English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Europska komisija - Raste fleksibilnost
Komisija je krajem srpnja objavila svoj godišnji Pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi (ESDE) za 2018. godinu.
Godišnji pregled zaposlenja i socijalnih kretanja u Europi daje ažurnu ekonomsku analizu zaposlenja i socijalnih kretanja u Europi. U njemu se ističu potencijalni izazovi i mogući odgovori politike na ta kretanja. To je glavno izvješće koje Europskoj komisiji omogućuje analizu dokaza te pregled kretanja i nadolazećih izazova na tržištima rada, a koje se reflektiraju i na sve države članice Europske unije, pa tako i na Hrvatsku.
Prema podacima Europske komisije u 2017. je bilo zaposleno tri i pol milijuna ljudi više nego 2016. Međutim, iako je broj odrađenih sati po zaposlenoj osobi porastao posljednjih godina, još je manji od broja 2008. Istodobno je porastao raspoloživi dohodak i smanjila se stopa siromaštva. Teška materijalna oskudica smanjila se na najnižu zabilježenu razinu, a u odnosu na 2012. njome je zahvaćeno 16,1 milijun ljudi manje. 

  • Povećavaju se nestandardni oblici rada u EU


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska u vrhu EU po udjelu privremenog rada
Prema objavljenoj Eurostatovoj statistici, u uniji je sve teže naći stalni posao, a u tom smislu Hrvatska znatno prednjači u odnosu na prosjek EU. 
Udjel privremenih zapošljavanja u Europskoj uniji je s 11 posto u 2002. godini lani porastao na 13 posto, dok je honorarni rad u istom razdoblju skočio s 15 na 19 posto. Kad je u pitanju privremeno zapošljavanje, najveći udio u ukupnom broju zaposlenih imaju Poljaci i Španjolci, a Hrvatska je treća s udjelom od 20 posto. Najmanje privremeno zaposlenih imaju Rumunji, svega jedan posto, u Litvi je riječ o dva posto, a u Estoniji i Latviji po tri posto. 

Verzija za ispis
 
Povećanje mirovina
Umirovljenici u Austriji od siječnja iduće godine primat će mirovine uvećane za 34 eura mjesečno kako bi se uklonile negativne posljedice inflacije na njihov životni standard. Odlučila je to austrijska Vlada, polazeći u svojoj odluci od toga da godišnja stopa inflacije iznosi dva posto, što iziskuje povećanje mirovina od 2,6 posto. U Austriji ima mnogo umirovljenika koji moraju podmiriti svoje životne troškove s tisuću eura mirovine. Važno je osigurati dostojanstveno starenje naših sugrađana – poručio je austrijski kancelar.
Mjesečno povećanje od 34 eura u Austriji dobit će najveći dio umirovljenika čije se mirovine kreću od 1.115 do 1.450 eura ili niže od 1.115 eura, dok bi, prema izračunima austrijskih medija, umirovljenici s primanjima višim od 3.400 eura mogli računati s mjesečnim povećanjem od 68 eura. Za povećanje mirovine u austrijskom proračunu osigurano je dodatnih milijardu eura i povećanje mirovinskog budžeta neće imati utjecaja na zacrtanu proračunsku politiku. Pogotovo neće biti potrebno dodatno zaduživanje države.
Prema podacima, Austrija isplaćuje 15.500 mirovina u našoj zemlji u ukupnom godišnjem iznosu od 54 milijuna eura. Hrvatska, prema istome izvoru, šalje oko pet tisuća mirovina u suprotnom smjeru.
  • Hrvatska 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Slovenija zabranjuje rad trgovina za praznike
Svi zaposleni u trgovinskoj djelatnosti u Sloveniji koji rade s kupcima od rujna će smjeti raditi samo 20 nedjelja godišnje, ali ne više od dvije mjesečno, a imat će pravo i na dodatak za rad nedjeljom od najmanje 5,40 eura na sat bruto, čime će im rad nedjeljom biti praktično plaćen dvostruko više nego sad, prema granskom kolektivnom ugovoru koji su u ponedjeljak potpisali sindikati zaposlenih u trgovini, te udruge poslodavaca. 
Ugovor također predviđa da će sve trgovine, osim onih na benzinskim crpkama i sličnih, biti zatvorene na sve državne praznike koji su i za ostale zaposlene slobodan dan. Povećava se i osnovna plaća u trgovini, većini za oko 10 posto. Uz to, dogovoreno je da se plaće trgovaca i trgovkinja u najnižem tarifnom razredu ubuduće usklađuju s rastom životnih troškova, ali najviše do dva posto godišnje. 
Novi granski kolektivni ugovor odnosi se na oko 88 tisuća zaposlenih od skoro 110 tisuća koliko ih je u toj djelatnosti. 

Verzija za ispis
 
Bogatstvo nauštrb radnika
Vlasnik Amazona je Jeff Bezos, trenutačno najbogatiji čovjek na svijetu. Ali izgleda da to bogatstvo ide nauštrb tamošnjih radnika. Novinar James Bloodworth se zaposlio u Amazonu kako bi ispitao uvjete poslovanja.

  • Radnici su kao roboti
  • Amazon negira optužbe


Verzija za ispis Pročitajte više
 
TTIP - Sporazum Amerike i EU je propao!
Pregovori s SAD-om su de facto propali jer Europljani ne smiju pokleknuti pred američkim zahtjevima. Najveći problem su i dalje privatni arbitražni sudovi u slučaju sporova sa stranim ulagačima na čemu inzistira američka strana. Europske strana, u čemu prednjači njemačka vlada, oštro odbacuje uvođenje ovih specijalnih sudova i zahtijeva jurisdikciju postojećih trgovinskih sudova. Iz te zemlje obranjen je sličan sporazum o kojem Europska unija pregovara s Kanadom (CETA). Rasprava je postala teška u onom trenutku kada se CETA-u i TTIP počelo bacati u isti koš. A Brexit je posljednji čavao u lijesu TTIP-a? 

Verzija za ispis
 
Europska žalba - Više demokracije na radu
Na poticaj ETUC-a (Europske konfederacije sindikata) sredinom travnja 2018. godine u javnost je odaslan apel pod jedinstvenim nazivom: „Više demokracije na radu“, a u stvarnosti predstavlja poziv sindikatima, radnicima i poslodavcima na području EU da se suprotstave postupanju Europske komisije i Europskom sudu pravde koji promiču teoriju „prvenstva dioničara“, a zaboravljaju radnike, ili dopuštaju ograničenje temeljnih sloboda i prava radnika. U žalbi se nadalje navodi i apelira na drugačiji pristup radnicima, obrazlažući da su upravo radnici osnova svakog poduzeća jer mu pridonose dajući svoje vrijeme, vještine i život. Zbog toga je, navodi se u žalbi, došlo vrijeme da se ponovno osvijesti situacija jer u tvrtkama EU radi više od 140 milijuna radnika.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati traže suzbijanje nejednakosti u plaćama u EU!
U organizaciji Europske konfederacije sindikata (ETUC), 26. lipnja 2018. godine, u Sofiji je održana konferencija o konvergenciji (približavanju) plaća radnika između istoka i zapada EU. Na konferenciji su se okupili predstavnici europskih institucija, poslodavaca i sindikata kako bi se raspravilo o tome kako suzbiti nejednakosti u plaćama između država članica EU te osnovao "Europski savez za plaće" koji ima cilj smanjiti nejednakosti u plaćama uzlaznom konvergencijom plaća. Kroz "Europski savez za plaće" poduzele bi se mjere kojima bi se potaknula produktivnost, ulagalo u ljudske potencijale, potaknula socijalna mobilnost koja se temelji na jednakom postupanju.
Naime, iako je u državama članicama Europske unije zamijećeno poboljšanje na tržištima rada, činjenica je da ta poboljšanja ne prati i povećanje plaća radnika. U mnogim državama do povećanja plaća ne dolazi zbog još uvijek nezadovoljavajućeg stanja na tržištu rada, slabe produktivnosti i očekivanja niske inflacije. Ujedno je istaknuto da je u razdoblju od 2014. do 2016. godine realni rast plaća zaostajao za rastom produktivnosti pa je tako u EU u razdoblju od 2000. do 2016. godine realan rast produktivnosti po zaposlenoj osobi rastao 14,3%, a porast plaća u tom istom razdoblju 10,2%.
Stoga su se na konferenciji razmatrali mehanizmi kojima bi se omogućilo da se u državama članicama EU, u suradnji sa socijalnim partnerima, provede takav mehanizam politike plaća koji će osigurati da uz porast produktivnosti rastu i plaće, posebice kada je riječ o plaćama radnika koji rade u nesigurnim oblicima rada. 

Verzija za ispis
 
Treba se pripremiti - Razvoj tehnologije donijet će pad plaća
Razvoj tehnologije će donijeti znatne promjene na tržištu rada, a društvo se za to treba pripremiti. Mogući su učinci razvoja tehnologije porast povremenih poslova, što se već događa, pad plaća u razvijenim gospodarstvima, smanjenje prava radnika zbog manje pregovaračke moći sindikata, rad na daljinu i u virtualnim timovima. Neki su od mogućih rješenja uvođenje obvezne ljudske kvote u nekim sektorima, oporezivanje robota i sl. Hrvatska je na putanji trajnog smanjenja broja stanovništva koje se dijelom može ublažiti rastom participacije neaktivnog stanovništva. 
  • Strojevi rade bolje nego ljudi!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
20 posto radnika radi na određeno!
U Hrvatskoj je prošle godine na određeno vrijeme radilo više od 20 posto radnika, a u Europskoj uniji u cjelini njih 14,3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih, pokazuje izvješće Eurostata.
To bi značilo da je na razini EU ugovore o radu na određeno vrijeme u 2017. imalo približno 27 milijuna građana u dobi od 15 do 64 godina. Nešto veći postotak je zabilježen kod žena. 
U Eurostatu su također konstatirali da postoje značajne razlike u korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme među zemljama članicama EU i među dobnim skupinama, pri čemu su najviše pogođeni mladi. 
Mladi ljudi u dobi od 15. do 24. godine daleko su najzastupljeniji kad je riječ o ugovorima o radu na određeno vrijeme. U 2017. u EU je gotovo osam milijuna mladih, ili gotovo polovina – 43,9 posto – u odnosu na ukupan broj zaposlenih u toj dobnoj skupini, imalo takve ugovore. U Hrvatskoj čak 60,8 posto mladih ima ugovor o radu na određeno vrijeme. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: