English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Zadnja »
Ima li Vlada RH prioritete u narednom razdoblju?

Na sjednici Odbora Hrvatskoga sabora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održanoj u ožujku, ministrica rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Nada Šikić je sa suradnicima prezentirala prioritete Vlade RH u predstojećem razdoblju u području radnih odnosa i mirovinskoga sustava.
Imajući u vidu činjenicu da je u ožujku Europska komisija objavila izvještaj za Republiku Hrvatsku u kontekstu Europskog semestra, u kojem je područje politika tržišta rada jedno od važnih područja, bilo je iznimno važno čuti od predstavnika Vlade o smjernicama i politikama, kojima Vlada planira odgovoriti na izazove koje pred Republiku Hrvatsku postavljaju ciljevi koje u Godišnjem pregledu rasta postavlja Europska komisija.

  • Program Vlade RH nepotpun

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Njemačku se lani iselilo 50.000 Hrvata

Njemačka je 2015. godine zabilježila najveću stopu useljavanja u poslijeratnoj povijesti, a među oko 2 milijuna useljenih je i 50.628 hrvatskih državljana, priopćio je Savezni zavod za statistiku u Wiesbadenu. Krajem 2015. godine u Njemačkoj je živjelo 297.895 državljana RH.
Trend pojačanog iseljavanja u Njemačku se nastavlja. 2014. godine se u tu zemlju doselilo 44.260 osoba. Broj osoba koje su iz Hrvatske doselile u tu zemlju ipak se nije povećao nakon ukidanja posljednjih prepreka za pristup njemačkom tržištu rada sredinom 2015. godine. Otprilike isti broj ljudi se doselio u Njemačku prije i nakon ukidanja ograničenja 1. srpnja 2015. godine. Inače, lani je od dva milijuna stranaca, koji su doselili u Njemačku, bilo više od milijun izbjeglica. Istodobno je Njemačku napustilo 860.000 stranih državljana tako da je krajem 2015. godine ondje bilo prijavljeno 1,14 milijuna stranaca više nego godinu prije.
Što se tiče uvjeta rada, u Njemačkoj satnica ne smije biti manja od 8,50 eura bruto, trajanje godišnjeg odmora je minimalno 24 dana, no pauza nije plaćena. Hrvati su dobro integrirani, a zaposleni su uglavnom u deficitarnim strukama – građevini i zdravstvu.

Verzija za ispis
 
Hrvatska s najvišom stopom nezaposlenosti!?

Prema podacima Eurostata, Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku ima najvišu stopu nezaposlenosti. U veljači 2016. godine je iznosila čak 15,1%, što je samo 0,1% manje nego u siječnju. U prosincu je stopa nezaposlenosti iznosila 15,3%, u studenome 15,7%, a u listopadu 15,9%. Vidimo da stanje polako ide nabolje, ali je to vrlo sporo i stopa nezaposlenosti je unatoč tome i dalje jako visoka.
Bez posla je u veljači bilo 287.000 građana, a u odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 35.000 ljudi. Pitanje je je li brojka smanjena zato što su ljudi zaista dobili posao, ili zato što svake godine sve više ljudi napušta Hrvatsku.
Prema Eurostatu, Hrvatska je i dalje među tri zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti. Prednjači Grčka sa 24% i Španjolska sa 20,4%. Najnižu stopu nezaposlenosti ima Njemačka od 4,3% i Češka od 4,5%.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - Struktura plaća radnika u Hrvatskoj

Oko 60 posto svih zaposlenih zarađuje plaće ispod mjesečnog prosjeka, a jedan manji dio njih prima do 2.500 kuna na mjesec. Gotovo 20 posto radnika prima plaće od 3.500 do 4.500 kuna mjesečno, iako je prosječna plaća za ožujak 2015. godine iznosila 5.648 kuna.

  • Najmanje i najveće plaće
  • Manji pad zaposlenosti
  • Struktura ukupno zaposlenih prema visini plaća

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Traže uvoz 5.000 radnika

Iako u Hrvatskoj službeno ima više od 300.000 nezaposlenih, domaće tvrtke tvrde da sve teže pronalaze radnike. Hrvatska ima loš obrazovni sustav, koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta, a tu je i problem slabe mobilnosti radne snage te nedostatak cjeloživotnog obrazovanja, zbog kojeg su mnogi sredovječni građani na burzi često nezaposlivi. Veliki problem je taj što ima malo radno aktivnog stanovništva te da osim preko 300.000 registriranih nezaposlenih u našoj zemlji postoji još barem toliko radno sposobnih koji su neaktivni.
Europa će u sljedećih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika. Time i aktualna izbjeglička kriza dobiva neke druge konotacije. Samo Njemačka treba uvesti 500.000 radnika godišnje u sljedećih 35 godina, i to ne za rast, nego za puko održavanje sadašnjega stupnja razvoja. Češka treba 150.000 radnika, Poljska 72.000, a baltičke zemlje po desetak tisuća.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj su službeno podneseni zahtjevi za oko 5.000 radnih dozvola za strance. Prošla Vlada bila je teške ruke za izdavanje takvih dozvola te ih je u 2015. izdano tek dvjestotinjak. Nova ministrica rada i mirovinskoga sustava najavljuje preispitivanje sustava dodjeljivanja kvota za uvoz strane radne snage.
Trend migracije visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske je neizbježan, ali je nužno omogućiti sektorima poput brodogradnje, turizma i građevinarstva normalno funkcioniranje. Dok europske zemlje najviše računaju na potencijal arapskih radnika, Hrvatska ima sreću da u okruženju ima zemlje s istim ili sličnim jezikom i kulturnim obrascem, iz kojih je i dosad tradicionalno crpila radnu snagu.
Nedostatak radne snage mora se nadopuniti i iz inozemstva, no iz toga bi trebale biti isključene tvrtke koje ne poštuju kolektivni ugovor. Taj stav dijele i sindikati, koji ne odbacuju a priori uvoz deficitarne radne snage, no boje se da će to biti uglavnom korišteno za spuštanje cijene rada.

Verzija za ispis
 
Izvješće Hrvatske narodne banke - Većina građana nema što štedjeti

Da ne zaostajemo, ali, nažalost, samo u negativnim trendovima, pokazuje izvješće Hrvatske narodne banke prema kojem od gotovo 743.000 građana, koji su imali oročenu štednju, njih samo 150.000 odnosno 20% štediša drži čak 94% takve štednje. Ta manjina ima na štednji u prosjeku milijun kuna i više, te ukupno čak 130 milijardi kuna, i ulozi im rastu. Dotle svi ostali štediše imaju samo 8 milijardi kuna u oročenoj štednji, s prosječno 50.000 kuna.
Samo 4% građana drži nam 94% štednje
No, nejednakost je ustvari daleko veća. Naime, stavimo li maloljetne na stranu (vjerojatno i neka djeca imaju štednju, a dio punoljetnih se još školuje), u Hrvatskoj živi oko 3,5 milijuna punoljetnih građana. Uzmemo li, dakle, u obzir ne samo analizu svih štediša, nego svih građana, dolazimo do daleko poraznijeg podatka koji nije istaknut u analizi. Od 3,5 milijuna punoljetnih građana samo njih 743.000 odnosno 20% uopće štedi. Stoga, vidimo da tek jedan od pet građana uopće ima ikakvu štednju. Iz toga je još poraznije da od 3,5 milijuna punoljetnih građana, njih 150.000 odnosno samo 4% drži čak 94% štednje.
Jednako porazna je činjenica da 80% punoljetnih građana uopće nije u mogućnosti štedjeti, a od toga ih je sigurno polovina i onih koji su u radnom odnosu. Dakle, polovina radnika rade, a nisu u mogućnosti ništa uštedjeti, što samo govori o niskoj razini prava radnika.
Jedina porazna „ravnoteža“ jest da se s druge strane 150.000 privilegiranih štediša nalazi 140.000 blokiranih građana koji nemaju dovoljno sredstava za pokriće svojih dugovanja.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - Prosječna plaća za prosinac 5.772,00

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine iznosila je 5.772 kune, što je 83 kuna ili nominalno 1,4 posto manje od prosjeka isplaćenog za studeni, pokazuju u ponedjeljak objavljene prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na prosinac 2014., prosječna neto plaća za zadnji lanjski mjesec bila je viša za 56 kuna ili 1 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, prosječna bruto plaća za prosinac 2015. po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 8.157 kuna. Na mjesečnoj razini, prosječna bruto plaća za prosinac bila je nominalno manja za 0,3 posto ili 28 kuna, dok je na godišnjoj razini viša za 90 kuna ili nominalno za 1,1 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2016. godine iznosi 18,5 posto.

Verzija za ispis
 
2015. godina bez pomaka - Ništa novo za one koji žive od rada

Godina koja je prošla puna je naizgled burnih događaja, no za one koji žive od svog rada, ništa bitno se nije promijenilo. Plaća sretnika koji rade stagnira, a prema broju nezaposlenih, prema stopi zaposlenih i prema ostalim bitnim podacima jedna smo od najgorih ili najgora članica Europske unije. Bruto društveni proizvod sporo raste, a izvjesni pomaci, koji su zabilježeni krajem godine, nisu rezultat reformi, već povoljnijih okolnosti kao što je, na primjer, uspješna turistička sezona. U isto vrijeme na političkoj i gospodarskoj sceni nije se iznjedrila neka nova ideja koja bi zaista potaknula ubrzani gospodarski rast. Tome treba dodati činjenicu da se u pravnom i obrazovnom sustavu nije ništa promijenilo, tako da je naše pravosuđe i dalje jedno od najgorih segmenata našeg društva, a u obrazovanju i dalje kaskamo za razvijenim svijetom.

  • Prema stopi zaposlenosti – na dnu
  • Zamrle investicije
  • Potrebna cjelovita rješenja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Predsjednik Vlade održao prvi sastanak sa sindikalnim središnjicama

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković primio je 5. veljače 2016. godine u Banskim dvorima predsjednike četiri sindikalne središnjice. Poziv za sastanak stigao je bez unaprijed utvrđenog dnevnog reda, a prema iskazivanju sudionika, bio je formalne naravi. Osim predsjednika Vlade RH, na sastanku su bili prisutni Zdravko Marić, ministar financija i Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava.
Na strani sindikalnih središnjica sastanku su prisustvovali: Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata te Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata. Sastanak se „dogodio“ prvi put, gotovo tri mjeseca nakon provedenih izbora, a više od mjesec dana od kada je formirana Vlada RH. Na samom sastanku, prema dostupnim informacijama iz tiska, „iskusni“ sindikalni čelnici (od kojih većina djeluje na sindikalnoj sceni više od dva desetljeća), upoznali su predsjednika Vlade RH i prisutne ministre o najvažnijim gospodarskim i socijalnim pitanjima koja bi trebalo što hitnije početi rješavati, a bilo je razgovora i o pravima radnika koji rade kod blokiranih poslodavaca i ne primaju minimalnu plaću jer za to Agenciji nisu osigurana sredstva.
Sastanak je bio zatvoren za javnost pa se informacije o sadržaju i temama sastanka mogu saznati isključivo iz izjava sudionika nakon održanog sastanka.

  • „Moramo se fokusirati“!?
  • Uskrata plaća prema osnovi radnog staža
  • Povećanje plaća u javnom sektoru?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zakon o stečaju potrošača – spas za sve prezadužene?

Zakon o stečaju potrošača stupio je na snagu 1. 1. 2016. godine. Tim Zakonom je predviđena mogućnost pokretanja postupka stečaja potrošača, kolokvijalno nazvanog „osobni bankrot“ ako je potrošač nesposoban za podmirenje svih svojih obveza, odnosno, ukoliko najmanje tri mjeseca uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 000,00 kuna. Uz navedeni Zakon doneseni su i provedbeni propisi kojima se uređuje vođenje registra postupaka, oblik, način i sadržaj vođenja očevidnika savjetovališta i posrednika, te obrasci na kojima se podnose zahtjevi za provođenje izvansudskog postupka i postupka stečaja potrošača.
Donošenjem Ovog Zakona nakon tri pune godine od njegove najave, većina prezaduženih očekuje da će ih upravo ovaj Zakon „osloboditi“ okova dužničkog ropstva i da će konačno moći normalno živjeti. I sindikati u Hrvatskoj su u većini poduprli donošenje ovog Zakona, s uvjerenjem da će on biti spas za prezadužene. Međutim, pažljivim čitanjem njegovih odredaba primjećuju se mnoge nedorečenosti i dvojbe za primjenu. Postupak otvaranja stečaja potrošača pokreće sam potrošač, a u slučaju da ga pokreće vjerovnik, prije podnošenja zahtjeva mora dobiti suglasnost dužnika, odnosno, potrošača. Zahtjev se predaje u poslovnicama FINE, koja je na temelju Zakona zadužena za provođenje savjetovanja i posredovanja, a postupak provode za to obučeni posrednici. Posrednici koji će voditi obuku moraju biti osposobljeni za komunikacijske vještine i vještine mirenja, a cijeli postupak koji se provodi u FINI čuva dostojanstvo dužnika i vjerovnika.

  • Prezaduženima omogućen osobni bankrot
  • 20.000 prezaduženih građana

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: