English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zadnja »
Ljestvica konkurentnosti - Hrvatska stagnira na 58. mjestu

 Krajem svibnja ove godine, Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Švicarske (Lausanne), objavio je rezultate istraživanja „Godišnje svjetske konkurentnosti“ za 2016. godinu. Na toj ljestvici Hrvatska je ponovno na 58. mjestu kao i prošle godine. Od 61 tretirane zemlje Hrvatska je pri samom dnu svjetske konkurentnosti, što je dokaz da se moramo popraviti. Od 342 kriterija prema IMD-u, 2/3 se odnosi na statističke pokazatelje, a 1/3 istraživanja na gospodarsku situaciju svake od zemalja.
Metodologija konkurentnosti temelji se na analizi 12 elemenata prema kojima se ocjenjuje konkurentnost, a najvažniji su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog i poslovnog sektora, infrastruktura i otvaranje novih radnih mjesta. Ovo je istraživanje provedeno u veljači 2016. godine i bazira se na dostupnim podacima za 2015. godinu. Analiza pokazuje da je nužno pokretanje reformi koje je predložila Vlada RH bez odgađanja, što se još nije dogodilo s obzirom na trenutačne političke prilike u zemlji.

  • Izmjene na vrhu konkurentnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
U travnju zaposlenost rasla prvi mjesec ove godine

U travnju su bile zaposlene 1,351.192 osobe, što je 17,2 tisuće osoba više nego mjesec dana ranije, odnosno 1,3%. To je prvi ovogodišnji rast zaposlenosti, iako su uskršnji blagdani bili malo ranije. Podaci HZZ-a pokazuju da je krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila prijavljena 254.591 osoba, što je 7,0% osoba manje nego mjesec dana prije.
U najnovijem komentaru Hrvatske gospodarske komore stoji da pod utjecajem zapošljavanja u turizmu i povezanim djelatnostima, zaposlenost najčešće počinje rasti u veljači ili ožujku. Razlog sezonskom kašnjenju rasta zaposlenosti jest kašnjenje rasta zaposlenosti kod pravnih osoba.
U usporedbi s lanjskim travnjem, ove je godine registrirano 14,8 tisuća manje zaposlenih. HGK poručuje da će Hrvatska zbog kašnjenja u oporavku tržišta rada ostati pri dnu ljestvice Europske unije prema svim pokazateljima tržišta rada.

Verzija za ispis
 
TTIP Transatlantski trgovinski sporazum - Niži standardi zaštite okoliša!

TTIP je sporazum kojim SAD i Europska unija nastoje postići dogovor o pojednostavljivanju međusobne trgovine i usluga. Utjecao bi gotovo na svaki gospodarski sektor, od poljoprivrede i tekstila do informacijske tehnologije. TTIP izaziva veliko nezadovoljstvo među državama članicama EU, među njima i u Hrvatskoj, a ima ga i među Amerikancima.
Sporazum od samog početka prate kontroverze, a posljednju je uzrokovao Greenpeace koji je objavio dijelove tajnog TTIP-a. Iz objavljenog je vidljivo da SAD u pregovorima snažno pritišće EU. Pokazalo se kako su okoliš, sigurnost hrane i klima stavljeni na pregovarački stol. Greenpeace traži da se pregovori zaustave kako bi građani mogli dati svoje mišljenje o tekstu sporazuma, koji se direktno tiče 800 milijuna ljudi.
Ako se sporazum usvoji, u Europi bi se, prema američkom principu, na tržište mogli staviti genetski modificirani proizvodi sve dok se ne dokaže njihova štetnost.
Navodi se nadalje da SAD ne želi poštovati želje EU da iz sporazuma izuzmu mehanizam ISDS prema kojem bi velike korporacije pred svojim sudovima tužile države članice koje bi ograničavale njihove interese sa svojim zakonodavstvom.

  • Studija o utjecaju TTIP-a na Republiku Hrvatsku
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inspekcija rada - Poslodavci u proračun uplatili 3,51 milijun kuna zbog ilegalnih radnika

Inspektori rada su u 2015. godini obavili 28.355 inspekcijskih poslova, od čega ih se 17.161 odnosi na inspekcijske nadzore. Pritom je u području radnih odnosa provedeno 9.242 nadzora, te nešto manje od 8.000 u području zaštite na radu. Preostalih više od 11.000 poslova, koje su inspektori rada odradili, odnosi se na donošenje rješenja o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće radnicima.
Kod 283 poslodavca tijekom nadzora otkrili su 371 neprijavljenog radnika. U takvim slučajevima, inspektori prvo usmenim rješenjem poslodavcima privremeno zabranjuju obavljanje djelatnosti. No, ako poslodavac u roku od pet dana uredno prijavi radnike i u proračun uplati 30.000 kuna po svakom radniku zatečenom na radu bez uredne prijave, tada mu se rješenje povlači. Na taj se način lani odlučilo 89 poslodavaca, te su u proračun zajedno uplatili 3,51 milijun kuna za 117 radnika.
Protekle dvije godine došlo je do smanjenja broja utvrđenog neprijavljenog rada. Posljedica je to mjera provođenih protiv neprijavljenog rada, ali i izmjena radnog zakonodavstva. Također je došlo i do smanjenja nezakonitosti vezanih uz radno vrijeme i odmore. Poslodavci sve više koriste nove institute, kao što je preraspodjela radnog vremena i takozvana banka sati. Kod takvih poslodavaca se tek nakon isteka razdoblja nejednakog radnog vremena može utvrditi jesu li i koliko sati radnici radili prekovremeno. No, problem je što radnici često u strahu ne daju inspektorima stvarne podatke o svom radnom vremenu. Stoga, inspektori navode kako su im vrlo značajne informacije koje dobiju od radničkih vijeća i sindikata, u slučajevima kada te podatke ne mogu prikupiti iz drugih izvora.

Verzija za ispis
 
Vlada odobrila zapošljavanje više od 4000 stranih radnika

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku da se osim već odobrenih 800 dozvola za zapošljavanje stranih radnika, čije su dozvole za zapošljavanje produžene, u 2016. godini odobri zapošljavanje dodatnih 3.115 stranih radnika.
Ako pogledamo sektore u kojima je odobren najveći broj zapošljavanja stranih radnika (brodogradnja, graditeljstvo, turizam), možemo zaključiti da će se strani radnici pretežito zapošljavati u onim sektorima u kojima su radnici potplaćeni, u kojima im uvjeti rada nisu zadovoljavajući i u kojima se pretežito isplaćuju minimalne plaće, ne poštuju propisi o zaštiti na radu i zastupljen je rad na crno. Obrazloženje svoje Odluke Vlada RH temelji na činjenici da za potrebe poslodavaca nije bilo moguće prekvalificirati radnike u Hrvatskoj te da je bilo potrebno poslodavcima omogućiti uvoz strane radne snage.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska među EU zemljama s najnižom stopom zaposlenosti

Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti u Europskoj uniji u dobnoj skupini od 20. do 64. godine u prošloj je godini premašila 70 posto, a Hrvatska se i dalje nalazi u skupini zemalja s najnižim stopama zaposlenosti, zajedno s Grčkom, Italijom i Španjolskom. Ti podaci su poražavajući jer nam pokazuju da i dalje vlada visoka nezaposlenost mladih osoba.
U usporedbi sa 2014. godinom, stopa zaposlenosti je porasla u gotovo svakoj državi članici EU, uključujući i Hrvatsku, gdje zaposlenost iznosi 60,5 posto u usporedbi sa 59,2 posto u 2014. godini. Najviše je porasla u Mađarskoj, Estoniji, Španjolskoj, Bugarskoj, Latviji, Irskoj i Slovačkoj.
Stope zaposlenosti iznad 75 posto zabilježene su u Švedskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Estoniji i Nizozemskoj.
U dobnoj skupini od 55. do 64. godine, stopa zaposlenosti u EU kontinuirano raste od 2002. godine. Tako je u usporedbi sa 2014. godinom, stopa zaposlenosti u toj dobnoj skupini porasla u gotovo svim državama članicama, uključujući i Hrvatsku.
Najveća stopa zaposlenosti je zabilježena u Švedskoj, gdje su tri od četiri osobe te dobi imale posao. U Hrvatskoj stopa iznosi 39 posto, što označava značajan porast u odnosu na 2014. godinu kad je iznosila 36,3 posto. Međutim, Hrvatska je u toj dobnoj skupini među četiri zemlje s najnižim stopama zaposlenosti u EU, zajedno s Grčkom, Slovenijom i Luksemburgom.

Verzija za ispis
 
Kada i pod kojim uvjetima u mirovinu?

Odlazak u mirovinu mnogima se čini kao dalek san. Dobro je i korisno upoznati se s pravima iz mirovinskog osiguranja kako bismo kvalitetnije mogli planirati financijsku budućnost.
Pogledajmo kada i pod kojim uvjetima se stječe pravo za odlazak u starosnu mirovinu i provjerimo kolika nas primanja očekuju u zlatnim godinama.
Pod pritiskom negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj se, kao i u drugim europskim zemljama, postupno podiže životna dob za odlazak u starosnu mirovinu. Opće je pravilo to da se puna starosna mirovina stječe kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Međutim, još neko vrijeme žene će biti u povoljnijem položaju od muškaraca, a u daljoj budućnosti svima će se dobna granica za starosnu mirovinu podići sa 65 na 67 godina.

  • Pravo na punu mirovinu za mlađe od 65 godina
  • Prijevremena starosna mirovina s umanjenjem
  • Kako izračunati iznos mirovine?
  • Prosječna mirovina 2.480 kuna
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što možemo očekivati u skoroj budućnosti?

Prema najavama vladajućih, čini se da uskoro možemo očekivati nove zahvate u mirovinska prava.
Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno će ići u tri smjera – prvi je zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, a treći izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža.
Planiraju povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit će popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine, najavljuju. Na taj način Vlada prihvaća preporuke Europske komisije iz koje već dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godišnje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža.

  • Samo 14 posto umirovljenika zaradilo punu mirovinu
  • Izjednačavanje dobi između žena i muškaraca
  • Reduciranje mirovina s beneficiranim stažem
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prosvjed protiv politike prema medijima

Iako danas mnogi novinari tvrde da nova Vlada Tihomira Oreškovića, predvođena Domoljubnom koalicijom (Most i HDZ) prijeti dokidanjem slobode medija u Hrvatskoj, ta tvrdnja može biti upitna. Naime, danas gotovo svaki novinar može napisati bilo što, a da za to gotovo ne snosi nikakvu odgovornost. Umjesto njih odgovaraju nakladnici – vlasnici medija u čijim je rukama kapital. Da bi novinari zaista bili slobodni i neovisni o bilo kome, što je vrlo teško dokazati, na sam Dan slobode medija održali su javni prosvjed i medijsku konferenciju u Novinarskom domu u Zagrebu.

  • Isfućkana predsjednica RH
  • Traže smjenu ministra kulture
  • Novinarka godine Elizabeta Gojan
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Neobična čestitka

“Danas je blagdan Svetog Josipa Radnika koji se, u vrijeme borbe za veću socijalnu pravednost u suvremenom društvu počeo obilježavati kao Praznik rada”, napisao je Tomislav Karamarko, na svom Facebook profilu. Izgleda da je prvi potpredsjednik Vlade malo pomiješao činjenice, s obzirom na to da se međunarodni Praznik rada slavi od 1889. godine, a blagdan svetog Josipa Radnika uveden je u crkveni kalendar 66 godina kasnije.
Međunarodni Praznik rada obilježava se u spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu, održane 1. svibnja 1886., kada je u sukobima s američkom policijom više radnika poginulo, a osmero ih je naknadno osuđeno na smrt. Tri godine kasnije, u spomen na taj događaj, na kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakoga 1. svibnja održavati radnički prosvjedi. Već sljedeće godine, 1890., 1. svibnja postaje Dan međunarodne opće solidarnosti radništva, a tada se, kao Praznik rada, počinje slaviti i u Hrvatskoj.
Blagdan svetog Josipa Radnika uveden je tek 1955. godine. Tadašnji papa Pio XII odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, odnosno „na dan koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik“.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: