English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Na udaru je mirovinski sustav!
Nakon što je Europska komisija početkom godine izradila Izvješće o stanju u Hrvatskoj u okviru Europskog semestra, sredinom svibnja Europska komisija uputila je Hrvatskoj četiri preporuke koje bi Hrvatska trebala provesti ove i sljedeće godine. S obzirom na to da Hrvatska, kad je u pitanju preporuka iz 2017. godine, nije učinila ništa, preporuke Europske komisije uglavnom su iste kao i 2017.
Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. U okviru Europskog semestra na razini EU koordiniraju se ekonomske politike zemalja članica. Ekonomske preporuke prilagođene su potrebama svake zemlje članice kako bi im se pomoglo u jačanju stvaranja novih radnih mjesta, rasta i investicija uz stabilne javne financije.
Prošle godine Hrvatska je dobila pet preporuka, a ove godine to je smanjeno na četiri, iako u sadržajnom smislu ima vrlo malo promjena. Tako Europska komisija predlaže Hrvatskoj uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.

  • Veća penalizacija i povećanje dobi za odlazak u mirovinu
  • Reformirati javnu upravu



 
   

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Smanjiti opterećenja na plaće
Hrvatska u velikoj mjeri zaostaje za gospodarskom razvijenošću Europske unije, s obzirom na to da je naša potencijalna stopa rasta između 1 i 1,5 posto, a s takvom stopom rasta potrebna su nam desetljeća da dostignemo onu razinu razvijenosti koju danas imaju Slovenija, Poljska, Austrija ili Njemačka, uz pretpostavku da one u međuvremenu ne rastu. U takvoj situaciji potrebno je napraviti ozbiljan zaokret u ekonomskoj, posebno poreznoj i fiskalnoj politici, s obzirom na to da Hrvatska danas ima stopu poreznog opterećenja od 46 posto udjela poreza u BDP-u, za razliku od novih članica EU, s kojima se uspoređujemo, a koje imaju 38,5 posto porezno opterećenje.
Smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto neće pridonijeti poboljšanju gospodarske situacije, niti bi to građani značajnije osjetili, a to smanjenje bi značilo gubitak od dvije milijarde za proračun. No, smanjenje poreza na plaće bi građani zasigurno osjetili jer bi to dovelo do povećanja njihovih neto plaća. Plaće u Hrvatskoj nisu male nego pristojne, ali je problem u skupoj državi i birokratskom, tromom aparatu koji na bruto plaći poslodavcima poskupljuje cijenu rada. Stoga je najbolja demografska mjera podizanje neto plaća zaposlenika. 

Verzija za ispis
 
Plaćamo najskuplji benzin - Smanjiti trošarine
Rast cijena nafte na međunarodnom tržištu potaknuo je i rast cijena naftnih prerađevina na hrvatskom tržištu. Cijene goriva za motorna vozila rastu. Očekivani daljnji rast cijena nafte i, posljedično, goriva te s tim rastom vezana lančana poskupljenja, za posljedicu će imati rast inflacije veći od 1,4 posto, koju za 2018. godinu prognozira Europska komisija. 

  • Proizvodna cijena litre benzina 3,50 kuna!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Hrvatskoj već radi 11.336 stranaca
Hrvatska postaje sve zanimljivija zemlja i za strane radnike koji ne dolaze samo iz susjednih, nego i iz dalekih zemalja. U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno 47 Indijaca, a zanimljivo je da su počeli dolaziti i Filipinci. U ovom trenutku u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima zaposleno s radnom dozvolom ukupno 11.336 stranaca. Prema očekivanjima, najbrojniji su državljani BiH, pa slijede državljani Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije i Ukrajine. 
Ovih dana je Vlada odredila novi gornji limit kvota za strance i ona sad iznosi 35.500, što je dosad najviša otvorenost tržišta stranim radnicima. Dojam je da su kvote već razgrabljene, no kako se vidi iz podataka MUP-a, potrošena je zasad tek trećina predviđenih dozvola. Ostalo je dosta slobodnih mjesta u građevini, brodogradnji, metalskoj industriji, prometu, a najviše slobodnih poslova je ostalo u preradi ribe, gdje poslodavci koji su investirali u nove pogone i dalje teško dolaze do radnika. 

Verzija za ispis
 
Urediti studentski rad
Vlada RH je na sjednici krajem svibnja usvojila Prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se uređuju prava i obveze studenata u obavljanju studentskog posla, prava i obveze naručitelja posla i posrednika, kao i ostala pitanja u odnosu na navedenu materiju. 
Osnovni smisao i cilj Zakona bi morali biti stvaranje mogućnosti studentima za dodatnu zaradu, ali i mehanizme koji će spriječiti zloporabe u korištenju takvog oblika rada koje danas postoje u praksi. Međutim, sudeći prema predloženim zakonskim rješenjima, ovaj prijedlog Zakona nije ispunio niti jedan od navedena dva cilja, a još k tome uvodi nered u sustav radnih odnosa! Iako bi posao studenta morao biti definiran kao povremeni posao, novi Zakon to ne predviđa. Upravo iz navedenog razloga Zakon stvara pretpostavke da uvjeti rada studenta budu lošiji od radnika koji kod poslodavca obavljaju isti posao (jer student nema sva prava koja ima radnik na temelju ugovora o radu, dok istovremeno obavlja iste poslove). Ovim Zakonom se studentima ne osiguravanju određena ograničenja koja bi za njih bila povoljnija u odnosu na klasičan radni odnos, ali im se svakako stavljaju obveze koje su veće od obveza iz klasičnog radnog odnosa.

  • Izvanrednim studentima – studentski ugovor umjesto ugovor o radu!
  • Student može raditi 24 sata dnevno!


     

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prelazak s kune na euro
Vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro. Analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnost izvoza, posebice turizma. Sve to bi trebalo pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti. Rok u kojem bi se euro mogao uvesti je razdoblje od pet do sedam godina.
Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle porasti u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka. 

Verzija za ispis
 
Zabraniti rad nedjeljom
Nedjelja i blagdani jedini su dani u tjednu koje obitelj može provesti zajedno jer ne rade jaslice i dječji vrtići, nema nastave u školama i nema predavanja na fakultetima. Dajmo prigodu obiteljima da taj dan provedu zajedno na izletima, sportskim aktivnostima, u posjetima kulturnim i sportskim događanjima, šetnji ili raznim drugim zajedničkim aktivnostima.

  • Nedjeljom se ne troši više
  • Veća obolijevanja



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora - 92% ugovora na određeno vrijeme
Odbor za ravnopravnost spolova je u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održao u Hrvatskom saboru dana 25. travnja 2018. godine okrugli stol o temi: Ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada. 
Na skupu se govorilo o pokazateljima neravnopravnosti položaja žena na tržištu rada prema kojima je stopa ekonomske aktivnosti i zaposlenosti žena znatno niža, a stopa nezaposlenosti je viša u usporedbi s muškarcima. Jasno je naglašeno da je u Hrvatskoj tržište rada još uvijek segregirano prema spolu, a većina žena zaposlena je u samo četiri gospodarske djelatnosti: zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, obrazovanju, državnoj upravi te trgovini na malo. Najčešća obilježja prema kojima se vrši negativna selekcija u zapošljavanju upravo su spol i dob. 

  • Najviše pritužbi na rad i zapošljavanje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svjetski dan zdravlja
U godini u kojoj obilježava 70 godina svog postojanja, Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća svjetske čelnike na obveze preuzete 2015. godine u okviru ciljeva održivog razvoja te poziva vlade i sve zainteresirane na utvrđivanje potreba stanovništva, stvaranje osnovnih preduvjeta i održivog rješenja za osiguranje univerzalne zdravstvene zaštite. 
Brzi razvoj medicine posljednjih je desetljeća omogućio, s jedne strane, dostupnost sve većeg broja novih zdravstvenih usluga i lijekova te time bolju skrb za zdravlje pacijenata, a s druge povećao i njihovu cijenu, čime je dovedena u pitanje mogućnost njihovog financiranja, a time i dostupnost. 

  • Tko ima novac, može se liječiti
  • Udio zdravstva u BDP-u RH samo 6,6%
  • Potrošnja po glavi stanovnika u RH 1.109€
  • Trošak hrane u RH skoro 30%



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europskoj komisiji upućen Nacionalni program reformi
Na sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrži tri ključna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Riječ je o dokumentima koje je Hrvatska dužna dostaviti Europskoj uniji u okviru procesa Europskog semestra, kao dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Nepoštivanje tih ciljeva rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu. Hrvatska je predvidjela 59 mjera u 11 reformskih područja za ostvarivanje tih ciljeva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »