English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Zadnja »
Vlada odobrila zapošljavanje više od 4000 stranih radnika

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku da se osim već odobrenih 800 dozvola za zapošljavanje stranih radnika, čije su dozvole za zapošljavanje produžene, u 2016. godini odobri zapošljavanje dodatnih 3.115 stranih radnika.
Ako pogledamo sektore u kojima je odobren najveći broj zapošljavanja stranih radnika (brodogradnja, graditeljstvo, turizam), možemo zaključiti da će se strani radnici pretežito zapošljavati u onim sektorima u kojima su radnici potplaćeni, u kojima im uvjeti rada nisu zadovoljavajući i u kojima se pretežito isplaćuju minimalne plaće, ne poštuju propisi o zaštiti na radu i zastupljen je rad na crno. Obrazloženje svoje Odluke Vlada RH temelji na činjenici da za potrebe poslodavaca nije bilo moguće prekvalificirati radnike u Hrvatskoj te da je bilo potrebno poslodavcima omogućiti uvoz strane radne snage.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska među EU zemljama s najnižom stopom zaposlenosti

Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti u Europskoj uniji u dobnoj skupini od 20. do 64. godine u prošloj je godini premašila 70 posto, a Hrvatska se i dalje nalazi u skupini zemalja s najnižim stopama zaposlenosti, zajedno s Grčkom, Italijom i Španjolskom. Ti podaci su poražavajući jer nam pokazuju da i dalje vlada visoka nezaposlenost mladih osoba.
U usporedbi sa 2014. godinom, stopa zaposlenosti je porasla u gotovo svakoj državi članici EU, uključujući i Hrvatsku, gdje zaposlenost iznosi 60,5 posto u usporedbi sa 59,2 posto u 2014. godini. Najviše je porasla u Mađarskoj, Estoniji, Španjolskoj, Bugarskoj, Latviji, Irskoj i Slovačkoj.
Stope zaposlenosti iznad 75 posto zabilježene su u Švedskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Estoniji i Nizozemskoj.
U dobnoj skupini od 55. do 64. godine, stopa zaposlenosti u EU kontinuirano raste od 2002. godine. Tako je u usporedbi sa 2014. godinom, stopa zaposlenosti u toj dobnoj skupini porasla u gotovo svim državama članicama, uključujući i Hrvatsku.
Najveća stopa zaposlenosti je zabilježena u Švedskoj, gdje su tri od četiri osobe te dobi imale posao. U Hrvatskoj stopa iznosi 39 posto, što označava značajan porast u odnosu na 2014. godinu kad je iznosila 36,3 posto. Međutim, Hrvatska je u toj dobnoj skupini među četiri zemlje s najnižim stopama zaposlenosti u EU, zajedno s Grčkom, Slovenijom i Luksemburgom.

Verzija za ispis
 
Kada i pod kojim uvjetima u mirovinu?

Odlazak u mirovinu mnogima se čini kao dalek san. Dobro je i korisno upoznati se s pravima iz mirovinskog osiguranja kako bismo kvalitetnije mogli planirati financijsku budućnost.
Pogledajmo kada i pod kojim uvjetima se stječe pravo za odlazak u starosnu mirovinu i provjerimo kolika nas primanja očekuju u zlatnim godinama.
Pod pritiskom negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj se, kao i u drugim europskim zemljama, postupno podiže životna dob za odlazak u starosnu mirovinu. Opće je pravilo to da se puna starosna mirovina stječe kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Međutim, još neko vrijeme žene će biti u povoljnijem položaju od muškaraca, a u daljoj budućnosti svima će se dobna granica za starosnu mirovinu podići sa 65 na 67 godina.

  • Pravo na punu mirovinu za mlađe od 65 godina
  • Prijevremena starosna mirovina s umanjenjem
  • Kako izračunati iznos mirovine?
  • Prosječna mirovina 2.480 kuna
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što možemo očekivati u skoroj budućnosti?

Prema najavama vladajućih, čini se da uskoro možemo očekivati nove zahvate u mirovinska prava.
Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno će ići u tri smjera – prvi je zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, a treći izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža.
Planiraju povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit će popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine, najavljuju. Na taj način Vlada prihvaća preporuke Europske komisije iz koje već dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godišnje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža.

  • Samo 14 posto umirovljenika zaradilo punu mirovinu
  • Izjednačavanje dobi između žena i muškaraca
  • Reduciranje mirovina s beneficiranim stažem
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prosvjed protiv politike prema medijima

Iako danas mnogi novinari tvrde da nova Vlada Tihomira Oreškovića, predvođena Domoljubnom koalicijom (Most i HDZ) prijeti dokidanjem slobode medija u Hrvatskoj, ta tvrdnja može biti upitna. Naime, danas gotovo svaki novinar može napisati bilo što, a da za to gotovo ne snosi nikakvu odgovornost. Umjesto njih odgovaraju nakladnici – vlasnici medija u čijim je rukama kapital. Da bi novinari zaista bili slobodni i neovisni o bilo kome, što je vrlo teško dokazati, na sam Dan slobode medija održali su javni prosvjed i medijsku konferenciju u Novinarskom domu u Zagrebu.

  • Isfućkana predsjednica RH
  • Traže smjenu ministra kulture
  • Novinarka godine Elizabeta Gojan
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Neobična čestitka

“Danas je blagdan Svetog Josipa Radnika koji se, u vrijeme borbe za veću socijalnu pravednost u suvremenom društvu počeo obilježavati kao Praznik rada”, napisao je Tomislav Karamarko, na svom Facebook profilu. Izgleda da je prvi potpredsjednik Vlade malo pomiješao činjenice, s obzirom na to da se međunarodni Praznik rada slavi od 1889. godine, a blagdan svetog Josipa Radnika uveden je u crkveni kalendar 66 godina kasnije.
Međunarodni Praznik rada obilježava se u spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu, održane 1. svibnja 1886., kada je u sukobima s američkom policijom više radnika poginulo, a osmero ih je naknadno osuđeno na smrt. Tri godine kasnije, u spomen na taj događaj, na kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakoga 1. svibnja održavati radnički prosvjedi. Već sljedeće godine, 1890., 1. svibnja postaje Dan međunarodne opće solidarnosti radništva, a tada se, kao Praznik rada, počinje slaviti i u Hrvatskoj.
Blagdan svetog Josipa Radnika uveden je tek 1955. godine. Tadašnji papa Pio XII odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, odnosno „na dan koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik“.

Verzija za ispis
 
Ima li Vlada RH prioritete u narednom razdoblju?

Na sjednici Odbora Hrvatskoga sabora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održanoj u ožujku, ministrica rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Nada Šikić je sa suradnicima prezentirala prioritete Vlade RH u predstojećem razdoblju u području radnih odnosa i mirovinskoga sustava.
Imajući u vidu činjenicu da je u ožujku Europska komisija objavila izvještaj za Republiku Hrvatsku u kontekstu Europskog semestra, u kojem je područje politika tržišta rada jedno od važnih područja, bilo je iznimno važno čuti od predstavnika Vlade o smjernicama i politikama, kojima Vlada planira odgovoriti na izazove koje pred Republiku Hrvatsku postavljaju ciljevi koje u Godišnjem pregledu rasta postavlja Europska komisija.

  • Program Vlade RH nepotpun

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Njemačku se lani iselilo 50.000 Hrvata

Njemačka je 2015. godine zabilježila najveću stopu useljavanja u poslijeratnoj povijesti, a među oko 2 milijuna useljenih je i 50.628 hrvatskih državljana, priopćio je Savezni zavod za statistiku u Wiesbadenu. Krajem 2015. godine u Njemačkoj je živjelo 297.895 državljana RH.
Trend pojačanog iseljavanja u Njemačku se nastavlja. 2014. godine se u tu zemlju doselilo 44.260 osoba. Broj osoba koje su iz Hrvatske doselile u tu zemlju ipak se nije povećao nakon ukidanja posljednjih prepreka za pristup njemačkom tržištu rada sredinom 2015. godine. Otprilike isti broj ljudi se doselio u Njemačku prije i nakon ukidanja ograničenja 1. srpnja 2015. godine. Inače, lani je od dva milijuna stranaca, koji su doselili u Njemačku, bilo više od milijun izbjeglica. Istodobno je Njemačku napustilo 860.000 stranih državljana tako da je krajem 2015. godine ondje bilo prijavljeno 1,14 milijuna stranaca više nego godinu prije.
Što se tiče uvjeta rada, u Njemačkoj satnica ne smije biti manja od 8,50 eura bruto, trajanje godišnjeg odmora je minimalno 24 dana, no pauza nije plaćena. Hrvati su dobro integrirani, a zaposleni su uglavnom u deficitarnim strukama – građevini i zdravstvu.

Verzija za ispis
 
Hrvatska s najvišom stopom nezaposlenosti!?

Prema podacima Eurostata, Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku ima najvišu stopu nezaposlenosti. U veljači 2016. godine je iznosila čak 15,1%, što je samo 0,1% manje nego u siječnju. U prosincu je stopa nezaposlenosti iznosila 15,3%, u studenome 15,7%, a u listopadu 15,9%. Vidimo da stanje polako ide nabolje, ali je to vrlo sporo i stopa nezaposlenosti je unatoč tome i dalje jako visoka.
Bez posla je u veljači bilo 287.000 građana, a u odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 35.000 ljudi. Pitanje je je li brojka smanjena zato što su ljudi zaista dobili posao, ili zato što svake godine sve više ljudi napušta Hrvatsku.
Prema Eurostatu, Hrvatska je i dalje među tri zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti. Prednjači Grčka sa 24% i Španjolska sa 20,4%. Najnižu stopu nezaposlenosti ima Njemačka od 4,3% i Češka od 4,5%.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - Struktura plaća radnika u Hrvatskoj

Oko 60 posto svih zaposlenih zarađuje plaće ispod mjesečnog prosjeka, a jedan manji dio njih prima do 2.500 kuna na mjesec. Gotovo 20 posto radnika prima plaće od 3.500 do 4.500 kuna mjesečno, iako je prosječna plaća za ožujak 2015. godine iznosila 5.648 kuna.

  • Najmanje i najveće plaće
  • Manji pad zaposlenosti
  • Struktura ukupno zaposlenih prema visini plaća

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: