English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
U Hrvatskoj već radi 11.336 stranaca
Hrvatska postaje sve zanimljivija zemlja i za strane radnike koji ne dolaze samo iz susjednih, nego i iz dalekih zemalja. U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno 47 Indijaca, a zanimljivo je da su počeli dolaziti i Filipinci. U ovom trenutku u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima zaposleno s radnom dozvolom ukupno 11.336 stranaca. Prema očekivanjima, najbrojniji su državljani BiH, pa slijede državljani Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije i Ukrajine. 
Ovih dana je Vlada odredila novi gornji limit kvota za strance i ona sad iznosi 35.500, što je dosad najviša otvorenost tržišta stranim radnicima. Dojam je da su kvote već razgrabljene, no kako se vidi iz podataka MUP-a, potrošena je zasad tek trećina predviđenih dozvola. Ostalo je dosta slobodnih mjesta u građevini, brodogradnji, metalskoj industriji, prometu, a najviše slobodnih poslova je ostalo u preradi ribe, gdje poslodavci koji su investirali u nove pogone i dalje teško dolaze do radnika. 

Verzija za ispis
 
Urediti studentski rad
Vlada RH je na sjednici krajem svibnja usvojila Prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se uređuju prava i obveze studenata u obavljanju studentskog posla, prava i obveze naručitelja posla i posrednika, kao i ostala pitanja u odnosu na navedenu materiju. 
Osnovni smisao i cilj Zakona bi morali biti stvaranje mogućnosti studentima za dodatnu zaradu, ali i mehanizme koji će spriječiti zloporabe u korištenju takvog oblika rada koje danas postoje u praksi. Međutim, sudeći prema predloženim zakonskim rješenjima, ovaj prijedlog Zakona nije ispunio niti jedan od navedena dva cilja, a još k tome uvodi nered u sustav radnih odnosa! Iako bi posao studenta morao biti definiran kao povremeni posao, novi Zakon to ne predviđa. Upravo iz navedenog razloga Zakon stvara pretpostavke da uvjeti rada studenta budu lošiji od radnika koji kod poslodavca obavljaju isti posao (jer student nema sva prava koja ima radnik na temelju ugovora o radu, dok istovremeno obavlja iste poslove). Ovim Zakonom se studentima ne osiguravanju određena ograničenja koja bi za njih bila povoljnija u odnosu na klasičan radni odnos, ali im se svakako stavljaju obveze koje su veće od obveza iz klasičnog radnog odnosa.

  • Izvanrednim studentima – studentski ugovor umjesto ugovor o radu!
  • Student može raditi 24 sata dnevno!


     

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prelazak s kune na euro
Vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro. Analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnost izvoza, posebice turizma. Sve to bi trebalo pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti. Rok u kojem bi se euro mogao uvesti je razdoblje od pet do sedam godina.
Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle porasti u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka. 

Verzija za ispis
 
Zabraniti rad nedjeljom
Nedjelja i blagdani jedini su dani u tjednu koje obitelj može provesti zajedno jer ne rade jaslice i dječji vrtići, nema nastave u školama i nema predavanja na fakultetima. Dajmo prigodu obiteljima da taj dan provedu zajedno na izletima, sportskim aktivnostima, u posjetima kulturnim i sportskim događanjima, šetnji ili raznim drugim zajedničkim aktivnostima.

  • Nedjeljom se ne troši više
  • Veća obolijevanja



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora - 92% ugovora na određeno vrijeme
Odbor za ravnopravnost spolova je u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održao u Hrvatskom saboru dana 25. travnja 2018. godine okrugli stol o temi: Ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada. 
Na skupu se govorilo o pokazateljima neravnopravnosti položaja žena na tržištu rada prema kojima je stopa ekonomske aktivnosti i zaposlenosti žena znatno niža, a stopa nezaposlenosti je viša u usporedbi s muškarcima. Jasno je naglašeno da je u Hrvatskoj tržište rada još uvijek segregirano prema spolu, a većina žena zaposlena je u samo četiri gospodarske djelatnosti: zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, obrazovanju, državnoj upravi te trgovini na malo. Najčešća obilježja prema kojima se vrši negativna selekcija u zapošljavanju upravo su spol i dob. 

  • Najviše pritužbi na rad i zapošljavanje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svjetski dan zdravlja
U godini u kojoj obilježava 70 godina svog postojanja, Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća svjetske čelnike na obveze preuzete 2015. godine u okviru ciljeva održivog razvoja te poziva vlade i sve zainteresirane na utvrđivanje potreba stanovništva, stvaranje osnovnih preduvjeta i održivog rješenja za osiguranje univerzalne zdravstvene zaštite. 
Brzi razvoj medicine posljednjih je desetljeća omogućio, s jedne strane, dostupnost sve većeg broja novih zdravstvenih usluga i lijekova te time bolju skrb za zdravlje pacijenata, a s druge povećao i njihovu cijenu, čime je dovedena u pitanje mogućnost njihovog financiranja, a time i dostupnost. 

  • Tko ima novac, može se liječiti
  • Udio zdravstva u BDP-u RH samo 6,6%
  • Potrošnja po glavi stanovnika u RH 1.109€
  • Trošak hrane u RH skoro 30%



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europskoj komisiji upućen Nacionalni program reformi
Na sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrži tri ključna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Riječ je o dokumentima koje je Hrvatska dužna dostaviti Europskoj uniji u okviru procesa Europskog semestra, kao dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Nepoštivanje tih ciljeva rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu. Hrvatska je predvidjela 59 mjera u 11 reformskih područja za ostvarivanje tih ciljeva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
„Rad“ prosta riječ!? - Rad mora biti po mjeri čovjeka
U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske 9. svibnja 2018. godine u Novinarskom domu je održana Konferencija o temi: „Rad po mjeri čovjeka“ na kojoj su predstavnici sindikata i akademske zajednice te pučka pravobraniteljica raspravljali o kvaliteti radnih mjesta i sindikalnom odgovoru na taj izazov.
Oko 70% zaposlenih u Hrvatskoj zadovoljno je svojim poslom, pokazalo je istraživanje o zadovoljstvu radnim mjestom i uvjetima rada, koje je na Konferenciji predstavio SSSH. No mjesta zadovoljstvu s takvim podacima nema s obzirom na to da na europskoj razini prosjek iz 2015. iznosi 86%, a prema broju zaposlenih na određeno vrijeme RH je na samom začelju Europske unije.
Udio zaposlenih na određeno raste i prošle je godine iznosio čak 20,7% dok je europski prosjek 14%; ugovori do tri mjeseca prošle su godine bili prisutni u 7,1% dok je europski prosjek 2,3%; prosječno radimo 39,7 sati dok je prosjek EU 37,1%; a kada je riječ o ravnoteži radnog i privatnog, 81% je preumorno za kućanske poslove te 69% ima problema s obiteljskim obavezama dok je u EU to 38%.

  • Kakav je to 'rad po mjeri čovjeka'?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Utjecaj uvođenja eura na kolektivno pregovaranje
U organizaciji Zaklade Friedrich Eberta održana je jednodnevna radionica na kojoj su stručnjaci iz relevantnih područja raspravljali o otvorenim pitanjima na koja u pojedinim segmentima može imati posljedica uvođenja eura u Hrvatskoj.
Naime, kako bi pomogla u raspravi o mogućim posljedicama uvođenja eura, Zaklada Friedrich Ebert će provesti istraživanje o trenutačnom stanju u Hrvatskoj i mogućim posljedicama. Kao jedno od područja u kojem će se svakako morati dogoditi određene promjene jest i pitanje politike plaća, kolektivnog pregovaranja i socijalne politike. 
Naime, s obzirom na to da će uvođenjem eura Hrvatska izgubiti dio monetarne samostalnosti, to podrazumijeva da će se morati utvrditi i definirati načini kojima će se kontrolirati politika plaća u Hrvatskoj. Imajući u vidu da se politika plaća dijelom uređuje i kolektivnim ugovorima, kao jedno od pitanja svakako će se nametnuti i utjecaj uvođenja eura na sustav kolektivnog pregovaranja i način kontroliranja uređivanja plaća u uvjetima recesije, ali i rasta plaća u uvjetima gospodarskog oporavka.
Zadovoljavanje određenih financijskih kriterija sigurno će za posljedicu imati potrebu ušteda u Državnom proračunu, što se posljedično može odraziti na nižu razinu socijalnih prava (mirovinsko, zdravstveno, socijalna skrb), kao i na razinu prava korisnika državnoga proračuna. 
U svakom slučaju, uvođenje eura, barem kad je riječ o području od interesa za radnike i sindikate svakako nije samo tehničko pitanje, već socijalno i društveno, jer indirektne posljedice mogu biti negativne, ako se svi segmenti društva na to pravovremeno ne pripreme. 

Verzija za ispis
 
Povećan rad na crno
Inspektori rada tijekom prošle godine u obavljenim nadzorima kod poslodavaca otkrili su 1.216 radnika na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos. No, te radnike poslodavci ili nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme, ili je pak bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada. Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih 494 je radilo bez prijave, odnosno na crno. 
U odnosu na godinu ranije, blago je povećan broj radnika u nezakonitom radu s 858 u 2016. g. na 895 lani, što je broj bez stranih radnika. A inspektori su lani u nezakonitom radu zatekli i 321 stranog radnika što je u odnosu na 2016. godinu porast od preko 50 posto. 
Među ostalim, u području rada inspektori su lani protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 115 kaznenih prijava, od čega se 93 odnose na neisplatu dijela ili cijele plaće.

  • Nezakoniti ugovori


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »