English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »
Povećan broj zaposlenih u EU i u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je broj zaposlenih uvećan u razdoblju od srpnja do rujna za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda. Među članicama EU istu su stopu rasta broja zaposlenih zabilježile Grčka i Velika Britanija.
Među zemljama EU najsnažnije je na tromjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u Portugalu za 1,3 posto, a slijedi Španjolska s 0,8 posto. U zemljama koje se već dugo vremena bore s najvećom stopom nezaposlenosti u EU konačno dolazi do porasta broja zaposlenih.
Najveći je pad zaposlenih na tromjesečnoj razini među zemljama EU zabilježen u Latviji i Estoniji.
U EU je u trećem tromjesečju bilo zaposleno rekordnih 232,5 milijuna građana. Na godišnjoj razini njihov je broj u EU time uvećan za 1,1 posto.

Verzija za ispis
 
Minimalna plaća - Povećanje za 156 kuna

Vlada je uredbom odredila visinu minimalne plaće u 2017. u bruto iznosu od 3.276 kuna.
Udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj od siječnja do rujna u 2016. godine iznosit će tako 42,9 posto. Posljednjom takvom uredbom, iz 2015. godine, minimalna plaća povećana je za 90 kuna, a sada za 156 kuna.
Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, stoji u obrazloženju Vlade.

Verzija za ispis
 
Što zaista donosi najavljivana porezna reforma?

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je porezne reforme koje se u većem dijelu planiraju početi provoditi od siječnja 2017. godine. Sindikati su uputili prema Vladi primjedbe na najavljene porezne reforme, posebno na izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

  • Prijedlog Zakona o porezu na dohodak
  • Prijedlog Zakona o Porezu na dodanu vrijednost
  • PDV na novine i knjigu ostaje 5%
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poziv HZMO - Elektroničke usluge i prethodno utvrđivanje staža

Elektroničke usluge HZMO-a dio su elektroničkih javnih usluga u okviru projekta e-Građani preko kojeg se omogućuje pristup svim elektroničkim javnim uslugama na jednom mjestu, na internetskoj adresi sustava www.gov.hr.
 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva sve građane da u poslovnicama Financijske agencije (FINA) zatraže jedinstveni elektronički identitet. Usluga pretkompletiranja podataka elektronička je usluga kojom budući umirovljenici mogu 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijestiti Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, čime unaprijed počinje prikupljane nedostajućih i verifikacija postojećih podataka o stažu i plaći iz hrvatskog osiguranja. Pretkompletiranje podataka omogućuje brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine.

  • Elektroničke usluge Zavoda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Škola u raljama mega kompanija

Kapital ne može prihvatiti postojanje mislećih glava, obrazovanih subjekata, nositelja kulturnoga identiteta i kritičnog naboja, svjesnih svojih korijena i laži suvremenoga doba.
Poslije katastrofalne ”boljonizacije” škola u Europskoj uniji, s veoma niskim kriterijima ocjenjivanja znanja i gradivom na razini informacija, kojima se ne stječe temeljno znanje, pridodaje se još i obvezatan besplatan rad učenika, nešto slično praksi bivših škola učenika u privredi. Danas bi privatne firme mogle dobiti privremenu radnu snagu, npr. na kopanju kanala.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
CETA – gospodarski i trgovinski sporazum Kanade i članica EU

Kao zadnja točka posljednje sjednice tehničke Vlade Tihomira Oreškovića, 12. listopada 2016. godine, nalazio se Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane. O tom sporazumu u Republici Hrvatskoj nije provedena nikakva javna rasprava niti su građani informirani o sadržaju i mogućim posljedicama sporazuma, a možemo ga shvatiti kao uvod u zloglasni sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) o kojem smo već detaljno pisali. Stoga su Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zajedno s organizacijama civilnog društva, koje djeluju u Inicijativi "Zaustavimo TTIP" istog dana dali sljedeće priopćenje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski stup socijalnih prava

U Zagrebu je u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održana Nacionalna rasprava o prvom preliminarnom nacrtu dokumenta Europske komisije – Europski stup socijalnih prava o kojemu je u ožujku 2016. godine Europska komisija pokrenula javnu raspravu koja traje do kraja 2016. godine. Stup je osmišljen za primjenu u europodručju, ali je moguće dobrovoljno pridruživanje ostalih država članica.
Polazište za stup su socijalni ciljevi i prava utvrđeni u primarnom zakonodavstvu EU, koje se sastoji od Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Povelje o temeljnim pravima i sudske prakse Suda Europske unije. Kako bi se u okviru javne rasprave ova problematika što potpunije razmotrila, stup obuhvaća i područja u kojima je EU nadležan donositi propise i područja za koja su prije svega odgovorne države članice te u kojima EU ima potpornu i dopunsku ulogu. Također je potaknut praksom na nacionalnoj razini i međunarodnim izvorima prava. Nacrtom stupa postojeća se prava ne utvrđuju ponovno niti ih se mijenja te ona vrijede i dalje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nedjeljom radi čak 35% Hrvata

Prema Eurostatovoj statistici iz 2015. godine, u Hrvatskoj čak 35% ljudi radi nedjeljom, što je najviše u Europi. Pri tome, 8,3% hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje, a 28,3% ponekad radi nedjeljom. Takvi uvjeti rada su posebno prisutni u trgovačkom sektoru.
Često se naglašava, a i propisano je u većini Pravilnika o radu i kolektivnim ugovorima, kako radnik treba biti dodatno plaćen za rad nedjeljom i praznicima, no praksa je nešto drugo.
Zakonom o radu je propisano da radnicima pravo na tjedni odmor može biti određeno i nekim drugim danom osim nedjelje, ali takav nadomjestak nije zadovoljavajuće rješenje jer drugi članovi obitelji su nedjeljom slobodni i to može negativno utjecati na privatni i obiteljski život.
U Europskoj uniji nema jedinstvenog rješenja o radu nedjeljom. Tako Cipar, Finska, Luksemburg, Malta, Portugal i Španjolska imaju točno propisano vrijeme u kojem trgovine mogu biti otvorene nedjeljom i praznikom, a to često ovisi o dobu godine ili turističkoj sezoni. Austrija, Njemačka, Grčka i Nizozemska u pravilu zabranjuju rad nedjeljom, no postoje neke iznimke kao što su benzinske postaje, pekarnice i turistički uredi.
Rad nedjeljom pogoduje prije svega velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca koji se teško s tim mogu nositi.

Verzija za ispis
 
Rast BDP-a za 2,8 posto

Državni zavod za statistiku je objavio procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već sedmo tromjesečje kako BDP kontinuirano raste.
Najveći doprinos povećanju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, od 4,1% u tom razdoblju. Doprinos domaće potražnje je također bio pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstva i to za 3%.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6%, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3%.

Verzija za ispis
 
Tržište rada u Europi se oporavlja

Trenutačno je na burzi rada 217.089 ljudi, što je najmanji broj od samostalnosti Hrvatske dosad. Ali, to ne ukazuje na rast zaposlenosti, nego prije na trend iseljavanja. Istodobno je prosjek zaposlenosti u zemljama EU povećan za 0,3 posto na kvartalnoj razini, a 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
 

  • Različiti kriteriji usporedbe
  • Prilagođeni podaci Eurostata
  • Iseljavanje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: