English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Mirovine – listopad
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je podatke o mirovinama isplaćenima u listopadu. Za 1.147,299 umirovljenika prema općim propisima, prosječna mirovina iznosi 2.502,17 kuna. Hrvatski umirovljenik u prosjeku ima 30 godina i sedam mjeseci radnog staža i 71,4 godinu života. Bez oko 176 tisuća mirovina koje se isplaćuju u inozemstvo za dio staža ostvarenog u Hrvatskoj, prosječna mirovina je nešto viša, 2.801,49 s udjelom u prosječnoj plaći od 43 posto.

  • Najniža mirovina
  • Ove godine 37.175 novih umirovljenika
  • Ukupno 1,240.855 umirovljenih građana



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europa stari...Hrvatska još i više
Eurostat je nedavno objavio izvještaj „Ageing Europe“ u kojem se na 162 stranice analizira životna situacija starijih ljudi u Europskoj uniji. U izvještaju se predviđa da će se do 2050. godine udio starijeg stanovništva u Europi povećati, a Hrvatska je među nekoliko članica koje će u sljedećim desetljećima najviše ostarjeti. Eurostat ističe da će u Hrvatskoj 2050. g. biti oko 45 posto stanovnika starijih od 55 godina. 

  • Starenje će izazvati velike probleme u mirovinskim sustavima
  • Najviše starijih ima u Šibensko-kninskoj županiji
  • Hrvatska među 10 članica EU s najviše siromašnih seniora
  • Pretilost i slabovidnost
  • Internet je nepoznanica velikoj većini starijih Hrvata


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Napuštaju nas i strani radnici
Godišnje kvote za uvoz stranih radnika koje je do sada određivala Vlada, odlaze u povijest. Poslodavci će ubuduće strane radnike zapošljavati na temelju testa tržišta rada koji će provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u nekim zanimanjima uvoz stranih radnika će se potpuno liberalizirati, opet prema procjeni Upravnog vijeća HZZ-a.
Prema novom zakonu, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika obratit će se područnoj službi HZZ-a koja će provjeriti ima li u svojim evidencijama nezaposlenih osoba koje udovoljavaju zahtjevima poslodavca. Ako ih ima, HZZ će posredovati u zapošljavanju, a u suprotnom će izdati mišljenje na temelju kojega će MUP izdati radne dozvole. Test tržišta se, međutim, neće provoditi za sezonske radnike u poljoprivredi, ali ni za ona zanimanja za koja Upravno vijeće zaključi da on nije nužan. 
Zakon je predvidio iznimke, odnosno poslodavce kojima se neće odobriti zapošljavanje stranaca. Radnu snagu tako neće moći uvoziti poslodavci protiv kojih se vodi postupak zbog neisplate plaća, oni koji su u likvidaciji ili im je račun blokiran dulje od 30 dana, koji ne plaćaju poreze ili nemaju zaposlenih. Izričito se propisuje i da udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih kod jednog poslodavca ne smije biti veći od jedne trećine. 

  • U Hrvatskoj bi moglo raditi 81.600 stranaca
  • Moguće rušenje ili zaustavljanje rasta plaća
  • I stranci napuštaju Hrvatsku



Verzija za ispis Pročitajte više
 
4. studeni – Europski dan jednakih plaća - Žene od 4. 11. rade besplatno!?
U povodu obilježavanja Europskog dana jednakih plaća 4. 11. 2019., kada žene, za razliku od svojih muških kolega, simbolično prestaju primati plaću te sljedeća dva mjeseca rade besplatno, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je istaknula statističke pokazatelje neravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada koja dovodi do jaza u plaćama i mirovinama. Žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju 16,2% manje od muškaraca pa i Europski dan jednakih plaća pada na datum od kojeg teče završnih 16% radne godine. 
Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju sa staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze. 

  • U RH žene zarađuju 13,2% manje od muškaraca
  • Razlike i u mirovinama
  • Nema izvješća o politici plaća
  • Hrvatskoj trebaju bolje zakonske norme
  • Radničko vijeće je važno u suzbijanju jaza u plaćama!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mjesečno uštedimo 469 kuna
Kako bi ipak bili koliko-toliko financijski osigurani te kako bi stvorili zalihe da stare dane, Hrvati svaki mjesec u prosjeku stavljaju 469 kuna „sa strane“, a najviše uštede mladi od 15 do 29 godina. Oni, preciznije, mjesečno prosječno uštede 587 kuna. Uz to, više uštede muškarci. Hrvati, naime, prosječno izdvajaju 551 kunu svaki mjesec, što je čak 162 kune više od Hrvatica. Iako je prosječna ušteda stanovnika Hrvatske 41 kunu manja nego što je bila lani, oko 15 posto građana kazalo je kako su u posljednje dvije do tri godine uštedjeli više.

  • Klasična štednja i dalje najprisutnija



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od 1. travnja veće rodiljne naknade za drugih šest mjeseci
Do 3. prosinca u javnoj će raspravi biti izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se, prije svega, predviđa povećanje naknade tijekom roditeljskog dopusta koji traje drugih šest mjeseci, objavilo je Ministarstvo za demografiju, obitelj i mlade.
Iznos rodiljnih naknada za zaposlene i samozaposlene roditelje trenutačno je limitiran na 3991 kunu, odnosno 120 posto proračunske osnovice mjesečno, a od 1. travnja 2020. g. iznosit će 5654 kune, odnosno 170 posto proračunske osnovice.
Naknada za prvi dio, tzv. roditeljski dopust, nije limitirana, odnosno isplaćuje se iznos plaće koju su majka ili otac prije primali, a naknada za rodiljni dopust koji traje od 6. mjeseca djetetova života, i dalje je limitiran. Dakle, prvih 6 mjeseci roditelj dobiva punu plaću, a drugih 6 mjeseci, od 1. travnja 2020., može dobiti 5654 kune mjesečno.
Ako roditeljski dopust uzimaju oba roditelja, on može trajati dva mjeseca dulje, dakle, 8 mjeseci ukupno. Ujedno se predlaže da je prije ostvarenja prava na potporu potrebno imati najmanje 9, a ne više 12 mjeseci radnog staža. Također, omogućuje se da korisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenjem tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, da on iskoristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, procjenjuje se da će izmijenjeni zakon od 1. travnja iduće godine stajati 160,6 milijuna kuna više nego dosad, a u 2021. i 2022. g. 214 milijuna kuna više. 

Verzija za ispis
 
U RH 1,678 milijuna zaposlenih - Rekordno niske razine radno aktivnog stanovništva
Broj nezaposlenih pao je za 28.000, na 108.000, pa je stopa anketne nezaposlenosti pala na 6,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o statističkim podacima iz Ankete o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada. Prema podacima iz ankete, u drugom je tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo 1,678 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na prvi kvartal više za 17.000, ili nešto više od jedan posto.
Broj nezaposlenih na tromjesečnoj i godišnjoj razini također pada. U drugom tromjesečju ove godine nezaposlenih je bilo 108.000, a prošle godine u ovo vrijeme bilo ih je 136.000. 

  • Rast neaktivnog stanovništva



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada od iduće godine uvodi Dječje kartice
Od travnja iduće godine u Hrvatskoj će zaživjeti tzv. Dječje kartice. Njima će roditelji moći ostvariti razne popuste i pogodnosti. Kartica će biti u digitalnom izdanju, a na nju će imati pravo svi roditelji – neovisno o visini plaće ili broju djece.
Nacionalni parkovi, muzeji, kazališta i željeznički prijevoz za obitelji s djecom će biti jeftiniji. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu da će paralelno raditi na uključenju što većeg broja privatnih partnera, može to biti od trgovaca automobilima, pružatelja određenih usluga, dakle svih onih benefita koje roditelji trebaju za svoju djecu.
U Hrvatskoj je prema posljednjem popisu stanovništva najveći broj obitelji s jednim djetetom. Njih je više od 400.000. Obitelji s dvoje djece je gotovo 320.000, a najmanje je onih obitelji koje imaju troje ili više djece – njih je tek 112.380. 


Verzija za ispis
 
Plaće male, a stanovi skupi
Oni koji su u potrazi za kupnjom nekretnine, svoje nezadovoljstvo aktualnim stanjem na tržištu nekretnina sada mogu potkrijepiti i konkretnim brojkama. Naime, u odnosu na prosječnu plaću, Hrvatska ima najskuplje stanove u Europskoj uniji. Rezultat je to istraživanja ekonomskih stručnjaka pod naslovom „Procjena cijena nekretnina: uvidi iz podataka o nivou cijena“, u kojemu se bave time kolike su cijene stanova u 40 zemalja Europe i svijeta u odnosu na plaće u tim zemljama. Drugim riječima, članak istražuje koliko si građani pojedinih država, njih četrdeset, mogu priuštiti kupovanje stana s plaćama koje zarađuju. Vijesti za Hrvatsku su loše – u odnosu na plaće imamo najskuplje nekretnine od svih članica EU, dok su na svijetu nekretnine skuplje samo još za građane Australije, Južne Koreje, Novog Zelanda i Rusije.

  • Hrvatu treba 15 godišnjih zarada za kupnju stana


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što je zapravo reforma?
Toliko očekivana reforma obrazovanja konačno je poprimila svoje prave obrise i krenula u hrvatske osnovne i srednje škole na velika vrata, početkom nove školske godine. Mnogo osvrta, mnogo analiza, za neke odličan početak, za druge preuranjeno, za treće prekasno, ali za sve učenice i učenike, učitelje i nastavnike izuzetno vremenski naporno i složeno. Reforma obrazovanja je za mnoge zemlje najvažnija društvena reforma na kojoj se radi godinama, a kada krene, još se nekoliko godina uvodi, sve s ciljem da poluči najbolje rezultate. U našoj zemlji to uobičajeno nije tako. Pristup reformama je prepun obilježja politike s premalo struke, javnost ima saznanja samo o tome da se u školama događa reforma, a što je to zapravo, nitko uistinu ne zna.

  • Nezadovoljstvo učitelja i nastavnika
  • Najava štrajka
  • Štrajk ide dalje...



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »