English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »
Europski stup socijalnih prava

U Zagrebu je u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održana Nacionalna rasprava o prvom preliminarnom nacrtu dokumenta Europske komisije – Europski stup socijalnih prava o kojemu je u ožujku 2016. godine Europska komisija pokrenula javnu raspravu koja traje do kraja 2016. godine. Stup je osmišljen za primjenu u europodručju, ali je moguće dobrovoljno pridruživanje ostalih država članica.
Polazište za stup su socijalni ciljevi i prava utvrđeni u primarnom zakonodavstvu EU, koje se sastoji od Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Povelje o temeljnim pravima i sudske prakse Suda Europske unije. Kako bi se u okviru javne rasprave ova problematika što potpunije razmotrila, stup obuhvaća i područja u kojima je EU nadležan donositi propise i područja za koja su prije svega odgovorne države članice te u kojima EU ima potpornu i dopunsku ulogu. Također je potaknut praksom na nacionalnoj razini i međunarodnim izvorima prava. Nacrtom stupa postojeća se prava ne utvrđuju ponovno niti ih se mijenja te ona vrijede i dalje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nedjeljom radi čak 35% Hrvata

Prema Eurostatovoj statistici iz 2015. godine, u Hrvatskoj čak 35% ljudi radi nedjeljom, što je najviše u Europi. Pri tome, 8,3% hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje, a 28,3% ponekad radi nedjeljom. Takvi uvjeti rada su posebno prisutni u trgovačkom sektoru.
Često se naglašava, a i propisano je u većini Pravilnika o radu i kolektivnim ugovorima, kako radnik treba biti dodatno plaćen za rad nedjeljom i praznicima, no praksa je nešto drugo.
Zakonom o radu je propisano da radnicima pravo na tjedni odmor može biti određeno i nekim drugim danom osim nedjelje, ali takav nadomjestak nije zadovoljavajuće rješenje jer drugi članovi obitelji su nedjeljom slobodni i to može negativno utjecati na privatni i obiteljski život.
U Europskoj uniji nema jedinstvenog rješenja o radu nedjeljom. Tako Cipar, Finska, Luksemburg, Malta, Portugal i Španjolska imaju točno propisano vrijeme u kojem trgovine mogu biti otvorene nedjeljom i praznikom, a to često ovisi o dobu godine ili turističkoj sezoni. Austrija, Njemačka, Grčka i Nizozemska u pravilu zabranjuju rad nedjeljom, no postoje neke iznimke kao što su benzinske postaje, pekarnice i turistički uredi.
Rad nedjeljom pogoduje prije svega velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca koji se teško s tim mogu nositi.

Verzija za ispis
 
Rast BDP-a za 2,8 posto

Državni zavod za statistiku je objavio procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već sedmo tromjesečje kako BDP kontinuirano raste.
Najveći doprinos povećanju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, od 4,1% u tom razdoblju. Doprinos domaće potražnje je također bio pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstva i to za 3%.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6%, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3%.

Verzija za ispis
 
Tržište rada u Europi se oporavlja

Trenutačno je na burzi rada 217.089 ljudi, što je najmanji broj od samostalnosti Hrvatske dosad. Ali, to ne ukazuje na rast zaposlenosti, nego prije na trend iseljavanja. Istodobno je prosjek zaposlenosti u zemljama EU povećan za 0,3 posto na kvartalnoj razini, a 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
 

  • Različiti kriteriji usporedbe
  • Prilagođeni podaci Eurostata
  • Iseljavanje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Šest dugih godina recesije u Hrvatskoj - I bez većih reformi, gospodarstvo u porastu

Činjenica je da je još 2014. godine završila recesija (kriza) u Hrvatskoj, a to što nam gospodarstvo raste bez zasluga politike i izostanka pravih reformi, dobar je pokazatelj oporavka općeg stanja u zemlji (zanemarimo trenutačnu političku krizu – pad Vlade i novi parlamentarni izbori najesen ove godine). Činjenica je da svi makroekonomski indikatori to pokazuju: osobna potrošnja raste 21. mjesec zaredom, industrijska proizvodnja raste 16 mjeseci zaredom, porast zaposlenosti je u usponu, realne neto plaće rastu, rastu uvoz i izvoz, a državni proračun puni se bolje od očekivanog. Reklo bi se – med i mlijeko! Međutim, prema analizama Ekonomskog instituta Zagreb, gospodarstvo će nastaviti rasti, iako usporeno spram prvog tromjesečja 2016. godine, kada se BDP povećao 2,7% na godišnjoj razini, što je ohrabrujuće. S druge, pak, strane, prijete nam mjere zbog prekomjernog zaduživanja, koje nam je uputila Europska komisija.

  • Smanjen broj nezaposlenih
  • Još bolji rezultati
  • Glavna opasnost
  • Prosječni godišnji rast BDP-a
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bečki institut analizirao Hrvatsku

Austrijski institut piše da je Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja Zapadnog Balkana imala konstantan rast deficita te da izvoz kao i udio BDP-a stagnira od 2005., pri čemu je ispod prosjeka zemalja Zapadnog Balkana i ispod prosjeka novijih zemalja članica EU i Centralne Europe. Udio kredita u stranim valutama je preko 70 posto BDP-a, a Hrvatska je učinila malo za modernizaciju svog tržišta rada.

  • Snage i slabosti Hrvatske
  • Top 5 preporuka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati protiv većih izdvajanja u drugi mirovinski stup

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić izjavila je kako se razmatra o povećanom izdvajanju za drugi mirovinski stup. Naglasila je kako mi izdvajamo 20 posto te nas je usporedila sa Srbijom, koja izdvaja 25 posto.
Takvo povećanje doprinosa za mirovinsko osiguranje dodatno bi povećalo porezno opterećenje radnika, a njegova bi se neto plaća smanjila. Naime, radnik iz plaće izdvaja 20 posto doprinosa (15 posto za prvi i 5 posto za drugi mirovinski stup), dok poslodavac na plaću izdvaja 17,2 posto doprinosa za zdravstvo i zapošljavanje.
Krešimir Sever iz NHS-a i Mladen Novosel iz SSSH ističu kako je glavni problem mirovinskog sustava niska zaposlenost te je ključ rješavanja problema u otvaranju novih radnih mjesta. Sadašnji trend odnosa umirovljenika i radnika 1:1 naprosto je neodrživ, i svaka priča o mirovinskom sustavu počinje i završava na odnosu zaposlenih i umirovljenika te činjenici da zaposlenost treba snažno povećati.
Naglasili su kako je potrebno povećati izdvajanja za drugi stup, ali ne na račun prvog stupa, jer će se onda opet morati iz proračuna nadoknađivati sredstva koja će nedostajati za isplatu mirovina, kao niti na račun plaće radnika koja će padati.
Povećanje izdvajanja treba tražiti na temelju smanjenja izdvajanja na plaću, dugoročnom poreznom politikom, racionalizacijom mirovinskog i zdravstvenog sustava. No, bez detaljne analize, ne može se ići u izmjene.

Verzija za ispis
 
Polovica zaposlenih s plaćom ispod prosjeka

Točno 838,6 tisuća zaposlenih u privatnom sektoru lani je primalo prosječnu plaću 5.019 kuna, gotovo polovica njih, 406.460, zarađivalo je znatno manje, u rasponu od 2.373 do 4.897 kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Analiza je napravljena prema izvješćima 106.569 poduzetnika, a prosječna plaća bila je 2,5% viša u odnosu na prosjek iz 2014.
U prerađivačkoj industriji, u kojoj je lani bio 225.121 zaposlenik, prosječna plaća bila je 5.016 kuna. U trgovini na veliko i malo 2015. je bilo 177.118 zaposlenih, koji su u prosjeku bili plaćeni 4.701 kunu, što je 2,7 posto više od prosjeka iz 2014. godine
Za 1,8 posto rasla je i prosječna plaća zaposlenih u građevinarstvu – njih 72.414 prošle je godine prosječno mjesečno zarađivalo 4.200 kuna. U rudarstvu je prosječna plaća bila 7.377 kuna, a zaposleni u energetici imali su plaću od 7.294 kune.
Zaposleni u sektoru informacija i komunikacija zarađivali su, pak, prosječno 7.126 kuna.

Verzija za ispis
 
Sve manje nezaposlenih

Pad stope nezaposlenosti četvrti mjesec zaredom bio je očekivan, s obzirom na to da su nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazali kako je krajem svibnja bilo registrirano 232.327 nezaposlenih, što je za 22.264 osobe ili 8,7 posto manje u odnosu na travanj.  
Time je četvrti mjesec zaredom zabilježen pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. U odnosu, pak, na svibanj prošle godine, broj nezaposlenih bio je prošloga mjeseca manji 15,6 posto ili za 43.054 osobe.
 Pad nezaposlenosti, prije svega pod sezonskim utjecajima, nastavlja se i u lipnju i srpnju.

Verzija za ispis
 
Svaki peti radi na određeno vrijeme

Iz podataka Eurostata proizlazi da je Hrvatska europski rekorder po brzini kojom rad na određeno istiskuje stalni radni odnos. Zauzela je četvrto mjesto, iza Poljske, Španjolske i Portugala, prema broju ugovora na određeno vrijeme.
Preko ugovora na određeno radi čak 61 posto mladih do 24 godine, zatim 19 posto zaposlenih u dobi od 25 do 54 godine, te 8 posto starijih od 55 godina. Upravo to je jedan od razloga zašto sve više mladih odlazi u potrazi za sigurnijim i boljim radnim mjestima.
Državni zavod za statistiku ističe da je lani najveći dio ugovora na određeno - njih čak 22 posto - bio zaključen u jeku turističke sezone, u trećem kvartalu. Lani je Vlada uvela petogodišnju olakšicu za poslodavce koji mladima ponude ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a dobilo ih je samo oko 30 tisuća mladih radnika, dok udio nesigurnih oblika rada stalno raste.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: