English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Gospodarska slika Hrvatske - Obrazovani nisu potrebni
Podatak o potražnji radnika u Hrvatskoj dobro govori o tome kakvo je stanje gospodarstva u Hrvatskoj. Dvadeset i dva posto oglasa o slobodnim radnim mjestima odnosi se na turizam i ugostiteljstvo, osamnaest posto na prodaju, a tek trinaest posto na proizvodnju i zanatstvo. Najbolju prođu na tržištu rada imaju kuhari, prodavači, konobari, čistačice, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, vozači. Ničiji rad ne treba podcjenjivati, ali radnici tog profila ne mogu biti nositelji razvoja Hrvatske.
  • Neuspješan obrazovni sustav

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Roditeljska naknada svih 12 mjeseci?
Vlada nema razrađene troškovnike, ali u novom nacrtu najnovijih demografskih mjera, koji je iscurio u javnost, je i ona iz predizbornih obećanja, a odnosi se na izjednačavanje roditeljskih naknada i za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. 
Pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak, potvrdio je da je jedna od mjera Strategije demografske revitalizacije, koja je u izradi, podizanje iznosa roditeljske naknade za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, no nije potvrdio i da bi ona mogla biti u punom iznosu plaće roditelja, kazavši da se ide prema tome. Datum provedbe te mjere također nije poznat. Strategija će biti gotova u travnju, te bi javna rasprava mogla biti u svibnju ili lipnju.
Potvrđeno je da će Hrvatska implementirati Direktivu EU koja nalaže uvođenje plaćenog dopusta za očeve nakon rođenja djeteta, i on bi trajao 10 dana, no još nije sigurno hoće li se s implementacijom ići od iduće ili nakon 2020. godine. Također se još ne zna hoće li taj dopust plaćati poslodavac ili država. 

Verzija za ispis
 
U Europskoj uniji građani Hrvatske najmanje vjeruju svojim institucijama
Prema Izvješću Eurofounda Društvene promjene i povjerenje u institucije, kojim se istražuje povjerenje građana država članica EU u institucije države, Hrvatska se našla na posljednjem mjestu u EU u kojoj je povjerenje građana u nacionalne institucije države na najnižoj razini u usporedbi s ostalim državama članicama EU. Nakon financijske krize vlade u svim državama članicama borile su se kako bi zaustavile nezaposlenost, upravljale javnim dugom i ponovno uspostavile gospodarski rast. To je u mnogim zemljama stvorilo osjećaj nepovjerenja u nacionalne političke institucije i institucije EU, pa tako i u Hrvatskoj.
Pad povjerenja u institucije problematičan je zbog više razloga. Povjerenje predstavlja ključni preduvjet za učinkovito upravljanje. Na temelju povjerenja u vladine institucije može se povećati usklađenost s propisima. Na temelju povjerenja u vladina tijela, povećava se spremnost na plaćanje poreza te se nadležnim tijelima može omogućiti provedba strukturnih reformi uz kratkoročne troškove, ali dugoročne koristi. U zemljama u kojima je povjerenje u institucije ograničeno građani bi mogli dati prednost političkim kandidatima koji obećavaju neposredne koristi, čime se stvaraju prilike za populističke i radikalne stranke i političare čija brza rješenja koja obećavaju u stvarnosti možda neće riješiti složene probleme.

  • Kako povećati povjerenje u institucije?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stupio na snagu Zakon o tržištu rada
S 1. siječnja ove godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu rada. Riječ je o Zakonu koji do sada nije postojao, a tekst Zakona objedinjuje Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja te provedbu Zaključka Vlade od 2. kolovoza 2018. godine u cilju prebacivanja nadležnosti s Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Navedeni Zakon, uz Zakon o doprinosima, predstavlja korak unatrag u uređivanju prava nezaposlenih osoba i politike poticanja zapošljavanja i politike prema nezaposlenima.


  • Samo 17% nezaposlenih ostvaruje naknadu za nezaposlene!
  • Nužne su promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja!




                                           

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinski sustav - Još nema pravog rješenja
Na snagu je stupila mirovinska reforma koja prema njenim tvorcima znači preokret u odnosu na dosadašnje stanje. Osigurat će se, navodno, stabilnost mirovinskog sustava i povećat će se mirovine. Kao što često biva, jedno su želje, a drugo stvarnost. Mjere koje donosi ta reforma ni po čemu ne mogu poboljšati jadan položaj najveće većine od milijun i dvije stotine tisuća umirovljenika u Hrvatskoj jer ni na koji način ne povećavaju količinu sredstava za mirovine. A sve ostalo, bez tog povećanja, je prelijevanje iz šupljega u prazno.

  • Broj radnih mjesta fiksiran

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sve manje radnika boji se za svoje radno mjesto
Portal Moj Posao proveo je istraživanje među 1300 ispitanika, čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 
Više od polovice ispitanika u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Prethodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla. 
Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, dok se njih 70% ne boji. Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. g., međutim taj udio se tijekom godina drastično smanjuje. 
Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine.
Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi. 
Znanje i vještine najvažniji su faktor za dobivanje posla, smatra 61% ispitanika. Iskustvo je drugi prema važnosti faktor za dobivanje posla. Veza se nalazi na trećemu mjestu, a da je ona potrebna za dobivanje posla, smatra 29% zaposlenih. Veliki je to pomak u odnosu na prošlu godinu, kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla. 

Verzija za ispis
 
Povećana minimalna plaća
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade najavio je povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kn, ili devet posto, u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. g.
Kako je minimalac najčešći u tekstilnoj, kožnoj, drvnoj i metalnoj industriji, premijer je najavio da će se u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa od 50 posto za radnike koji primaju minimalnu plaću. Od 2020. ta će olakšica biti smanjena za pola. 

  • Sindikati nisu zadovoljni 



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povećan iznos neoporezivih primitaka
Nakon što su 1. prosinca 2018. g. na snagu stupile izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, radnicima se mogu isplatiti sljedeće neoporezive nagrade/bonusi/stimulacije: prigodne nagrade do 2.500,00 kn (božićnica, regres) i nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, do 5.000,00 kn. To može biti dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl. 
Poslodavci, dakle, imaju mogućnost radnike dodatno nagraditi za njihov rad te ih pozivamo da iskoriste ovu mjeru, moguće i u obliku stalnog mjesečnog dodatka na plaću. 

Verzija za ispis
 
Niske plaće i mirovine
Hrvatski osnovni problem nije to je li Nezavisna država Hrvatska pobijedila u Drugom svjetskom ratu, jesu li komunisti krivi za sve, ili to je li nam nekada bilo bolje, već činjenica da većina stanovnika ove zemlje nema dovoljna primanja za pristojan život. Kažemo većina, jer postoji uski sloj koji se dobro snašao u ovim našim burnim zbivanjima i kojem se pogoduje na svakom koraku. Prema paritetu kupovne moći mi smo na dnu Europske unije pa su tako najveća većina umirovljenika i velik dio onih koji su zaposleni, socijalni slučajevi. Tome treba pridati još uvijek velik broj nezaposlenih.

  • Potrebna stopa rasta od barem 4 posto



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doživi mirovinu, i tebe se tiče
Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se 20. listopada 2018. g. na Europskom trgu u Zagrebu prosvjedujući protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom „Doživi mirovinu, i tebe se tiče“. Prosvjed su organizirale tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.

  • Transparenti s jakim porukama
  • Poruke radnika s tribina
  • Sever: Nema uvjeta za produženje radnog vijeka do 67 godina
  • Prijedlozi mirovinske reforme i zahtjevi sindikata




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »