English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »
Povećan rad na crno
Inspektori rada tijekom prošle godine u obavljenim nadzorima kod poslodavaca otkrili su 1.216 radnika na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos. No, te radnike poslodavci ili nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme, ili je pak bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada. Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih 494 je radilo bez prijave, odnosno na crno. 
U odnosu na godinu ranije, blago je povećan broj radnika u nezakonitom radu s 858 u 2016. g. na 895 lani, što je broj bez stranih radnika. A inspektori su lani u nezakonitom radu zatekli i 321 stranog radnika što je u odnosu na 2016. godinu porast od preko 50 posto. 
Među ostalim, u području rada inspektori su lani protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 115 kaznenih prijava, od čega se 93 odnose na neisplatu dijela ili cijele plaće.

  • Nezakoniti ugovori


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radnička plaća 5.596 kuna – menadžera 130% više!
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, kojima je plaća 40 posto niža od prosjeka
Prema podacima servisa MojaPlaća, u prvom kvartalu 2018. prosječna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.596 kuna, a dok djelatnici top menadžmenta u prosjeku imaju 130 posto viša primanja, djelatnici pomoćnih zanimanja imaju 40 posto nižu plaću od prosjeka.
Plaća s bonusima iznosila je oko 5.860 kuna, ipak medijan plaće je niži i iznosi 5.000 kuna, što znači da veći broj ispitanika ima plaću nižu od prosjeka nego onih čija je plaća viša od njega.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća bila je 3 posto viša, a ispitanici u prosjeku očekuju neto plaću od 5.503 kune. Tradicionalno, muškarci su imali u prosjeku 13 posto višu plaću od žena i zarađuju 5.952 kune, dok žene zarađuju u prosjeku 5.253 kune.
U prvom tromjesečju, osim top menadžmenta sa 130 posto višom plaćom u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja sa 67 posto višim prosjekom. Slijede ih informacijske tehnologije s 37 i ljudski potencijali s 32 posto višom plaćom od prosjeka.

  • Plaće u tekstilnoj i kožnoj industriji porasle 14 posto


Verzija za ispis Pročitajte više
 
MOR-ova Konvencija br. 144 o tripartitnim konzultacijama
U Zagrebu je 27. ožujka 2018. godine u organizaciji Ureda za radničke aktivnosti Međunarodne organizacije rada (MOR) i reprezentativnih sindikalnih središnjica te u suradnji s Međunarodnim centrom za obrazovanje MOR-a, održana nacionalna tripartitna rasprava u okviru kampanje za promociju ratifikacije Konvencije MOR-a br. 144 o tripartitnim konzultacijama (sudjelovali su reprezentativni sindikati, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca). 

  • Što znači MOR-ova Konvencija br. 144
  • Ministarstvo rada je obećalo ratifikaciju
  • Packa MOR-a


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izvješće pučke pravobraniteljice - Najviše su na udaru radnici
Radni i službenički odnosi prvi put su na vrhu u godišnjem Izvješću pučke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Prošle godine ured je otvorio 2.533 nova predmeta. Iza predmeta iz radnih i službeničkih odnosa su pravosuđe, zatim diskriminacija pa zdravstvo.
Pravobraniteljica je problem tretmana radnika povezala sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Izrazito zabrinjava nesiguran status zaposlenih, a taj status može značajno biti unaprijeđen i to preispitivanjem regulacije rada na određeno vrijeme, unapređivanjem rada inspekcija i povećanjem transparentnosti pri zapošljavanju.

  • Diskriminacija mladih i starijih radnika
  • Rad utječe na zdravlje
  • Velike socijalne razlike



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Packe Europske komisije za neprovođenje reformi!
I dok je Vlada započela pripremu novog Nacionalnog programa reformi (NRP) kojim će se obvezati Europskoj komisiji na provođenje reformi u pojedinim područjima, iz Europske komisije su stigle packe Hrvatskoj da ništa nije učinila u odnosu na one reforme na koje se Vlada RH obvezala Europskoj uniji još prošle godine.
Tako u svom izvješću Europska komisija navodi da se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom prošle godine znatno smanjila, ali iskorištenost rada i dalje je niska, a stopa aktivnosti i zaposlenosti muškaraca i žena znatno je ispod prosjeka EU. Europska komisija također smatra da su aktivne mjere tržišta rada nedovoljno usmjerene na ranjive skupine, a udio zaposlenika na određeno radno vrijeme među ukupno zaposlenima u postotku i dalje iznosi 22,5% u odnosu na prosjek EU-a od 14,8%, iako je zabilježen rast ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Socijalni dijalog u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen, a stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2016. se smanjila, ali i dalje je visoka, dok programi potpore dohotku u prosjeku su neprikladni za smanjenje siromaštva. 

  • U izradi novi NRP
  • Proširit će se obuhvat dječjeg doplatka


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto mladi odlaze iz Hrvatske?
Konferencija na temu "Zašto mladi odlaze iz Hrvatske" održana je u Hrvatskom novinarskom društvu. Konferencija se bazirala na istraživanju iskustva migracije i prisilnih odlazaka mladih iz Hrvatske.

  • Iskustva u inozemstvu nisu uvijek pozitivna
  • Čak 26 posto mladih želi zauvijek otići


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako izgraditi dobro društvo u Hrvatskoj?
Novo doba nosi i nove izazove u kojima je ulaganje u ljude osnovna pretpostavka gospodarskog i društvenog napretka jednog društva. To je osnovni zaključak konferencije Friedricha Eberta "Izgradnja dobrog društva ususret socijalnijoj i demokratskijoj Europi", koja je održana 5. ožujka 2018. godine.
Na konferenciji su govorili predstavnici akademske zajednice i sindikata o mjerama koje je nužno poduzeti kako bi se u Hrvatskoj izgradilo dobro društvo u kojem će svakome biti zajamčena socijalna sigurnost, kroz pružanje jednakih šansi svima.
Ujedno je naglašeno da novi socijalni rizici, uzrokovani promjenama u svijetu rada, nužno nameću potrebu preispitivanja današnje uloge socijalne države čija uloga pored socijalne zaštite mora biti i ulaganje u ljude u svim fazama njihovog života (u dječjoj dobi, u radno produktivnoj dobi, pa tako i u umirovljeničkoj dobi), što je temeljna osnova razvoja Socijalne Europe inkorporirana u političke i strateške dokumente EU. Osnovna poruka skupa je bila da dok su se u proteklim godinama značajna sredstva ulagala u izgradnju autoputa, spašavanje brodogradnje i sl., država je zaboravila na ljude, u koje se kao osnovni potencijal svakoga društva trebalo najviše ulagati.
Osnovni zaključak skupa je bio da je nužno mijenjati paradigmu u Hrvatskoj te sve potencijale usmjeriti na bolji i kvalitetniji život građana, te osigurati socijalnu zaštitu kroz socijalno investiranje. 

Verzija za ispis
 
Prvi smo u Europi u kresanju radničkih prava
Reforma tržišta rada je započela još 1992. i 1995. godine, pa se nastavila 2001. i 2003. g., a završni čin je bio 2014. g. Premda su sve promjene bile redovito pravdane fleksibilizacijom, koja je trebala pomoći u bržem i većem zapošljavanju radnika, sve zakonske promjene na tržištu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radničkih prava. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU iskorišteno je za daljnje rezanje prava radnika. 

  • Posljedice reformi



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Istanbulska konvencija i prava žena
Hrvatska je i ove godine različitim tribinama, predavanjima i akcijama obilježila Dan žena, 8. mart, 8. ožujka – kako vam drago. Održan je i Noćni marš ulicama središtem Zagreba od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca, u kojem je sudjelovalo više tisuća građana i građanki, tražeći u prvom redu ratifikaciju Istanbulske konvencije, pravo na pobačaj i rodnu ravnopravnost.
"Međunarodni dan žena najveći je praznik žena – žena kao političke snage. To je dan slavlja i prisjećanja, dan otpora i borbe, dan kada naglašavamo zašto smo ljutite i dan kada glasno tražimo promjene" – poručeno je u porukama s prosvjeda. Uza sva ta događanja, jasno je vidljivo da nam mnogo više od simboličnog cvijeća, u 2018. godini svakako treba više prava i bolja zaštita – bilo u privatnom, bilo u poslovnom okruženju.

  •  "Brojčana snaga" žena u javnom životu
  • Društveno oblikovane uloge!?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto bez računa?
Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta proveli su istraživanje čiji rezultati pokazuju da hrvatsko kućanstvo u prosjeku godišnje plati dvjestotinjak eura za usluge za koje ne dobije račun. 

  • Plaćanje usluga u gotovini
  • Neevidentiranih 298 milijuna eura

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »