English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora - 92% ugovora na određeno vrijeme
Odbor za ravnopravnost spolova je u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održao u Hrvatskom saboru dana 25. travnja 2018. godine okrugli stol o temi: Ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada. 
Na skupu se govorilo o pokazateljima neravnopravnosti položaja žena na tržištu rada prema kojima je stopa ekonomske aktivnosti i zaposlenosti žena znatno niža, a stopa nezaposlenosti je viša u usporedbi s muškarcima. Jasno je naglašeno da je u Hrvatskoj tržište rada još uvijek segregirano prema spolu, a većina žena zaposlena je u samo četiri gospodarske djelatnosti: zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, obrazovanju, državnoj upravi te trgovini na malo. Najčešća obilježja prema kojima se vrši negativna selekcija u zapošljavanju upravo su spol i dob. 

  • Najviše pritužbi na rad i zapošljavanje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svjetski dan zdravlja
U godini u kojoj obilježava 70 godina svog postojanja, Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća svjetske čelnike na obveze preuzete 2015. godine u okviru ciljeva održivog razvoja te poziva vlade i sve zainteresirane na utvrđivanje potreba stanovništva, stvaranje osnovnih preduvjeta i održivog rješenja za osiguranje univerzalne zdravstvene zaštite. 
Brzi razvoj medicine posljednjih je desetljeća omogućio, s jedne strane, dostupnost sve većeg broja novih zdravstvenih usluga i lijekova te time bolju skrb za zdravlje pacijenata, a s druge povećao i njihovu cijenu, čime je dovedena u pitanje mogućnost njihovog financiranja, a time i dostupnost. 

  • Tko ima novac, može se liječiti
  • Udio zdravstva u BDP-u RH samo 6,6%
  • Potrošnja po glavi stanovnika u RH 1.109€
  • Trošak hrane u RH skoro 30%



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europskoj komisiji upućen Nacionalni program reformi
Na sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrži tri ključna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Riječ je o dokumentima koje je Hrvatska dužna dostaviti Europskoj uniji u okviru procesa Europskog semestra, kao dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Nepoštivanje tih ciljeva rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu. Hrvatska je predvidjela 59 mjera u 11 reformskih područja za ostvarivanje tih ciljeva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
„Rad“ prosta riječ!? - Rad mora biti po mjeri čovjeka
U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske 9. svibnja 2018. godine u Novinarskom domu je održana Konferencija o temi: „Rad po mjeri čovjeka“ na kojoj su predstavnici sindikata i akademske zajednice te pučka pravobraniteljica raspravljali o kvaliteti radnih mjesta i sindikalnom odgovoru na taj izazov.
Oko 70% zaposlenih u Hrvatskoj zadovoljno je svojim poslom, pokazalo je istraživanje o zadovoljstvu radnim mjestom i uvjetima rada, koje je na Konferenciji predstavio SSSH. No mjesta zadovoljstvu s takvim podacima nema s obzirom na to da na europskoj razini prosjek iz 2015. iznosi 86%, a prema broju zaposlenih na određeno vrijeme RH je na samom začelju Europske unije.
Udio zaposlenih na određeno raste i prošle je godine iznosio čak 20,7% dok je europski prosjek 14%; ugovori do tri mjeseca prošle su godine bili prisutni u 7,1% dok je europski prosjek 2,3%; prosječno radimo 39,7 sati dok je prosjek EU 37,1%; a kada je riječ o ravnoteži radnog i privatnog, 81% je preumorno za kućanske poslove te 69% ima problema s obiteljskim obavezama dok je u EU to 38%.

  • Kakav je to 'rad po mjeri čovjeka'?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Utjecaj uvođenja eura na kolektivno pregovaranje
U organizaciji Zaklade Friedrich Eberta održana je jednodnevna radionica na kojoj su stručnjaci iz relevantnih područja raspravljali o otvorenim pitanjima na koja u pojedinim segmentima može imati posljedica uvođenja eura u Hrvatskoj.
Naime, kako bi pomogla u raspravi o mogućim posljedicama uvođenja eura, Zaklada Friedrich Ebert će provesti istraživanje o trenutačnom stanju u Hrvatskoj i mogućim posljedicama. Kao jedno od područja u kojem će se svakako morati dogoditi određene promjene jest i pitanje politike plaća, kolektivnog pregovaranja i socijalne politike. 
Naime, s obzirom na to da će uvođenjem eura Hrvatska izgubiti dio monetarne samostalnosti, to podrazumijeva da će se morati utvrditi i definirati načini kojima će se kontrolirati politika plaća u Hrvatskoj. Imajući u vidu da se politika plaća dijelom uređuje i kolektivnim ugovorima, kao jedno od pitanja svakako će se nametnuti i utjecaj uvođenja eura na sustav kolektivnog pregovaranja i način kontroliranja uređivanja plaća u uvjetima recesije, ali i rasta plaća u uvjetima gospodarskog oporavka.
Zadovoljavanje određenih financijskih kriterija sigurno će za posljedicu imati potrebu ušteda u Državnom proračunu, što se posljedično može odraziti na nižu razinu socijalnih prava (mirovinsko, zdravstveno, socijalna skrb), kao i na razinu prava korisnika državnoga proračuna. 
U svakom slučaju, uvođenje eura, barem kad je riječ o području od interesa za radnike i sindikate svakako nije samo tehničko pitanje, već socijalno i društveno, jer indirektne posljedice mogu biti negativne, ako se svi segmenti društva na to pravovremeno ne pripreme. 

Verzija za ispis
 
Povećan rad na crno
Inspektori rada tijekom prošle godine u obavljenim nadzorima kod poslodavaca otkrili su 1.216 radnika na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos. No, te radnike poslodavci ili nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme, ili je pak bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada. Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih 494 je radilo bez prijave, odnosno na crno. 
U odnosu na godinu ranije, blago je povećan broj radnika u nezakonitom radu s 858 u 2016. g. na 895 lani, što je broj bez stranih radnika. A inspektori su lani u nezakonitom radu zatekli i 321 stranog radnika što je u odnosu na 2016. godinu porast od preko 50 posto. 
Među ostalim, u području rada inspektori su lani protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 115 kaznenih prijava, od čega se 93 odnose na neisplatu dijela ili cijele plaće.

  • Nezakoniti ugovori


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radnička plaća 5.596 kuna – menadžera 130% više!
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, kojima je plaća 40 posto niža od prosjeka
Prema podacima servisa MojaPlaća, u prvom kvartalu 2018. prosječna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.596 kuna, a dok djelatnici top menadžmenta u prosjeku imaju 130 posto viša primanja, djelatnici pomoćnih zanimanja imaju 40 posto nižu plaću od prosjeka.
Plaća s bonusima iznosila je oko 5.860 kuna, ipak medijan plaće je niži i iznosi 5.000 kuna, što znači da veći broj ispitanika ima plaću nižu od prosjeka nego onih čija je plaća viša od njega.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća bila je 3 posto viša, a ispitanici u prosjeku očekuju neto plaću od 5.503 kune. Tradicionalno, muškarci su imali u prosjeku 13 posto višu plaću od žena i zarađuju 5.952 kune, dok žene zarađuju u prosjeku 5.253 kune.
U prvom tromjesečju, osim top menadžmenta sa 130 posto višom plaćom u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja sa 67 posto višim prosjekom. Slijede ih informacijske tehnologije s 37 i ljudski potencijali s 32 posto višom plaćom od prosjeka.

  • Plaće u tekstilnoj i kožnoj industriji porasle 14 posto


Verzija za ispis Pročitajte više
 
MOR-ova Konvencija br. 144 o tripartitnim konzultacijama
U Zagrebu je 27. ožujka 2018. godine u organizaciji Ureda za radničke aktivnosti Međunarodne organizacije rada (MOR) i reprezentativnih sindikalnih središnjica te u suradnji s Međunarodnim centrom za obrazovanje MOR-a, održana nacionalna tripartitna rasprava u okviru kampanje za promociju ratifikacije Konvencije MOR-a br. 144 o tripartitnim konzultacijama (sudjelovali su reprezentativni sindikati, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca). 

  • Što znači MOR-ova Konvencija br. 144
  • Ministarstvo rada je obećalo ratifikaciju
  • Packa MOR-a


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izvješće pučke pravobraniteljice - Najviše su na udaru radnici
Radni i službenički odnosi prvi put su na vrhu u godišnjem Izvješću pučke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Prošle godine ured je otvorio 2.533 nova predmeta. Iza predmeta iz radnih i službeničkih odnosa su pravosuđe, zatim diskriminacija pa zdravstvo.
Pravobraniteljica je problem tretmana radnika povezala sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Izrazito zabrinjava nesiguran status zaposlenih, a taj status može značajno biti unaprijeđen i to preispitivanjem regulacije rada na određeno vrijeme, unapređivanjem rada inspekcija i povećanjem transparentnosti pri zapošljavanju.

  • Diskriminacija mladih i starijih radnika
  • Rad utječe na zdravlje
  • Velike socijalne razlike



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Packe Europske komisije za neprovođenje reformi!
I dok je Vlada započela pripremu novog Nacionalnog programa reformi (NRP) kojim će se obvezati Europskoj komisiji na provođenje reformi u pojedinim područjima, iz Europske komisije su stigle packe Hrvatskoj da ništa nije učinila u odnosu na one reforme na koje se Vlada RH obvezala Europskoj uniji još prošle godine.
Tako u svom izvješću Europska komisija navodi da se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom prošle godine znatno smanjila, ali iskorištenost rada i dalje je niska, a stopa aktivnosti i zaposlenosti muškaraca i žena znatno je ispod prosjeka EU. Europska komisija također smatra da su aktivne mjere tržišta rada nedovoljno usmjerene na ranjive skupine, a udio zaposlenika na određeno radno vrijeme među ukupno zaposlenima u postotku i dalje iznosi 22,5% u odnosu na prosjek EU-a od 14,8%, iako je zabilježen rast ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Socijalni dijalog u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen, a stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2016. se smanjila, ali i dalje je visoka, dok programi potpore dohotku u prosjeku su neprikladni za smanjenje siromaštva. 

  • U izradi novi NRP
  • Proširit će se obuhvat dječjeg doplatka


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: