English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Cijene europske, a plaće hrvatske - Podaci o rastu cijena u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su u nepuna dva desetljeća cijene porasle za 45 posto i u tom je rastu Hrvatska zauzela deveto mjesto u Europskoj uniji. Najveća krila tom rastu dao je skok od čak 123 posto, koliko su se podigle cijene lijekova i pomagala, medicinskih, stomatoloških i bolničkih usluga, za 105,4 posto poskupjeli su alkohol i duhan, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina povećane za 77,5 posto.
Ukupna razina cijena najviše je rasla u Rumunjskoj, a najmanje u Njemačkoj. Prosječno su cijene u EU porasle za 36,5 posto. 

  • Loša i promašena politika
  • Samo Bugari iza Hrvatske



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko najviše zarađuje u državi?
Prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 6.352 kune i mnogi će na to reći da našim građanima plaća u prosjeku raste iz mjeseca u mjesec i da se nemaju na što žaliti. 
Osobito će to reći oni koji rade u iznadprosječno plaćenim djelatnostima. Najveću prosječnu neto plaću u svibnju imali su zaposleni u proizvodnji kokosa i rafinerije naftnih proizvoda, i to 16.053 kuna, te zaposleni na vađenju sirove nafte i prirodnog plina, s prosječnom plaćom od 15.787 kuna. 

  • Niska medijalna plaća
  • Plaća nedostatna za život


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Veliki izvještaj o uvjetima života u EU otkriva bijedu Hrvatske
Eurostatov godišnji izvještaj o uvjetima života u EU ima namjeru ponuditi opširan prikaz uvjeta života u Europskoj uniji, fokusirajući se na pet ključnih područja.

  • Siromaštvo u ruralnim krajevima
  • Hrvati si ne mogu priuštiti osnovne potrepštine


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stampedo novih umirovljenika!?
Iako njeni detalji još nisu poznati, posve je izvjesno da će reforma mirovinskog sustava donijeti produljenje radnog vijeka i rigorozniju penalizaciju prijevremenog umirovljenja. A zbog tih očekivanih promjena zakona vezanih uz mirovinski sustav od početka iduće godine, kojim će uvjeti odlaska u mirovinu za buduće umirovljenike biti znatno lošiji od današnjih, s posljednjim danom ove godine očekuje se umirovljenje ogromnog broja ljudi koji imaju bilo kakve uvjete za mirovinu. 

  • Umirovljenici ne mogu raditi
  • Prijevremeni uplatio više od punog starosnog umirovljenika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Porezna reforma za one s većom plaćom!?
Početkom rujna završeno je javno savjetovanje o zakonima kojima Vlada planira reformirati porezni sustav, tj. o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Cilj izmjena ovih Zakona je rasterećenje obveznika poreza na dohodak i rasteretiti rad i poduzetnike. Međutim, s obzirom na predložene mjere u tim zakonima, doista se postavlja pitanje hoće li navedene mjere koje Vlada planira, povećati plaću radnicima s nižim primanjima.
Sudeći prema izračunima sindikata može se jasno zaključiti da će ova reforma doista pogodovati samo radnicima s većim plaćama, dok radnici s nižim plaćama neće niti osjetiti povećanje svojih plaća. Jedan od prigovora sindikata na predloženu poreznu reformu jest činjenica da se reformom ne planira povećati iznos osobnog odbitka pa se time ne smanjuje mogućnost korištenja olakšica na ime uzdržavanih članova obitelji, što bi pogodovalo radnicima s nižim plaćama i s uzdržavanim članovima obitelji. 
Osim toga, povećanje iznosa porezne osnovice na koji bi se primjenjivala porezna stopa od 24% također će utjecati na povećanje plaća radnicima s većim plaćama, te neće utjecati na povećanje plaća radnika s nižim plaćama.
Poreznom reformom se ujedno planira ukinuti doprinose za zapošljavanje i za zaštitu na radu, čime se izravno ugrožava cilj uspostave bolje zaštite na radu na radnom mjestu pa time i zdravlje i sigurnost radnika, ali i neizravno prava nezaposlenih osoba. Može se zaključiti da se na mala vrata uvodi individualna odgovornost radnika kako za svoje zdravlje i zaštitu na radu, te za nezaposlenost.
Jedan od prijedloga sindikata u savjetovanju bilo je povećanje neoporezivih iznosa za prigodne nagrade, povećanje iznosa dara za djecu, dopunskog zdravstvenog osiguranja koje plaća poslodavac, neoporezivog plaćanja toplog obroka, što bi uvelike imalo pozitivan utjecaj na povećanje materijalnog statusa radnika, posebice onih koji rade za minimalnu plaću. Međutim, navedeni prijedlozi nisu prihvaćeni. 

Verzija za ispis
 
Nedjeljom radi 35% radnika - Općina Ivankovo ukinula rad nedjeljom
Slavonska općina Ivankovo ukinula je rad nedjeljom, a njihove trgovine i pekarnice neće raditi ni blagdanom i to sve zahvaljujući načelniku Marku Miličeviću. Planira uputiti pismo Vladi i rekao je kako smatra da će se na razini države vratiti da svaka lokalna samouprava na svom području uredi to pitanje. 
A građani kod kojih zabrana rada nedjeljom nije uvedena, također traže svoja prava. Prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska je na samom europskom vrhu. Više od 35 posto radnika radi nedjeljom, dok je europski prosjek oko 25 posto. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska s najviše sudaca u Europi
Europska komisija objavila je redovito izvješće o stanju pravosuđa u Europskoj uniji. U njemu su prezentirani pokazatelji neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica. Cilj ovih podataka je pomoći nadležnim tijelima da povećaju djelotvornost svojih pravosudnih sustava, a kako proizlazi iz analize, Hrvatskoj bi ta pomoć itekako trebala.
Naime, prema podacima do kojih je došla Europska komisija, Hrvatska je u ovom trenutku na prvom mjestu po broju sudaca na sto tisuća stanovnika. Još prije dvije godine bili smo na drugom mjestu, iza Slovenije, no sada smo prvaci Europe u tome. Evo i tablice koja to potvrđuje:
 
  • Nisu svi ti suci baš vrijedni
  • Ni eura nismo uzeli za sudski ICT


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cijena hrane kao u EU, a primanja triput niža
Hrvatska je prema prosječnoj razini cijena šesta najjeftinija članica EU te se s cijenama koje dosežu 67 posto prosjeka EU nalazi između Litve i Slovačke. 

  • Na hranu nam odlazi trećina prihoda
  • Elektronika i odjeća najskuplji


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doplatak
Od 1. srpnja 2018. viši dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
S 1. srpnja 2018. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kojim je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice, tj. 2.328,20 kn (za 2018. godinu).
Važno je naglasiti da novi korisnici od 1. srpnja 2018. zahtjeve mogu podnijeti u roku od 90 dana, odnosno do 1. listopada 2018., a pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana stupanja na snagu izmjena Zakona, tj. od 1. srpnja 2018. (prijelazno razdoblje). Nakon 1. listopada 2018. pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana podnošenja zahtjeva. Svi postojeći korisnici kojima se redovito isplaćuje doplatak za djecu ne trebaju podnositi nove zahtjeve jer su iznosi doplatka ostali nepromijenjeni.
Novine Zakona omogućile su i da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Također, ovim izmjenama Zakona pravo na doplatak za djecu priznaje se i za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života. 

Verzija za ispis
 
Razdvojiti opće i posebne mirovine!
Na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske iznijeli su tri preduvjeta za provođenje mirovinske reforme u Hrvatskoj. Uz reformske mjere koje traže, istaknuli su i pet prijedloga kako zaustaviti siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj.
Uz početak djelovanja Radne skupine za mirovinsku reformu, Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske traže transformaciju drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni, razdvajanje općih i posebnih mirovina te zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba, uz pomoć pet hitnih mjera.

  • Obvezni mirovinski stup u dobrovoljni
  • Razdvajanje općih i posebnih mirovina
  • Zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »