English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 Zadnja »
Dugotrajni sudski postupci - Država mora plaćati odštetu!

Zbog sporosti sudova, država je prisiljena isplaćivati građanima naknade, jer je broj tužbi u naglom porastu.
Više od 47 milijuna  kuna isplaćeno je iz državnog proračuna tijekom posljednjih pet godina, kao odšteta građanima kojima je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, odnosno, nakon niza godina vođenja procesa, presude u njima nisu donesene.
Do kraja siječnja ove godine, pravo na odštetu, ostvarilo je više od pet tisuća osoba. Prosječan iznos koji su dobili bio je oko 9.700 kuna, a najviše su odštete ili naknade po osobi iznosile 18.000 kuna. Presude su, osim novčane naknade tužiteljima, sucima nalagale da u roku od šest mjeseci donesu presudu o spornim predmetima.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Veži konja gdje ti gazda kaže!

Može li predstojnik Vladinog Ureda za socijalno partnerstvo čitati lekciju jednom od subjekata tripartizma, kojemu bi trebao biti samo servis...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Osobni identifikacijski broj (porezni broj) - Instrument praćenja imovinskog stanja i borbe protiv korupcije

Uvođenje poreznog broja trebao je biti jedan od prvih poteza nove vlade. Zakon o osobnom identifikacijskom broju, kako se sada formalno naziva porezni broj, prošao je u međuvremenu Gospodarsko-socijalno vijeće, Vladu i sada je u saborskoj proceduri na raspravi i usvajanju.


Kašnjenje donošenja Zakona o poreznom broju jedan je od glavnih razloga što Hrvatska od Svjetske banke još nije dobila prvu tranšu zajma za prilagodbe (PAL 2), vrijednu 100 milijuna eura. Taj je novac trebao stići do kraja ožujka. Prema posljednjim informacijama iz Washingtona, novac bi trebao stići početkom lipnja.

Primjena od iduće godine

Uvjet je da Hrvatska napokon dobije Zakon o poreznom broju, jer je to važan korak za provedbu reformi u zdravstvu i socijalnom sustavu. Osobni identifikacijski broj važan je instrument i za borbu protiv korupcije, za učinkovitost poreznog sustava, djelotvornija socijalna davanja, te je dio usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Omogućit će, primjerice, praćenje promjena imovinskog stanja, usporedbu tih promjena s prijavljenim prihodima i plaćenim porezom. Osobni identifikacijski broj, kao stalna
identifikacijska oznaka svake fizičke i pravne, domaće i strane osobe u Hrvatskoj, imat će 11 znamenki, plus oznaku HR. Znamenke bi bile određene slučajnim odabirom, a dodjeljivala bi ga Porezna uprava po službenoj dužnosti. Počne li primjena zakona 1. siječnja 2009. godine, od tada bi i sve novorođene osobe, kao i sve pravne osobe, osnovane nakon tog datuma, automatski rođenjem, odnosno osnivanjem dobivale osobni identifikacijski broj.

 

Verzija za ispis
 
Zbogom, hrvatska šutnjo!

 

Slogan »Svima najbolje – kad se sindikat ne čuje« zauvijek pokopan na velikom sindikalnom prosvjedu, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, 12. IV. 2008. godine.

Imati vlast ne znači i biti vlasnik slobode i demokracije!

Snaga sindikalnog zajedništva...

Prosvjedi učenika protiv državne mature...

I studenti na ulicama...

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
20-ak tisuća Zagrepčana u Maksimiru

Praznik rada obilježen je u mnogim gradovima Hrvatske i svijeta, uz sindikalnu potporu. Centralna svečanost održana je u Maksimiru, u organizaciji Poglavarstva Grada Zagreba.

Punih 118 godina Zagrepčani tradicionalno pohode park Maksimir, predvođeni sindikatima, slaveći 1. svibanj – Međunarodni praznik rada. Umjesto sindikata, ove je godine proslavu praznika organizirao Grad Zagreb, uz kulturno-zabavni program i uobičajenu podjelu porcija graha. Ovaj se put po lijepom vremenu u maksimirskom parku okupilo više od 20.000 ljudi.

Sindikalci su s Velike pozornice poručili okupljenima da oni i nemaju što novo reći, budući da su 12. travnja ove godine rekli sve na velikom sindikalnom prosvjedu na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje je bilo više od 50.000 građana. Ipak, najavili su potpisivanje Peticije građana, krajem svibnja, radi ukidanja povlaštenih saborskih mirovina i ostalih zahtjeva upućenih Vladi. – Prosječna saborska mirovina je 9.200 kuna, a radnička tek. 1.900 kuna – istaknula je Ana Knežević, čelnica SSSH, vjerujući da neće biti teško prikupiti 450.000 potpisa građana za ovakvu sindikalnu peticiju.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati protiv većih školarina

U povodu povećanja školarina na nekim fakultetima, Hrvatski nezavisni sindikati, Matica hrvatskih sindikata i UNI-Cro, u ime svih šest sindikalnih središnjica, te Studentskog zbora Sveučilišta, organizirali su 28. ožujka 2008. Konferenciju za novinare. Konferencija je održana prostorijama Hrvatskih nezavisnih sindikata, a kratko su govorili članovi GSV-a Krešimir Sever, Vilim Ribić Stjepan Kolarić, dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, te predsjednik Studentskog zbora ZG sveučilišta, Krešimir Bašić.

Sindikat je prošle godine – rekao je Stjepan Kolarić – upozorio Vladu, Premijera i Predsjednika države da ne povećavaju školarine, jer su najveće u Europi, ali odgovora nije bilo. Povećane cijene studiranja su udar na standard studenata, pogotovo što na tome inzistira nekolicina ZG fakulteta, koji novac dobivaju od Ministarstva prosvjete. Oko 52% studenata u Hrvatskoj sami plaćaju školarine, i neprimjereno je njihovo daljnje povećanje. Tome se protivimo i tražimo da GSV zauzme svoj stav ovom pitanju.
– Studenti nisu kupci usluga Sveučilišta, oni su partneri cilj obrazovnog procesa – rekao je Vilim Ribić iz Sindikata obrazovanja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pravosuđe onemogućava efikasnost inspekcije

U 2007. godini zaprimljeno je 5.700 odluka od nadležnih prekršajnih sudova iz područja radnih odnosa. No po ranije pokrenutim postupcima inspektora rada u kojima se odlučivalo o 12.847 prekršaja, čak u odnosu na 3.603 prekršaja iz radnih odnosa došlo je do zastare.
Slična je situacija i za područje zaštite na radu. Tako je tijekom 2007.g. dostavljeno 1118 odluka prekršajnih sudova o 1930 sumnji u počinjenje prekršaja iz područja zaštite na radu, od čega se 450 odnosi na zastare. Izrečeno je 1055 prekršajnih kazni za 1708 počinjenih prekršaja, te je dostavljeno 17 odluka za kaznena djela, od čega se 5 odnosi na zastare. Izrečene su samo 2 kazne dvojci počinitelja kaznenih djela.   
Nakon optužnih prijedloga ili kaznenih prijava koje podnose inspektori odluke sudova rada kasne, 1/3 postupaka zastarijeva, a sankcije nisu ni približno primjerene težini tih prekršaja.
Zar se poslodavac, koji treba biti nositelj društvenog razvoja, koji dodatno zarađuje na radu drugih treba kažnjavati ukorom kao malo dijete koje je pretrčalo cestu? Čemu silan trud kojeg ulažu inspektori utvrđujući povrede kada izostaje sankcija kojom će se kazniti poslodavac ali i obrazovati da više ne ponavlja prekršaj?

Verzija za ispis
 
Socijalna slika Hrvatske

U čemu su korijeni javnoga prosvjeda, 12. IV. 2008.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poreznim olakšicama do cjeloživotnog učenja
U razdoblju od 19. do 21. veljače 2008. godine u Zagrebu je održana prva radionica u sklopu projekta CARDS 2004 o temi obrazovanja odraslih.
Radna skupina, sastavljena od predstavnika akademske zajednice, pučkih otvorenih učilišta, svih relevantnih ministarstava, Hrvatske obrtničke komore, Agencije za strukovno obrazovanje, Agencije za obrazovanje odraslih, socijalnih partnera, kao i predstavnika mnogih drugih institucija koji se bave unapređenjem sustava obrazovanja odraslih u svojim institucijama, tijekom tri dana radila je na razvoju integriranog okvira provedbe politike obrazovanja odraslih te pregledom postojećih i osmišljavanju novih sustava financiranja.
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odvjetničke tarife - Onemogućiti daljnju pljačku građana

Tražimo da Vlada Republike Hrvatske bez odgađanja onemogući daljnju pljačku hrvatskih građana i masovno kršenje ljudskih prava, do čega dovodi zloupotreba monopola odvjetničkih tarifa u Republici Hrvatskoj.
Tražimo da Vlada predloži Saboru ukidanje zakonskih ovlasti Hrvatske odvjetničke komore, prema kojima ona samovoljno određuje visinu i način obračuna odvjetničkih tarifa (čl. 18, 19 i 20 Zakona o odvjetništvu). Tražimo donošenje Zakona o odvjetničkim tarifama u skladu s uobičajenim europskim normama i platežnim mogućnostima hrvatskih građana.

Juris Protecta

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: