English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Inicijativa 67 je previše - 600.000 potpisa protiv nepravedne mirovinske reforme
„Uspjeli smo! Prikupljeno je više od 600.000 potpisa!“, objavili su 12. svibnja 2019. godine, odmah iza ponoći nakon formalnog završetka prikupljanja potpisa, organizatori Inicijative 67 je previše, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, istom mjestu s kojeg je petnaest dana ranije započela ova akcija. 
„Inicijativa 67 je previše je uspjela! Prema podacima koji su još pristizali, prikupljeno je više od 600.000 potpisa“, kazala je Mirela Bojić, nacionalna koordinatorica inicijative. Bojić je zahvalila svim građanima koji su dali svoj potpis, mladima, radnicima i umirovljenicima. „Ljudi su tražili naše štandove, prelazili iz jednog dijela grada na drugi kako bi dali potpis. I mladi, i stari, i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, koliko je ovo važno za našu državu i za budućnost svih nas.“ 


  • Aktivno smo sudjelovali u Inicijativi 67 je previše







Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinska reforma i referendum - Promijeniti način političkog odlučivanja
Proces političkog odlučivanja o mirovinskoj reformi uključivao je otvorenost vlasti, kvalitetnu pripremu, sagledavanje šire slike i povezanosti s drugim područjima, procjenu učinaka, intenzivnu suradnju sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću u oblikovanju usuglašene i utvrđene javne politike u ovom važnom području. Ne, to se nije dogodilo u Hrvatskoj 2018. godine, iako se 19. siječnja 2019. godine navršilo 25 godina od uspostave institucionalnog tripartitnog socijalnog dijaloga u samostalnoj Hrvatskoj. U tako dugom razdoblju logično bi bilo očekivati da je sazrela kultura socijalnog dijaloga u donošenju i provedbi ključnih reformi. Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije, programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu.

  • Ministar rada kampanjom i dalje prijeti
  • Koje li razlike u pristupu!?
  • Izgleda da ne razumiju i ne uvažavaju!

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati rade više od prosjeka EU
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za četvrto tromjesečje 2018., udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak, koji čini gotovo petina zaposlenih, djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj – prema podacima Eurostata, RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU. Naime, 6,9 posto zaposlenih stanovnika RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca.

  • Stopa zaposlenosti
  • Hrvatski građani rade više od prosjeka EU
  • Stopa nezaposlenih u RH iznosi 8,5 posto
  • Zaposlenost muškaraca i žena
  • Kraće od punog radnog vremena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Može li se opstruirati volja građana?
Inicijatori referenduma, tri sindikalne središnjice, sigurni su da su pridobili potporu mnogo većeg broja od potrebnih deset posto birački aktivnih građana. Sindikati su također uvjereni da će Vlada pokušati opstruirati referendum.
 
  • Može li se referendum zaustaviti?
  • Vlada pokreće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
  • Što predstoji održavanju referenduma?
  • Kada građani mogu očekivati referendum? 
  • Koliko će koštati referendum? 
  • Je li točno da većina građana zemalja EU ide u mirovinu sa 67? 
  • Zašto države donose odluku o kasnijoj dobi za mirovinu? 
  • Koliko su poslodavci u Hrvatskoj zainteresirani za starije radnike? 
  • Kako će glasiti pitanje građanima? 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto sam potpisao?
Europska komisija je za hrvatsku mirovinsku reformu preporučila tri mjere (podizanje granice za umirovljenje, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina te usklađivanje mirovina po posebnim propisima s općim uvjetima), napravljeno je sve – osim treće mjere. To što traži Europska komisija nije nikakva presija, ili zadatak koji se ne može izbjeći. To je dijalog. Ovo što mi imamo u Hrvatskoj je odluka Vlade RH i ministra Pavića. Oni su odlučili da će se ići u ubrzavanje odlaska u mirovinu sa 67 godina, u penalizaciju ranijih umirovljenja, ali da povlaštene mirovine i dalje ostaju nedodirljive. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati traže ostavku ministra Pavića
Trojica sindikalnih čelnika, Mladen Novosel, Vilim Ribić i Krešimir Sever zatražili su na konferenciji za novinare ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, optuživši ga da je zaustavio socijalni dijalog, potrošio milijune kuna, novac poreznih obveznika, na protureferendumsku kampanju prepunu manipulacija te za utjerivanje straha među građanima kako bi spriječio njihovo potpisivanje za referendumsku inicijativu.
Zatražili su da ministar Pavić pokaže javnosti kako se došlo do izračuna od 45 milijardi kuna navodnog duga ako se ispune sindikalni zahtjevi. Brojka je rađena na lažnim i krivim pretpostavkama, a onda ni sama brojka ne može biti točna. Protureferendumskom kampanjom, financiranom novcem poreznih obveznika, Vlada je isprepadala ljude, izazvala efekt straha, uplašila ih, kako bi spriječila referendum. Sindikalni čelnici su pozvali građane da se odupru samovolji vlasti, da pokažu kako se ne boje i da u što većem broju potpišu za referendum o promjeni uvjeta za mirovinu. 

Verzija za ispis
 
U Hrvatskoj su stariji radnici nepoželjni
Zašto su u hrvatskom društvu stariji od 50 godina nepoželjni kao radnici, osim ako nisu liječnici, sveučilišni profesori, odvjetnici? I zašto lošije žive od radnika iz ostatka EU? Većina nas bi radije prepustila svoj život i zdravlje u ruke liječniku u dobi od 50 ili 60 godina, nego mladom liječniku. No, kad je riječ o drugim starijim radnicima, kvaliteta njihova radnog života je niža od mlađih radnika i njihovih vršnjaka iz drugih EU zemalja.

  • Htjeli bi da rade dulje, ali ih ne cijene



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Provedena mirovinska reforma je nepravedna!
Reforma mirovinskog sustava suštinski je nepravedna, jer ćemo zbog djelomičnih interesa u dugom roku oštetiti veliku većinu građana, zaključak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom “Zašto je 67 previše i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada”, koja je održana 4. travnja 2019. Konferenciju su organizirale Zaklada Friedricha Eberta i inicijativa "67 je previše", koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Na konferenciji su se mogla čuti iskustva provedene mirovinske reforme u Belgiji i Austriji, te rezultati istraživanja o kvaliteti rada u Hrvatskoj i razlozima za prijevremeno umirovljenje. 

  • Kriza rada, a ne kriza mirovinskoga sustava!
  • U Hrvatskoj su ljudi manje zadovoljni svojim radnim mjestom



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati ne iseljavaju zbog siromaštva
I dok su u novije vrijeme Irska i Švedska postale najspominjanije destinacije u koje Hrvati odlaze raditi, jedna država je već desetljećima spremna prihvatiti i zaposliti Hrvate. Riječ je o Njemačkoj. Prema istraživanju provedenom na uzorku od 1200 hrvatskih iseljenika koji su u Njemačku odselili nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, iseljavanje bi trebalo stati 2026. godine, a dotad bi iz Hrvatske trebalo iseliti oko 800 tisuća, većinom mladih, radno sposobnih osoba. 
Ispitanici su ispunjavali čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli.

  • Razočarani su društvom


Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja – Međunarodni praznik rada
Prvi maj ili Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava. 
1. svibnja nije točan komemorativni datum nemira koji su izbili na Trgu žitne burze u Chicagu 1886. godine, a koji se smatraju glavnim događajem koji je inspirirao ovaj praznik. Da se upravo 1. svibnja komemorira kao datum koji obilježava pravo na 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati prava na vlastiti život, odlučila je jednoglasno američka Federacija organiziranih sindikata na konvenciji u listopadu 1884., dvije godine ranije. Međunarodni postaje 1890. godine i danas je službeni praznik u više od 80 zemalja, a u još toliko zemalja se neslužbeno slavi, često uz uličnim nemirima.

  • Nemiri na Trgu žitne burze u Chicagu 



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »