English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Radnička plaća 5.596 kuna – menadžera 130% više!
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, kojima je plaća 40 posto niža od prosjeka
Prema podacima servisa MojaPlaća, u prvom kvartalu 2018. prosječna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.596 kuna, a dok djelatnici top menadžmenta u prosjeku imaju 130 posto viša primanja, djelatnici pomoćnih zanimanja imaju 40 posto nižu plaću od prosjeka.
Plaća s bonusima iznosila je oko 5.860 kuna, ipak medijan plaće je niži i iznosi 5.000 kuna, što znači da veći broj ispitanika ima plaću nižu od prosjeka nego onih čija je plaća viša od njega.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća bila je 3 posto viša, a ispitanici u prosjeku očekuju neto plaću od 5.503 kune. Tradicionalno, muškarci su imali u prosjeku 13 posto višu plaću od žena i zarađuju 5.952 kune, dok žene zarađuju u prosjeku 5.253 kune.
U prvom tromjesečju, osim top menadžmenta sa 130 posto višom plaćom u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja sa 67 posto višim prosjekom. Slijede ih informacijske tehnologije s 37 i ljudski potencijali s 32 posto višom plaćom od prosjeka.

  • Plaće u tekstilnoj i kožnoj industriji porasle 14 posto


Verzija za ispis Pročitajte više
 
MOR-ova Konvencija br. 144 o tripartitnim konzultacijama
U Zagrebu je 27. ožujka 2018. godine u organizaciji Ureda za radničke aktivnosti Međunarodne organizacije rada (MOR) i reprezentativnih sindikalnih središnjica te u suradnji s Međunarodnim centrom za obrazovanje MOR-a, održana nacionalna tripartitna rasprava u okviru kampanje za promociju ratifikacije Konvencije MOR-a br. 144 o tripartitnim konzultacijama (sudjelovali su reprezentativni sindikati, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca). 

  • Što znači MOR-ova Konvencija br. 144
  • Ministarstvo rada je obećalo ratifikaciju
  • Packa MOR-a


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izvješće pučke pravobraniteljice - Najviše su na udaru radnici
Radni i službenički odnosi prvi put su na vrhu u godišnjem Izvješću pučke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Prošle godine ured je otvorio 2.533 nova predmeta. Iza predmeta iz radnih i službeničkih odnosa su pravosuđe, zatim diskriminacija pa zdravstvo.
Pravobraniteljica je problem tretmana radnika povezala sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Izrazito zabrinjava nesiguran status zaposlenih, a taj status može značajno biti unaprijeđen i to preispitivanjem regulacije rada na određeno vrijeme, unapređivanjem rada inspekcija i povećanjem transparentnosti pri zapošljavanju.

  • Diskriminacija mladih i starijih radnika
  • Rad utječe na zdravlje
  • Velike socijalne razlike



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Packe Europske komisije za neprovođenje reformi!
I dok je Vlada započela pripremu novog Nacionalnog programa reformi (NRP) kojim će se obvezati Europskoj komisiji na provođenje reformi u pojedinim područjima, iz Europske komisije su stigle packe Hrvatskoj da ništa nije učinila u odnosu na one reforme na koje se Vlada RH obvezala Europskoj uniji još prošle godine.
Tako u svom izvješću Europska komisija navodi da se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom prošle godine znatno smanjila, ali iskorištenost rada i dalje je niska, a stopa aktivnosti i zaposlenosti muškaraca i žena znatno je ispod prosjeka EU. Europska komisija također smatra da su aktivne mjere tržišta rada nedovoljno usmjerene na ranjive skupine, a udio zaposlenika na određeno radno vrijeme među ukupno zaposlenima u postotku i dalje iznosi 22,5% u odnosu na prosjek EU-a od 14,8%, iako je zabilježen rast ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Socijalni dijalog u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen, a stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2016. se smanjila, ali i dalje je visoka, dok programi potpore dohotku u prosjeku su neprikladni za smanjenje siromaštva. 

  • U izradi novi NRP
  • Proširit će se obuhvat dječjeg doplatka


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto mladi odlaze iz Hrvatske?
Konferencija na temu "Zašto mladi odlaze iz Hrvatske" održana je u Hrvatskom novinarskom društvu. Konferencija se bazirala na istraživanju iskustva migracije i prisilnih odlazaka mladih iz Hrvatske.

  • Iskustva u inozemstvu nisu uvijek pozitivna
  • Čak 26 posto mladih želi zauvijek otići


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako izgraditi dobro društvo u Hrvatskoj?
Novo doba nosi i nove izazove u kojima je ulaganje u ljude osnovna pretpostavka gospodarskog i društvenog napretka jednog društva. To je osnovni zaključak konferencije Friedricha Eberta "Izgradnja dobrog društva ususret socijalnijoj i demokratskijoj Europi", koja je održana 5. ožujka 2018. godine.
Na konferenciji su govorili predstavnici akademske zajednice i sindikata o mjerama koje je nužno poduzeti kako bi se u Hrvatskoj izgradilo dobro društvo u kojem će svakome biti zajamčena socijalna sigurnost, kroz pružanje jednakih šansi svima.
Ujedno je naglašeno da novi socijalni rizici, uzrokovani promjenama u svijetu rada, nužno nameću potrebu preispitivanja današnje uloge socijalne države čija uloga pored socijalne zaštite mora biti i ulaganje u ljude u svim fazama njihovog života (u dječjoj dobi, u radno produktivnoj dobi, pa tako i u umirovljeničkoj dobi), što je temeljna osnova razvoja Socijalne Europe inkorporirana u političke i strateške dokumente EU. Osnovna poruka skupa je bila da dok su se u proteklim godinama značajna sredstva ulagala u izgradnju autoputa, spašavanje brodogradnje i sl., država je zaboravila na ljude, u koje se kao osnovni potencijal svakoga društva trebalo najviše ulagati.
Osnovni zaključak skupa je bio da je nužno mijenjati paradigmu u Hrvatskoj te sve potencijale usmjeriti na bolji i kvalitetniji život građana, te osigurati socijalnu zaštitu kroz socijalno investiranje. 

Verzija za ispis
 
Prvi smo u Europi u kresanju radničkih prava
Reforma tržišta rada je započela još 1992. i 1995. godine, pa se nastavila 2001. i 2003. g., a završni čin je bio 2014. g. Premda su sve promjene bile redovito pravdane fleksibilizacijom, koja je trebala pomoći u bržem i većem zapošljavanju radnika, sve zakonske promjene na tržištu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radničkih prava. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU iskorišteno je za daljnje rezanje prava radnika. 

  • Posljedice reformi



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Istanbulska konvencija i prava žena
Hrvatska je i ove godine različitim tribinama, predavanjima i akcijama obilježila Dan žena, 8. mart, 8. ožujka – kako vam drago. Održan je i Noćni marš ulicama središtem Zagreba od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca, u kojem je sudjelovalo više tisuća građana i građanki, tražeći u prvom redu ratifikaciju Istanbulske konvencije, pravo na pobačaj i rodnu ravnopravnost.
"Međunarodni dan žena najveći je praznik žena – žena kao političke snage. To je dan slavlja i prisjećanja, dan otpora i borbe, dan kada naglašavamo zašto smo ljutite i dan kada glasno tražimo promjene" – poručeno je u porukama s prosvjeda. Uza sva ta događanja, jasno je vidljivo da nam mnogo više od simboličnog cvijeća, u 2018. godini svakako treba više prava i bolja zaštita – bilo u privatnom, bilo u poslovnom okruženju.

  •  "Brojčana snaga" žena u javnom životu
  • Društveno oblikovane uloge!?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto bez računa?
Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta proveli su istraživanje čiji rezultati pokazuju da hrvatsko kućanstvo u prosjeku godišnje plati dvjestotinjak eura za usluge za koje ne dobije račun. 

  • Plaćanje usluga u gotovini
  • Neevidentiranih 298 milijuna eura

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europsko istraživanje - Kakva nam je kvaliteta života
Europsko istraživanje o kvaliteti života mjerodavan je alat za praćenje i analizu kvalitete života u EU. Istraživanje je provedeno 2003., 2007., 2011. i 2016. i u okviru njega dokumentirani su životni uvjeti i socijalna situacija europskih građana. Kvaliteta života je širok pojam koji obuhvaća dobrobit pojedinaca, kao i kvalitetu javnih usluga i kvalitetu društva. Izvješćem je obuhvaćeno 28 država članica EU. 

  • Ključni rezultati

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »