English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »
Istanbulska konvencija i prava žena
Hrvatska je i ove godine različitim tribinama, predavanjima i akcijama obilježila Dan žena, 8. mart, 8. ožujka – kako vam drago. Održan je i Noćni marš ulicama središtem Zagreba od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca, u kojem je sudjelovalo više tisuća građana i građanki, tražeći u prvom redu ratifikaciju Istanbulske konvencije, pravo na pobačaj i rodnu ravnopravnost.
"Međunarodni dan žena najveći je praznik žena – žena kao političke snage. To je dan slavlja i prisjećanja, dan otpora i borbe, dan kada naglašavamo zašto smo ljutite i dan kada glasno tražimo promjene" – poručeno je u porukama s prosvjeda. Uza sva ta događanja, jasno je vidljivo da nam mnogo više od simboličnog cvijeća, u 2018. godini svakako treba više prava i bolja zaštita – bilo u privatnom, bilo u poslovnom okruženju.

  •  "Brojčana snaga" žena u javnom životu
  • Društveno oblikovane uloge!?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto bez računa?
Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta proveli su istraživanje čiji rezultati pokazuju da hrvatsko kućanstvo u prosjeku godišnje plati dvjestotinjak eura za usluge za koje ne dobije račun. 

  • Plaćanje usluga u gotovini
  • Neevidentiranih 298 milijuna eura

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europsko istraživanje - Kakva nam je kvaliteta života
Europsko istraživanje o kvaliteti života mjerodavan je alat za praćenje i analizu kvalitete života u EU. Istraživanje je provedeno 2003., 2007., 2011. i 2016. i u okviru njega dokumentirani su životni uvjeti i socijalna situacija europskih građana. Kvaliteta života je širok pojam koji obuhvaća dobrobit pojedinaca, kao i kvalitetu javnih usluga i kvalitetu društva. Izvješćem je obuhvaćeno 28 država članica EU. 

  • Ključni rezultati

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mjerila uspjeha - Dobro školstvo, zdravstvo i financijska sigurnost
Stranci koji dolaze u našu zemlju često govore kako su naši ljudi mrzovoljni i nezadovoljni. Zaista, ta primjedba je utemeljena jer prosječan građanin ima malo razloga za zadovoljstvo. Osnovna mjerila prema kojima se mjeri uspješnost neke zemlje su dobro školstvo, zdravstvo i financijska sigurnost građana. Upravo sve to nama nedostaje, štoviše, na nekim područja ne napredujemo već nazadujemo.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
GSV - Uvođenje eura
Gospodarsko-socijalno vijeće je na sjednici održanoj početkom veljače raspravljalo o Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. 
Fokus rasprave Vlade i socijalnih partnera bio je usmjeren na posljedice koje bi uvođenje eura moglo imati na gospodarstvo i na standard građana. Dok su predstavnici Vlade u tome smislu optimistični i smatraju kako su prednosti uvođenja eura veće od mogućih negativnih posljedica, sindikati su ocijenili da bi uvođenje eura moglo dovesti do većih poskupljenja. Vlada, naime, smatra da su koristi uvođenja eura za Hrvatsku veće od troškova, jer su koristi trajne i relativno visoke, a troškovi su uglavnom jednokratni i niski. Kao prednosti uvođenja eura navode se između ostaloga nestajanje valutnog rizika za građane, poduzeće i državu, kamatne stope i transakcijski troškovi će se smanjiti te se očekuje pozitivan učinak na investicije, jer će smanjene kamatne stope povećati konkurentnost domaćih poduzeća i pružiti dodatan poticaj investicijama i zapošljavaju.
Osim toga, sindikalna strana je naglasila da je prije ulaska u Eurozonu, kojim postupkom Hrvatska gubi monetarnu autonomiju, nužno uspostaviti takav sustav koji će osigurati da se ulazak u Eurozonu posljedično negativno ne odrazi na gospodarstvo i na gubitak radnih mjesta. 
Sindikati su zatražili da zajednički rade na oblikovanju i provedbi potrebnih reformi prije ulaska u Eurozonu. Sindikati su ujedno izrazili stav da se moraju stvoriti pretpostavke da se hrvatsko gospodarstvo mora nositi s izazovima u slučaju krize nakon uvođenja eura, kako teret ne bi pao na leđa radnika i građana Hrvatske. 

Verzija za ispis
 
Najviše radnika u nestalnim poslovima
Hrvatska je uvjerljivo zasjela na vrh ljestvice po zaposlenosti u nesigurnim poslovima. Poslove koji traju do tri mjeseca obavlja više od 8 posto radnika, što je gotovo dvostruko više od Francuske koja je na drugom mjestu. Na trećem mjestu je Španjolska. Ovakvi kratki ugovori rijetki su u Njemačkoj, a najmanje ih je u Rumunjskoj.
A kada se gledaju svi ugovori sklopljeni na određeno, sindikati upozoravaju da je stanje u Hrvatskoj još gore. U prošloj godini blizu četvrtine radnika zaposleno je na određeno vrijeme ili u nekom drugom nestalnom obliku rada. To znači mnogo manje prava za te radnike. Tako neki od njih ne idu na bolovanje, rade blagdanima, nedjeljom, sve u nadi kako će na kraju doći do ugovora na neodređeno. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska ekonomski zaostaje za ostalim zemljama u EU
Početkom siječnja tražili su se radnici za otprilike 15.000 slobodnih radnih mjesta kod otprilike 6.000 poslodavaca. Četiri najtraženija zanimanja su konobar, prodavač, kuhar i čistačica, čije se mjesečne plaće kreću najčešće oko 4.000,00 kn te su 50 posto niže od državnog prosjeka. Njih po potražnji slijede medicinske sestre, vozači, ekonomisti, zidari, zaštitari i njegovatelji. 

  • Prosječna plaća 6.000,00 kn
  • Slovačka i Češka ispred Hrvatske
  • Velike razlike u cijeni sata rada

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Protiv rada na crno!
U okviru IPA 2012 Twinning projekta: „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)“, koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenulo je kampanju protiv rada na crno. Glavni cilj projekta jest jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama.
Osim jačanja svijesti građana o štetnosti navedene pojave, u okviru navedenoga projekta izradit će se sveobuhvatna ciljana strategija koja uključuje poticajni pristup te inspekcijske nadzore, poboljšat će se zakonodavni okvir za suzbijanje rada na crno i njegovu prevenciju, osigurat će se suradnja između institucija koje su nadležne za suzbijanje rada na crno, te ojačati administrativni kapaciteti, metodologija rada i kontrolni mehanizmi Inspektorata rada.

  • Prednosti prijavljivanja radnika
  • Štetnosti neprijavljenog rada


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako stati na kraj radu na određeno vrijeme?
Poražavajuće statistike o iseljavanju radno sposobnog stanovništva potaknule su političare da se pokrenu inicijative koje će spriječiti rad na određeno vrijeme, kao jednim od ključnih problema s kojima se suočavaju radnici u Hrvatskoj.
Tako je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) predložila izmjene Zakona o radu i Zakona o doprinosima kojima su propisane mjere za koje u toj stranci vjeruju da bi spriječile raširenost rada na određeno vrijeme. 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - 10 kn participacije
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 25. siječnja 2018. Odluku o utvrđivanju terapijskih i dijagnostičkih postupaka za koje je propisana obveza sudjelovanja za zdravstvenu zaštitu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite. Odlukom se pojašnjavaju terapijski i dijagnostički postupci za koje postoji obveza sudjelovanja osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u visini od 0,30 posto proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora. Dakle, one osobe koje nemaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ubuduće zdravstvenu uslugu plaćati u iznosu od 10,00 kuna.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »