English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Kakva je Agrokor kompanija?
Situacija s koncernom Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića sve je dramatičnija. Prikazujemo ključne brojke koje zorno ilustriraju veličinu i važnost, ali i slabosti te najveće domaće kompanije 
Grupaciju čini 61 tvrtka koje posluju na tržištima Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore. Todorić ukupno zapošljava gotovo 60.000 ljudi, od kojih oko 40.000 radi u Hrvatskoj. S tom brojkom Agrokor je daleko najveći domaći poslodavac.
Kako za prošlu godinu još uvijek nema konsolidiranog poslovnog izvješća, za čitav koncern poslužit ćemo se podacima iz 2015. godine. To je prva godina u kojoj je u cijelosti uključen doprinos slovenskog Mercatora, kupljenog 2014. godine. Agrokor je 2015. završio s 47,2 milijarde kuna prihoda. Za usporedbu, to je oko 14 posto hrvatskog BDP-a. Te godine zaradio je rekordnih 1,18 milijardi kuna.

  • Tri poslovne grupe
  • Obrađuje se oko 20.000 hektara zemljišta
  • Težak financijski položaj koncerna

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Političko spašavanje posrnulog carstva
Još uvijek nije razriješena dilema kojim novcem će se i hoće li se uopće kupiti INA, a pred Vladom je novi problem vezan uz gospodarstvo. Najprije je, u rano proljeće, započelo sa stidljivim najavama koje su iznenada zadesile najveće poslovno carstvo građeno na temeljima suverene i demokratske države Hrvatske. Mjerodavne Agencije za rejting su bile predvodnice loših vijesti, jer su mu odjednom snizile rejting za jedan stupanj. Budući da dio poduzeća iz tog poslovnog carstva kotira na burzi, bilo je odmah vidljivo da je veliki problem na pomolu. Kako se radi o lancu povezanih poslovnih subjekata koji su u većinskom privatnom vlasništvu, rekli bi neki, privatni će se vlasnik sam pobrinuti za rješenje problema koji su ga snašli. No nije bilo tako i nije bilo jednostavno.

  • Kako je i kada gospodarsko carstvo stvoreno?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nema više sigurnog radnog mjesta
Ugovori o radu na određeno vrijeme u posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj postali su praksa, a ne izuzetak. Svega 10-ak posto ugovora sklapa se na neodređeno vrijeme.
Stalni posao i ugovor na neodređeno vrijeme za devet od deset osoba time je postao samo san. I dok su svima puna usta demografije, iščuđavanja nad depopulacijom i padom nataliteta, ugovor o stalnom poslu nedostižan je bio, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za 92,5 posto zaposlenih u 2015. godini.
S ugovorom na određeno vrijeme gotovo je nemoguće dobiti stambeni kredit. Bez ugovora na neodređeno u ionako nesigurnoj ekonomiji, sigurnost radnika i njegova šansa da osnuje obitelj i stekne dom vrlo je mala, a na tržištu rada, koje je danas takvo kakvo jest, najosjetljivije su žene. Prema podacima Eurostata, europske agencije za statistiku, 2013. sklopljeno je 19.169 brakova, što je za 5,7 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 18 posto manje nego u 2008. godini. Zanimljivo je primijetiti da je u 2013. broj sklopljenih brakova prvi put pao ispod 20.000, na što je svakako utjecalo višegodišnje smanjenje populacije u dobi od 20 do 39 godina. Mladi se u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju na brak. Na tu činjenicu u velikoj mjeri utječe splet društvenih čimbenika, no oni vezani uz radno pravo i gospodarstvo zasigurno su najvažniji. Tako je u 2001. prosječna starost „mlade“ pri sklapanju prvog braka iznosila 25,4 godine, a mladoženje 28,5 godina, dok je u 2013. prosječna starost mlade iznosila 27,6 godina, a mladoženje 30,5 godina. 

Verzija za ispis
 
Putni nalozi
S Novom godinom stupili su na snagu i novi pravilnici koji donose nove propise koji se primjenjuju na putne naloge i ostala službena putovanja. Novi pravilnik više ne pravi razliku radi li se o tuzemnom nalogu ili inozemnom putnom nalogu. Uglavnom, promjene se odnose na umanjenje dnevnice u slučaju ako je osigurana prehrana.
Budući da se radi o neoporezivim isplatama, što je uvijek osjetljiva kategorija, porezna uprava kroz JOPPD obrazac prati isplate istih primitaka kako ne bi došlo do zloporabe.
Stoga u nastavku donosimo kratki pregled vezano za putne naloge.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
10 000 radnika radi, a ne prima plaću
Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuje ukupno 3.423 poslodavca, koji zapošljavaju 10.670 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave, koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do prosinca prošle godine. Plaće ne isplaćuje 2.965 pravnih osoba s 9.463 zaposlena te 458 fizičkih osoba s 1.207 radnika.
Ti su podaci formirani na temelju dostavljenih obrazaca JOPPD u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaće i naknadnu isplatu zaostale plaće, i to za obračunsko razdoblje od siječnja do prosinca 2016. godine (kriterij tri mjeseca uzastopno i kriterij tri mjeseca u razdoblju od šest mjeseci). 
Porezna uprava ujedno poziva sve radnike koji ne primaju plaću ili nisu primili zaostale plaće, a čiji se poslodavac ne nalazi na objavljenom popisu da to prijave na besplatni broj telefona 0800 49 49. Na osnovi prijave izvršit će se dodatni nadzor i analiza podataka te će se formirati posebna lista takvih poslodavaca. Objava popisa poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće omogućena je Zakonom o porezu na dohodak. Tim je zakonom propisano da Porezna uprava, na temelju prikupljenih podataka na obrascu JOPPD, može na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim obrascima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa bez isplate plaće. 

Verzija za ispis
 
Hrvati rekorderi u radu nedjeljom
Hrvatska u Europskoj uniji predvodi u radu nedjeljom, što je potvrdila prošlogodišnja statistika Eurostata. U odnosu prema ostalim članicama EU, u kojima nedjeljom prosječno ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji samo 63,3 posto. Čak 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ponekad radi nedjeljom. 
Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikada ne rade nedjeljom. U tome prednjače Talijani. U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, a uz Hrvatsku, nedjelja je najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj. 
S gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je rad nedjeljom neizbježan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, potpuno je palo u drugi plan. Hrvatski poslodavci nikada se nisu izjasnili o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.

  • Argumenti ZA
  • Argumenti PROTIV


Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Hrvatskoj plaće niže nego 2009. godine
European Trade Union Institute (ETUI), odnosno Institut europske konfederacije sindikata, proveo je istraživanje o rastu plaća radnika u Europskoj uniji. Rezultati nisu baš za oduševljenje: Realne su plaće u odnosu na 2009. godinu – dakle prvu godinu ekonomske krize – pale u čak sedam članica EU-a, a među njima je i Hrvatska 

  • Istraživanje Instituta ETUC-a
  • Plaće rasle samo u Njemačkoj, Bugarskoj i Poljskoj
  • Manje plaće u sedam članica EU
  • Desetljeće tmurnih prognoza
  • Još veće raslojavanje između bogatih i siromašnih
  • Slabi sindikati
  • Izostanak pravog socijalnog dijaloga


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trećina Hrvata u mirovini
Gotovo trećina Hrvata bit će u mirovini do kraja godine! Zabrinjavajuće su to posljedice stanja na tržištu rada. Jedan hrvatski radnik uskoro će raditi za jednog umirovljenika. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dovesti do potpunog kraha.
Niske mirovine muče većinu hrvatskih umirovljenika, a broj bi im do kraja godine mogao porasti na gotovo 1,240.000. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje osiguranika je trenutačno 1,440.000, a umirovljenika 1,233.000. Dakle, omjer zaposlenih i umirovljenih je 1:1,17, a minimalni održivi omjer trebao bi biti 1:2. Još više zabrinjava jedan drugi omjer, koji je u odnosu 1:1, a to je broj zaposlenih, koji je jednak broju umirovljenika i broju nezaposlenih.
  • Dokad će zaposleni moći podnositi teret?
 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Hrvatskoj plaće manje nego 2010. godine
U veljači će 250.000 zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna dobiti prvo dvopostotno povećanje plaće od ukupno tri koliko ih se planira u ovoj godini. Bit će to prvi ozbiljniji rast plaća u posljednjih osam godina. Privatni sektor sigurno neće pratiti državu, no kako ljudi masovno napuštaju zemlju, podaci s terena pokazuju da se i u gospodarstvu fokus sve više prebacuje na radnike. Iz turizma stižu najave o odličnom interesu stranih turista, ali i o nedostatku radne snage. Stoga će poslodavci konačno morati shvatiti da je dobro plaćeni radnik sretan i dobar radnik.

  • Što je donijela porezna reforma



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mladi u raljama političara
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mladen Novosel, predsjednik SSSH i Vilim Ribić, predsjednik MHS uputili su zajedničko priopćenje u kojem upozoravaju na neučinkovite mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade.

  • Pripravništvo gotovo nestalo
  • Velika nezaposlenost mladih



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: