English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Preporuke Europske komisije za Hrvatsku za sljedeću godinu!
Nakon što je Vlada RH Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi, Europska komisija je krajem svibnja ove godine objavila nove preporuke za Hrvatsku u kojima predlaže mjere koje bi Hrvatska trebala provesti u narednom razdoblju. Naime, nakon ocjene nacionalnih planova reformi koje Europskoj komisiji dostavljaju vlade država članica, Komisija svakoj zemlji daje niz preporuka za pojedinu zemlju. U preporukama Komisija predlaže državama članicama što je potrebno i što se može ostvariti tijekom sljedećih 12 do 18 mjeseci, kako bi svaka država članica ostvarila prioritete koji su utvrđeni na razini EU u raznim područjima. 


  • Rezultati obrazovanja u Hrvatskoj su ispod prosjeka EU
  • Poduzeća u državnom vlasništvu nisko produktivna



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svi neuspjeli pregovori sindikata i Vlade - Zašto idemo na referendum?
Sindikati su predsjedniku Sabora, Gordanu Jandrokoviću predali 65 kutija sa 748.624 potpisa građana za raspisivanje referenduma kojim se traže promjene uvjeta umirovljenja. Procedura koja slijedi bit će duga, brojanje potpisa trajat će mjesecima, a saborski bi odbor mogao zatražiti i ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja. Među njima, najvažnije je ono o vraćanju dobne granice umirovljenja sa 67 na 65 godina.
U javnost je iscurio Vladin plan koji se sastoji od zadatka ministru Marku Paviću da započne pregovore sa sindikatima oko određenih ustupaka, kako ipak ne bi došlo do raspisivanja referenduma. Sindikati za tu opciju ne žele ni čuti, traže da se poštuje volja građana i ne pristaju na ništa manje od raspisivanja referenduma. U prilog im ide i poslovica “prošla baka s kolačima” jer je Vlada ustupke, koje je sada spremna dati, odbijala ponuditi na vrijeme. Da je pristala na kompromis, danas o referendumu ne bismo niti razgovarali. A prilika je imala nekoliko…

  • Sastanci bez dogovora o dobi za mirovinu
  • Vlada sindikate nije shvaćala dovoljno ozbiljno



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Oko 63% građana u RH u 2018. godini primilo je plaću ispod prosječne
U svibnju ove godine Državni zavod za statistiku objavio je podatke o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto i bruto plaće sa stanjem u ožujku 2018. godine. Prema tim podacima može se zaključiti da je u 2018. godini oko 63% građana u RH primalo neto plaću u iznosu manjem od prosječne plaće u RH, dok je oko 59.000 radnika primilo bruto plaću do iznosa minimalne plaće koja ove godine iznosi 3750 kn. 
Iz strukture zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske prema visini prosječne isplaćene neto plaće vidi se da je 0,6% zaposlenih primilo neto plaću do 2 750 kuna. Neto plaću od 2 751 do 6 400 kuna primilo je 62,3,% zaposlenih, a neto plaću od 6 401 do 12 000 kuna primilo je 31,8% zaposlenih. Neto plaću iznad 12 000 kuna primilo je 5,3% zaposlenih u pravnim osobama.
 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agencijski rad u porastu
Agencijski radnik, odnosno ustupljeni radnik, najčešće je star 25 do 34 godine, ima završenu gimnaziju, strukovnu ili umjetničku srednju školu, a ugovor o radu mahom potpisuje na razdoblje od tri mjeseca, pokazuje prvo javno objavljeno Izvješće o agencijskom radu. 
Lani je posredstvom agencija za privremeno zapošljavanje radilo 18.159 radnika. Najveći broj agencijskih radnika radio je na jednostavnim poslovima u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji, prometu, zatim u jednostavnim uslužnim zanimanjima, kao što su čistači, perači, kućne pomoćnice, ali i u telekomunikacijama. 
Od 2013. g. do kraja 2016. g. broj agencijskih radnika porastao je 18 puta – na 19.327 radnika, pri čemu su mahom svi bili zaposleni na određeno vrijeme, dok je gotovo svaki sedmi radnik radio u nepunom radnom vremenu. 
Agencijski rad je jedan od nesigurnih oblika rada, koji su u Hrvatskoj u porastu. Da je nesigurni agencijski rad za neke radnike dugogodišnja sudbina, jasno je i iz podataka o materijalnim pravima koja im se isplaćuju. Tako je 229 radnika koje agencije ustupaju poslodavcima uspjelo skupiti najmanje 10 godina staža te su im isplaćene jubilarne nagrade. Agencijskim radnicima se mahom pokrivaju troškovi prijevoza na posao i s posla, no to materijalno pravo ipak je nedostupno za skoro 4,5 tisuće agencijskih radnika. Božićnicu prima svaki četvrti, a regres tek svaki jedanaesti agencijski radnik. 

Verzija za ispis
 
Hoćemo li raditi do smrti?
Naši su ljudi zasigurno svjesni da će Hrvatska u budućnosti teško financirati mirovine dok se broj starijih ljudi povećava, a mladih ima sve manje, ponajprije zato što odlaze u inozemstvo. Međutim, Vladina zakonska reforma kojom je odredila produljenje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina već od 2028. g., kao i pojačano rezanje mirovina onima koji se umirovljuju prijevremeno, ipak izaziva revolt. Naime, građani su nezadovoljni time što se hrvatske vlade, osobito sadašnja, uglavnom bave posljedicama nevolja, a ne njihovim uzrocima. 
Primjerice, životni vijek u Hrvatskoj kraći je od onog u razvijenim zemljama, Hrvati žive gotovo tri godine manje od prosjeka Europske unije. Građani nakon 65 godina mogu očekivati jedva pet godina života u zdravlju, za razliku od europskog prosjeka koji iznosi oko deset godina.

  • Promašena politika
  • Nedostaju radnici



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inicijativa 67 je previše - 600.000 potpisa protiv nepravedne mirovinske reforme
„Uspjeli smo! Prikupljeno je više od 600.000 potpisa!“, objavili su 12. svibnja 2019. godine, odmah iza ponoći nakon formalnog završetka prikupljanja potpisa, organizatori Inicijative 67 je previše, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, istom mjestu s kojeg je petnaest dana ranije započela ova akcija. 
„Inicijativa 67 je previše je uspjela! Prema podacima koji su još pristizali, prikupljeno je više od 600.000 potpisa“, kazala je Mirela Bojić, nacionalna koordinatorica inicijative. Bojić je zahvalila svim građanima koji su dali svoj potpis, mladima, radnicima i umirovljenicima. „Ljudi su tražili naše štandove, prelazili iz jednog dijela grada na drugi kako bi dali potpis. I mladi, i stari, i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, koliko je ovo važno za našu državu i za budućnost svih nas.“ 


  • Aktivno smo sudjelovali u Inicijativi 67 je previše







Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinska reforma i referendum - Promijeniti način političkog odlučivanja
Proces političkog odlučivanja o mirovinskoj reformi uključivao je otvorenost vlasti, kvalitetnu pripremu, sagledavanje šire slike i povezanosti s drugim područjima, procjenu učinaka, intenzivnu suradnju sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću u oblikovanju usuglašene i utvrđene javne politike u ovom važnom području. Ne, to se nije dogodilo u Hrvatskoj 2018. godine, iako se 19. siječnja 2019. godine navršilo 25 godina od uspostave institucionalnog tripartitnog socijalnog dijaloga u samostalnoj Hrvatskoj. U tako dugom razdoblju logično bi bilo očekivati da je sazrela kultura socijalnog dijaloga u donošenju i provedbi ključnih reformi. Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije, programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu.

  • Ministar rada kampanjom i dalje prijeti
  • Koje li razlike u pristupu!?
  • Izgleda da ne razumiju i ne uvažavaju!

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati rade više od prosjeka EU
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za četvrto tromjesečje 2018., udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak, koji čini gotovo petina zaposlenih, djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj – prema podacima Eurostata, RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU. Naime, 6,9 posto zaposlenih stanovnika RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca.

  • Stopa zaposlenosti
  • Hrvatski građani rade više od prosjeka EU
  • Stopa nezaposlenih u RH iznosi 8,5 posto
  • Zaposlenost muškaraca i žena
  • Kraće od punog radnog vremena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Može li se opstruirati volja građana?
Inicijatori referenduma, tri sindikalne središnjice, sigurni su da su pridobili potporu mnogo većeg broja od potrebnih deset posto birački aktivnih građana. Sindikati su također uvjereni da će Vlada pokušati opstruirati referendum.
 
  • Može li se referendum zaustaviti?
  • Vlada pokreće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
  • Što predstoji održavanju referenduma?
  • Kada građani mogu očekivati referendum? 
  • Koliko će koštati referendum? 
  • Je li točno da većina građana zemalja EU ide u mirovinu sa 67? 
  • Zašto države donose odluku o kasnijoj dobi za mirovinu? 
  • Koliko su poslodavci u Hrvatskoj zainteresirani za starije radnike? 
  • Kako će glasiti pitanje građanima? 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto sam potpisao?
Europska komisija je za hrvatsku mirovinsku reformu preporučila tri mjere (podizanje granice za umirovljenje, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina te usklađivanje mirovina po posebnim propisima s općim uvjetima), napravljeno je sve – osim treće mjere. To što traži Europska komisija nije nikakva presija, ili zadatak koji se ne može izbjeći. To je dijalog. Ovo što mi imamo u Hrvatskoj je odluka Vlade RH i ministra Pavića. Oni su odlučili da će se ići u ubrzavanje odlaska u mirovinu sa 67 godina, u penalizaciju ranijih umirovljenja, ali da povlaštene mirovine i dalje ostaju nedodirljive. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »