English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »
Hrvatska zaostaje u porastu plaća
U Hrvatskoj plaće trenutačno rastu po stopi od 4 do 5 posto godišnje. To je dvostruko više nego u razvijenim članicama eurozone, gdje su plaće u drugom tromjesečju postigle rekordan rast od 2 posto. Ali to nije ništa u usporedbi sa srednjom Europom.
Plaće u Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama u posljednjih su godinu dana rasle po stopi između 5 i 10 posto. U Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj odmaknule su još dalje. Mađarima i Rumunjima skočile su rekordnih 15 posto. Val povećanja plaća reakcija je na neuspješnu politiku stezanja remena stanovništvu, koju su provodile gotovo sve europske vlade. Ta politika nemilosrdne proračunske štednje obećavala je da će ojačati konkurentnost zemlje i povećati investicije u gospodarstvo. Međutim, plaće su padale, ali s njima i investicije. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski radnici među najslabije plaćenim u EU
Europski sindikalni institut (ETUI) proveo je i objavio istraživanje o stanju plaća u državama članicama EU pod nazivom „Što pokreće razlike u plaćama u Europi?“. U istraživanju su stručnjaci došli do zaključka da, ako se u obzir uzmu troškovi života, radnici u 11 EU zemalja središnje i istočne Europe plaćeni su mjesečno 944 eura manje od radnika u Njemačkoj. Pri tome je naglašeno da je navedena razlika u neto mjesečnim plaćama i veća ako se kod usporedbe plaća uzme u obzir sastav radne snage i struktura gospodarstva. Ako se kod usporedbe plaća uzmu u obzir čimbenici poput starosne dobi i obrazovanosti radne snage te djelatnosti i zanimanja u kojima se nalazi radna snaga, radnici su plaćeni čak i do 1058 eura manje nego radnici u Njemačkoj. Radnici u Rumunjskoj su najlošije plaćeni, a slijede ih radnici u Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji i Hrvatskoj.
Studija je također pronašla velike razlike u plaćama između središnje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima. 

Verzija za ispis
 
Cijela zemlja je na pogrešnom putu! - Smjernice Vlade RH do 2020.
Hrvatska Vlada usvojila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018. – 2020., dokument prema kojem će biti izrađen i proračun za narednu godinu. Ukupni prihodi države za 2018. planirani su u iznosu od 127,97 milijardi kuna, što je 5,3% više od plana za 2017. Plan rashoda uvećan je za 3,5 % i iznosi 132,91 milijardu kuna.
Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da Vlada nastavlja politiku fiskalne prilagodbe i financijske konsolidacije, ali analiza strukture prihodovne i rashodovne strane proračuna ne ukazuje ni na kakvu namjeru mijenjanja neodrživog društvenog i socijalnog modela.

  • Nastavak obrane interesa povlaštenih skupina
  • Mirovine 
  • Povećanje mirovina ostvarenih radom
  • Šestina mirovina dobivena je kroz privilegije
  • Dospjeli i nedospjeli dugovi zdravstva su nejasni
  • Priznaju dug, ali ne i kada će biti plaćen
  • Neodrživi mirovinski i bankrotirani zdravstveni sustav
  • Male zemlje naprosto ne kupuju skupe avione

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najdramatičniji pad plaća u EU – u Hrvatskoj!
Radnici koji rade u istočnim državama članicama Europske unije zarađuju značajno manje od polovice prosječne plaće radnika iz zapadnih država članica EU. Zaključak je to istraživanja koje je proveo Europski sindikalni institut pod naslovom „Zašto radnici u Srednjoj i Istočnoj Europi trebaju povećanje plaća“.
Radnici u istočnim državama članicama EU zarađuju između 42% (u Estoniji) do ispod 18% (u Bugarskoj) plaće radnika iz zapadnih država članica EU. Jedino u Sloveniji radnici zarađuju 60% plaće radnika iz EU 15. 
Razlika u plaćama između istoka i zapada EU smanjivala se krajem 90-ih i dobrim dijelom idućeg desetljeća, no napredak je zaustavljen ekonomskom krizom 2008. godine. U 6 od 11 istočnih država članica razlike u plaćama povećale su se od 2008. do 2016. godine. Najdramatičniji pad zabilježen je u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43 na 37% prosjeka zapadne Europe. 

  • Što treba učiniti?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jedino je Bugarska siromašnija od Hrvatske
Nakon što nas je 2015. godine prestigla u kupovnoj moći, mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i BDP-om po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je europski statistički ured Eurostat. Tako je i službeno iza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%. 
Hrvatska je tako prema dva pokazatelja postala druga najnerazvijenija država članica EU. Prvi pokazatelj je BDP po stanovniku, a drugi materijalno blagostanje stanovništva, kojim se mjeri kupovna moć. Ispred nas su Bugarska i Letonija čija se kupovna moć digla na 63%. Rast hrvatskog BDP-a od 2015. tako ipak nije zaustavio relativno zaostajanje za tranzicijskim državama. Te bi gubitke Hrvatska mogla nadoknaditi idućih deset godina tek kad bi ekonomija rasla oko 4%, no sve prognoze pokazuju da će to biti nedostižno jer se naša prirodna stopa rasta kreće oko 1%. Razloga za očekivanu stagnaciju je mnogo, od visokog javnog duga, slabe poslovne klime, nekonkurentnosti do loših demografskih kretanja koja su posljednjim radnim migracijama upalila sve crvene lampice. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska i 2017. godine u krizi
Premda političari tvrde da se Hrvatska gospodarski oporavila i da je izašla iz krize, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju drugačiju stvarnost. Hrvatsku karakterizira izražena centralizacija i nejednakosti. Stoga gospodarski oporavak građani u najvećem dijelu Hrvatske ne osjećaju. 
Blagodati rekordne turističke sezone osjećaju samo građani u priobalnim županijama, dok je Slavonija u potpunosti ekonomski uništena i zapuštena. Tome najbolje svjedoči činjenica da se polovina hrvatskog gospodarstva nalazi u trima lokalnim jedinicama – Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji koje daju čak 50 posto BDP-a. 
S druge strane, najveći dio Hrvatske pogođen je siromaštvom i iseljavanjem. U tome prednjači Virovitičko-podravska županija, zatim Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Osječka te Ličko-senjska županija. Uspoređujući podatke, samo sjeverozapadni dio Hrvatske i neke priobalne županije ostvaruju gospodarski napredak i izlaze iz krize. Takve razlike će se nastaviti povećavati. Dovoljno je samo pogledati broj rođene djece i dolazimo do zapanjujućih podataka da se u zadnjih nekoliko godina upisuje sve manje djece u škole. Profesori odlaze u mirovine, a na njihovo radno mjesto ne dolaze novi jer djece više nema. Nužna je decentralizacija i omogućavanje dostojanstvenog života građanima u cijeloj Hrvatskoj. Sadašnjim načinom djelovanja četiri slavonske županije nalaze se na začelju EU, dijeleći mjesto s najsiromašnijim bugarskim i rumunjskim regijama. 

Verzija za ispis
 
Zapošljavanje umirovljenika
Umjesto uvoza stranih radnika, jedno od rješenja nedostatka radne snage bi moglo biti omogućavanje mlađim umirovljenicima da rade bez gubitka prava na mirovinu. Njemačka je mini reformama smanjivala povlaštene mirovine i mlade umirovljenike vraćala u svijet rada na privremene i povremene poslove do 600 eura. 
U Hrvatskoj je situacija na tržištu rada zabrinjavajuća. Broj umirovljenika iznosi 1,2 milijuna. Broj onih koji uplaćuju mirovinski doprinos pao je na trenutačnih 1,5 milijuna. Još 1990. godine jedan umirovljenik bio je pokriven s tri osiguranika, a danas svega 1,24 osiguranika. Mnogi su čimbenici doveli do takvog stanja. Počevši od procesa pretvorbe, kojima su radnici slani u prijevremene mirovine kako bi se kupio mir, sličan način je nastavljen u razdoblju krize, ali i danas. Na listi za otkaz su uvijek prvi oni koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, dakle radnici koji imaju 50-55 godina starosti. Znajući da će teško biti konkurentni na tržištu rada, prihvaćaju takvu prijevremenu mirovinu. 


  • Umirovljenici bi mogli postati konkurencija mladima
  • Četvrtina umirovljenika ima između 40 i 60 godina


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trećina zaposlenih blizu minimalca
Podatak o prosječnoj isplaćenoj plaći u Hrvatskoj u iznosu od 6025 kn za svibanj rezultat je prosjeka koji ne odgovara pravom stanju. Istina je to da čak 66,8 posto zaposlenika prima neto plaću nižu od prosječne. 
Porezna reforma potjerala je primanja prema gore i pokazala se najučinkovitijom mjerom za povećanje kućnog budžeta. Niži porezi ojačali su kupovnu moć bolje od socijalnih davanja. Uz pomoć nižeg poreza na dohodak i oporavka BDP-a, prosječna plaća u Hrvatskoj u godini dana narasla je za 320 kn. 
No, kada se uzme u obzir struktura zaposlenih po iznosu plaća, vidi se zašto je Hrvatska među najsiromašnijim zemljama EU. Trećina zaposlenih ima primanja između 4000 i 6000 kn. Trećina zarađuje manje od 4000 kn pri čemu je više od 128.000 radnika koji rade za manje od 3000 kn mjesečno.
Takve plaće destimuliraju gospodarstvo jer veliki dio stanovništva nema dovoljno ni za osnovne potrebe. Velike plaće, one iznad 10.000 kn ima tek 72.000 radnika, a veću od 15.000 kn njih svega 18.000. Najbolje plaće imaju zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, a najniže zaštitari, trgovci te radnici u proizvodnji obuće i odjeće. 

Verzija za ispis
 
Svaki 11. radnik u Hrvatskoj radi na crno!
U organizaciji Instituta za javne financije 1. rujna održana je konferencija o temi „Neprijavljeni rad u zemljama Jugoistočne Europe – prema uspješnijoj borbi protiv te pojave“. Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o uzrocima i pojavnim oblicima neprijavljenog rada u zemljama Jugoistočne Europe, koje se provodilo u okviru projekta „Siva zona – izvan sjene, razvoj kapaciteta i mogućnosti za suzbijanje neprijavljenog rada u Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji“.
Na konferenciji su predstavljene konkretne preporuke o mjerama koje je potrebno provesti da bi se suzbio neprijavljeni rad, a koji se temelje na rezultatima ankete provedene među radnicima i poslodavcima. 
Rezultati za Hrvatsku su poražavajući. Svaki 11. radnik radi na crno. Od 10, njih 6 vjeruje da je najmanje 20% njihovih kolega prekršilo porezne i radno-pravne propise. Istraživanje ujedno pokazuje da je percepcija ljudi o raširenosti rada na crno i nedostatak povjerenja u institucije glavni poticaj i radnicima i poslodavcima da ne prijavljuju radni odnos. Uzroci neprijavljenog rada, prema stručnjacima, ujedno leže i u visokoj stopi nezaposlenosti te u niskim mirovinama.
Dosadašnji pristupi vlasti u suzbijanju te pojave, koji su se temeljili na pojačanom kažnjavanju i na strožem nadzoru, nisu se pokazali učinkovitima u suzbijanju te pojave pa stručnjaci smatraju da je u Hrvatskoj nužno poraditi na promjenama društvenih vrijednosti i uvjerenja, te na modernizaciji formalnih institucija. Ujedno smatraju da bi Vlada trebala više pažnje posvetiti širenju svijesti o štetnosti te pojave, edukaciji građana i namijeniti veća sredstva u borbi protiv te pojave. 

Verzija za ispis
 
Sabor potvrdio CETA-u
Hrvatski sabor je potvrdio Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) s Kanadom kojim bi se trebao stvoriti međunarodni pravni okvir za jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa. Sporazum je u Saboru izazvao burnu raspravu, no u konačnici je potvrđen sa 103 glasa „za“, tri suzdržana i dva „protiv“, dok je Most uoči samog glasovanja najavio kako neće glasovati u znak prosvjeda jer je uskraćeno pravo na demokratsku raspravu.
Žestoke kritike sporazumu dolazile su iz Živog zida koji je tvrdio da će Hrvatska prihvaćanjem sporazuma imati arbitražu svaki dan, da se njime stvara paralelni sustav, dopušta nekontroliran uvoz GMO-a i sl.
Sabor je isti dan potvrdio i desetak drugih međunarodnih sporazuma i ugovora, kao što su Sporazum o gospodarskom partnerstvu EZ i Srednje Afrike, Ugovor Vlade RH i Poljske o zaštiti klasificiranih podataka…

Verzija za ispis
 
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »