo mjesto s bogatstvom od 72 milijarde dolara.
Na Forbesovom popisu ove se godine nalazi rekordnih 1.645 milijardera, što je popriličan rast u odnosu na lanjskih 1.426 milijardera, a njihovo procijenjeno bogatstvo ukupno vrijedi 6,4 bilijuna dolara dolara.
Ove godine ima i 268 novih dvoznamenkastih milijardera, a po prvi put je granica za ulazak među 20 najbogatijih ljudi na svijetu podignuta na 31 milijardu dolara.Na ovogodišnjoj listi se nalazi i najveći broj žena ikada, kojih sada ima 25 posto više nego lani, odnosno ukupno 172 milijarderke. Najbolje plasirana je i ove godine Christy Walton, jedne od vodećih dioničarki američkog maloprodajnog diva WalMarta, čije bogatstvo je procijenjeno na 36,7 milijardi dolara.
Bogatstvoje najviše povećao osnivač Facebooka, čiji je imetak porastao za 15.2 milijarde, na 28,5 milijardi dolara.Zahvaljujući tehnološkom bumu i jakoj burzi, najviše bogataša dolazi iz SAD-a, i to njih 492. Slijede ih Kinezi gdje ima 152 milijardera, dok ih je u Rusiji 111. Međutim bogatstvo se širi i na na druga, donedavno nezamisliva mjesta. Tako se na popisu po prvi put nalaze milijarderi iz Tanzanije, Alžira, Litve i Ugande. Štoviše, Nigerijac Aliko Dangote prvi je Afrikanac koji je prikupio imetak veći od 25 milijardi dolara.

Verzija za ispis
 
Drugo lice kapitalizma - DJECA – najamni radnici

Nezakonit rad djece više nije ograničen samo na siromašne zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike, već ga ima sve više i u razvijenom zapadnom svijetu. Prema podacima zaštitnika ljudskih prava, većina djece (69%) angažirana je u poljoprivredi (beru duhan, kavu, rižu, šećernu trsku i kakao).
Prema podacima Međunarodne organizacije rada iz 2013. godine, u svijetu 115 milijuna djece radi opasne i fizički teške poslove, a oko 20.000 godišnje umire od posljedica radnoga angažmana u neljudskim uvjetima. Ujedinjeni narodi imaju ambiciozan plan da do 2016. godine iskorijene eksploataciju djece.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski sud pravde (ECJ) - Zamrznute plaće eurobirokratima

Briselski službenici mogu zaboraviti na povišicu plaće iz 2011. nakon presude Europskog suda pravde da oni ne mogu biti iznimka od mjera štednje koje su nametnuli građanima Europske unije dok Starim kontinentom bjesni kriza.
Na vrhuncu dužničke krize u eurozoni, prije dvije godine, Europska komisija je svojim činovnicima odlučila dati povišice od 1,7 posto, unatoč protivljenju brojnih europskih vlada kako je riječ o eklatantnom kršenju pravila prema kojem se plaće zamrzavaju u slučaju neočekivanog i ozbiljnog pada europskog gospodarstva. Eurobirokrati su pak tvrdili da nacionalne vlade nemaju pravo glasa u pitanju automatskog rasta plaća, štoviše, još su ih i prozvali kako su brojne od njih odlučile podići plaće svojim službenicima.
Međutim, Europski sud pravde se svrstao uz stav nacionalnih vlada. Presudio je da je doista došlo do neočekivanog i ozbiljnog pada gospodarstva zbog kojeg Europska komisija nije smjela povisivati plaće svojim činovnicima 2011. i 2012. godine.
Odluku suda pozdravio je niz država članica koje su zbog tog, u najmanju ruku moralno dvojbenog poteza prozivale Bruxelles. Komisija je pak pokušala umanjiti važnost presude poručivši kako je od 2011. promijenila pravila za obračun plaća, upravo kako bi adekvatno odgovorila na kritike da ta institucija primjenjuje na sebe jedne standarde, dok od država članica traži druge. Tako će se od iduće godine početi primjenjivati pravilo da plaća eurobirokrata ne može porasti ili se smanjiti za više od dva posto, s time da će rast plaća biti vezan za gospodarstvo EU. Činovnicima su zamrznute plaće za ovu i iduću godinu.

Verzija za ispis
 
Švedski model financiranja studenata

Za mnoge je u ovoj državi, u posljednje vrijeme, liberalizacija jedino i isključivo rješenje. Za pobornike kapitalizma neoliberalnog tipa idealno rješenje je i liberalizacija kako usluga zdravstvenog osiguranja i razbijanja državnog monopola nad zdravstvenim sustavom, tako i u liberalizaciji obrazovnog sustava, a naročito njegova visokoškolskog segmenta. U tom smislu povode se za modelom jedne europske države koju građani Hrvatske često idoliziraju - Švedske!
Švedska je još 1982. privatizirala obrazovni sustav i uvela vaučer kao model financiranja. Vaučerima država umjesto da financira same škole, čime riskira neracionalno trošenje sredstava, financira njene polaznike. Taj model doveo je do okretanja škola tržišnom načinu razmišljanja, gdje se za naklonost polaznika valja izboriti kvalitetnijim programom i dobrim glasom. Država je zadržala pravo na izradu nacionalnog kurikuluma i inspekcijski nadzor škola. Školama je pak ostavljeno da u tom okviru osmišljavaju obrazovni program i metode uz jednako pravo na upis svih polaznika (nema bodovnih kriterija) i bez mogućnosti naplaćivanja dodatne cijene školovanja.
Rezultat te reforme vidljiv je u prosperitetnoj državi odgovornih i svjesnih pojedinaca s dominantnim privatnim ekonomskim sektorom koji prosperira zahvaljujući racionalnijem usmjeravanju građana još u školskoj dobi. Unatoč visokim porezima, koji su u usporedbi s hrvatskim porezima i doprinosima ipak niži, Švedska još uvijek stoji visoko na ljestvici najprosperitetnijih država svijeta.

Verzija za ispis
 
Krvotok Europske unije

Prosječni godišnji rast BDP-a u eurozoni za vrijeme primjene jedinstvene valute (2002. – 2012.) iznosio je samo 0,93 posto. U prethodnih dvadeset godina, prije eura, ovaj je prosjek iznosio 2,3 posto. Ukupan dug eurozone bio je 20,9 trilijuna dolara, što je činilo 285 posto ukupnog BDP-a. Danas je on narastao na 35,2 trilijuna, ili 371 posto BDP-a.

  • Europski bankarski sustav grca u dugovima
  • Ogroman socijalni udar
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Raspodjela moći u Europskoj uniji - Premještaju moć s nacionalne na europsku razinu

Takozvani paket od dviju mjera, čija ratifikacija se očekuje, pruža Europskom vijeću i Komisiji moć da osiguraju primjenu odredbi Pakta o stabilnosti i rastu u svim fazama proračunskog procesa na nacionalnoj razini. Taj paket od dviju mjera omogućuje institucijama EU da nadziru nacionalne fiskalne politike tako da obvezuju države članice, neovisno o njihovoj financijskoj situaciji, da podnose nacrte proračuna Komisiji kako bi ih ona odobrila. U tom procesu analize Komisija ima pravo zahtijevati reviziju nacionalnih proračuna. Time su nacionalni parlamenti u biti postali odgovorni Europskoj komisiji, a ne obrnuto.

  • Istiskivanje socijalnih partnera
  • Smisleni doprinos sindikata
  • Novouspostavljeni instrument preporuka - velilka opasnost!
  • Mjere štednje slabe snagu radnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: