English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Minimalna plaća u Njemačkoj – siromaštvo unatoč zaposlenju
Njemačka ima jedan od najviših iznosa minimalne plaće u Europi – barem kada se gledaju apsolutne brojke. Tko radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, zaradi mjesečno oko 1.500 eura bruto. Time se u europskom prosjeku Njemačka nalazi pri vrhu. Na čelu europske ljestvice je Luxemburg s mjesečnom zaradom od oko 2.000 eura, dok se pri dnu nalazi Rumunjska s oko 250 eura. Hrvatska je s oko 400 eura minimalne plaće u donjem dijelu tabele.
No koliko je to doista, odnosno može li se i kako s minimalcem u nekoj zemlji normalno živjeti, ne pokazuje apsolutni iznos, već relativni. Potrebno je tu sumu staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi.

  • Minimalac nije dovoljan
  • Žene su najugroženije



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudi ipak žele stalne poslove
„Periodički“, „honorarni“ ili „gaža“ poslovi zajednički su naziv za vrlo neuhvatljivu definiciju poslova, poput, na primjer, vozača Ubera. Dakle, netko to neobavezno i prema vlastitom nahođenju radi koliko i kad želi (sukladno tome i zarađuje), nije vezan ugovorima, često mijenja poslove te često ima čitav niz takvih poslova u isto vrijeme. 

  • Najava je bila da će nestalni poslovi rasti
  • Ipak prevladavaju „tradicionalni“ poslovi


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Britanski sindikati strahuju od čipiranja radnika
Britanske kompanije ozbiljno razmišljaju o čipiranju svojih radnika. Procurilo je to nakon što je velika švedska tehnološka kompanija Biohax, koja se bavi proizvodnjom čipova, otkrila da pregovara o suradnji s velikim brojem britanskih pravnih i financijskih tvrtki. 
Navode da razlog za uvođenje čipiranja nije kontrola radnika, već bolji nadzor vrijednih dokumenata. Čipovi će im omogućiti da unaprijed odrede tko smije ulaziti u koju prostoriju, i tko ima pristup kojim spisima. Čipovi su minijaturni, veličine zrna riže, svaki košta 150 funti (oko 1270 kn) i nalik su onima koji se koriste za čipiranje kućnih ljubimaca. Ugrađuju se između palca i kažiprsta. Radnici će njima moći ulaziti u kontrolirana područja, pomoću njih kupovati hranu u kantini, ući u zgradu i koristiti printere.

  • Poslodavci i sindikati protiv


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi ciklus Europskog semestra za 2019. godinu! - Vidljiv gospodarski napredak u EU!
Dana 21. listopada Europska komisija je objavom određenih strateških dokumenata započela novi ciklus Europskog semestra za 2019. godinu. Tim dokumentima Europska komisija postavlja strateške ciljeve državama članicama u pojedinim područjima. 
U Godišnjem pregledu rasta utvrđeni su opći ekonomski i socijalni prioriteti za sljedeću godinu. Napori u području politika na nacionalnoj razini trebali bi se usmjeriti na pružanje visokokvalitetnih ulaganja i na reforme kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i institucijski kapacitet, uz istodobno osiguravanje makrofinancijske stabilnosti i zdravih javnih financija. Prioriteti na razini EU su produbljivanje jedinstvenog tržišta, dovršetak strukture ekonomske i monetarne unije (EMU) i unapređivanje načela utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava.


  • Plaća se realno povećala, ali je ispod rasta produktivnosti!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poruke MMF-a: Veća prava zaposlenih
Iseljavanje mladih jedna je od najvećih zapreka većem gospodarskom rastu Hrvatske. Stoga je MMF predložio hrvatskim vlastima da pokrenu reforme na tržištu rada, koje će ići u korist veće zaštite radnih prava zaposlenih.
Učinili su to jer smatraju da je strukturna nezaposlenost i dalje visoka, osobito među mladima i ženama, što zahtijeva donošenje mjera za poboljšanje obrazovanja i stručnog usavršavanja.

  • Probni rad umjesto ugovora na određeno


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stanje zdravlja u EU - Boljom zaštitom i prevencijom do duljeg i zdravijeg život
Krajem studenoga objavljeno je zajedničko izvješće Europske komisije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Ukratko o zdravlju: Europa za 2018. Izvješće se temelji na usporednim analizama zdravlja građana EU i zdravstvenih sustava u 28 država članica te otkriva da je stalan porast očekivanog životnog vijeka sporiji te da i dalje postoje velike razlike među zemljama i unutar zemalja, pri čemu su u najnepovoljnijem položaju niskoobrazovane osobe. Od 2011. godine rast očekivanog životnog vijeka primjetno je sporiji. Usto, i dalje postoje velike razlike u očekivanom životnom vijeku, ne samo prema spolu, nego i prema socioekonomskom statusu. Primjerice, u EU 30-godišnji niskoobrazovani muškarci mogu očekivati da će, u prosjeku, živjeti oko osam godina kraće od muškaraca sa sveučilišnom diplomom.
Mnogo se života može spasiti aktivnijim promicanjem zdravog života i suzbijanjem rizičnih faktora kao što su duhan ili nedovoljna tjelesna aktivnost. Svake se godine u EU prerano izgubi više od 1,2 milijuna ljudi.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sigurnost za nove oblike zapošljavanja
Zastupnici Europskog parlamenta dali su zeleno svijetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete, koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno.
Prema pravilima, svi novi radnici, uključujući i one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada. Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze. 
Kako nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavaju postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike. 

Verzija za ispis
 
Eurostat - Neočekivani financijski troškovi
U EU svaki treći, a u Hrvatskoj svaki drugi građanin ne može podmiriti neočekivane financijske troškove!
Krajem studenoga EUROSTAT je objavio podatak o postotku građana u pojedinim državama članicama EU koji ne mogu podmiriti neočekivane financijske troškove. Navedeni pokazatelj jasno upućuje na zaključak o financijskom, materijalnom i socijalnim položaju građana u pojedinoj državi članici.
Hrvatska se i prema tom pitanju nalazi na lošem, pretposljednjem mjestu među državama članicama, zbog toga što u Hrvatskoj čak 56,2% građana ne može podmiriti neočekivane financijske troškove. Gora od Hrvatske kad je to u pitanju, samo je Latvija sa 59,9%, dok je prosječni postotak u EU 33,9%. Najbolje žive građani Nizozemske (20,7%), Austrije (20,6%) Luksemburga (20,4%), Švedske (19,7%) i Malte (15,8%). Navedeni podaci odnose se na 2017. godinu. U EU se u 2017. godini postotak tih građana smanjio za 2,5% u usporedbi s 2016. godinom. U svim državama članicama EU bilježi se smanjenje postotka tih građana, a najveće smanjenje postotka zabilježeno je u Mađarskoj (-19,3%), Cipru (-6,5%), Malti (-5,0%) i Sloveniji (-4,6%).  

Verzija za ispis
 
Mađarski i hrvatski radnici zarađuju manje nego 2008.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, u kolovozu je iznosila 6264 kune, što je 4,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Od siječnja do kolovoza, u odnosu na isto razdoblje lani, nominalno je rasla 4,6 posto.
Može se zaključiti da plaće solidno rastu te je, unatoč ekonomskom zaostajanju za usporedivim zemljama, Hrvatska zadržala visoku poziciju prema visini plaće. Međutim, u posljednjem desetljeću dinamika rasta plaće između Hrvatske i ostalih novih članica EU bitno se razlikuje.
Kad se gledaju prosječne plaće u gospodarstvu, radnici u Mađarskoj i Hrvatskoj u prosjeku zarađuju manje nego 2008. godine, a u pojedinim su zemljama plaće u desetogodišnjem razdoblju gotovo udvostručene. Prije deset godina najveće plaće u gospodarstvu imali su Slovenci i Hrvati, ali u međuvremenu su radnici Češke i Slovačke pretekli one iz Hrvatske. 

Verzija za ispis
 
Minimalac u drugim europskim zemljama
Minimalna plaća u Hrvatskoj od početka iduće godine raste na 3.000 kuna, što je dobra vijest za svakog desetog radnika u Hrvatskoj. Riječ je o rastu od devet posto, ali u drugim novim članicama Europske unije i minimalne plaće, kao i ostali gospodarski pokazatelji, rastu brže: 
U većini europskih zemalja zakonski je propisana minimalna plaća koja predstavlja donju granicu za poslodavce, ali njezin iznos uvelike se razlikuje od zemlje do zemlje.
Prema podacima Eurostata, 22 od 28 zemalja članica EU (Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska bile su iznimke) imaju nacionalnu minimalnu plaću, kao i sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska).

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »