English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Poslodavci su najodgovorniji za egzodus radnika!
Uzavrelu atmosferu ranog, lipanjskog ljeta, dodatno su „zagrijali“ vapaji poslodavaca koje su prenosili mediji. Razlog dozivanja pomoći ovaj je put bio neočekivan. Odjednom, eto, iz čista mira, poslodavci su ostali bez radnika. 
Istina, ovo stanje je počelo prije dvije godine, kada je krenuo masovni egzodus radnika preko granice, a kulminacija je nastala u proljeće ove godine. Iako ovim iseljavanjem nisu u jednakoj mjeri zahvaćeni svi sektori gospodarstva, nedostatak radnika najveći je u turizmu, trgovini, građevinarstvu i prometu, granama djelatnosti o kojima je najviše ovisan gospodarski rast. Stoga su, kao i uvijek, poslodavci u pomoć prizivali Vladu, da odobrenjem povećanih kvota odobri uvoz jeftine radne snage s istoka. Koliko će biti uzajamno zadovoljstvo, znat će se na kraju sezone. 

  • S razlogom cmizdre nad svojom sudbinom
  • Plaća ispod stola – varanje države i radnika
  • Prebacivanje odgovornosti 
  • Sve je više bogataša
  • Gdje je rješenje?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljetovanje - Za radnike samo san
Tranzicijski proces iznjedrio je mnoštvo antologijskih rečenica, počevši od one da smo čudo kojem se divi cijeli svijet, pa do one da su se radnici ranije odmarali, a sada je vrijeme da počnu raditi. Ta rečenica o radnicima je sama po sebi besmislena i netočna. Ti, navodno, lijeni radnici su od Hrvatske stvorili srednje razvijenu industrijsku zemlju dok su je tvorci tih antologijskih rečenica upropastili pa praktički jedva da imamo bilo kakvu proizvodnju. Nažalost, praksa je pokazala da su ti tranzicijski mudraci i pljačkaši Hrvatske ipak bili donekle u pravu. Jer, radnici se zaista više ne odmaraju, a oni koji imaju posla rintaju, u pravilu, za nisku plaću.

  • Nestalo 637 radničkih odmarališta


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inicijativa „67 je previše“ - Odbor za Ustav predložio provjeru broja potpisa!?
Odbor za Ustav Hrvatskog sabora predložio je Saboru da zaduži Vladu da provjeri potpise prikupljene u referendumskoj inicijativi "67 je previše". Taj zaključak još treba potvrditi Hrvatski sabor. Iako je prijedlog jednoglasno podržan na sjednici odbora, zastupnik Peđa Grbin predložio je da se s obzirom na broj potpisa ne provjerava svaki, nego da Vlada uzme uzorak i iz njega utvrdi je li prikupljen dovoljan broj potpisa građana za pokretanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. 

Verzija za ispis
 
Sjever Hrvatske sve više zapošljava strance
Posljednjih tjedana novinske stupce pune ispovijesti poduzetnika s Jadrana, koji usprkos velikim naporima ne uspijevaju pronaći dovoljan broj radnika koji će iznijeti ljetnu turističku sezonu. Međutim, bjesomučna potraga za radnom snagom ne odvija se samo na moru, već se dobrim dijelom preselila i na kopno. Uzevši u obzir više puta spominjan nedostatak domaćih radnika, kao i nedavno povećanje kvota za uvoz stranih radnika, poslodavci su rješenje pronašli izvan granica Hrvatske. Na sjeveru države, u dvije prosperitetne županije, Varaždinskoj i Međimurskoj, posljednjih mjeseci se zaposlilo više stotina radnika. 
Do prije par godina nitko ne bi pomislio da će ga u restoranu u Prelogu posluživati Ukrajinci, da će u trnovečkim pogonima kožnatu galanteriju za automobile šivati Pakistanci i Sirijci ili da će u varaždinskoj tvornici stolarije raditi Nepalci. Poslodavci su s tim radnicima izrazito zadovoljni, kažu da svi govore engleski, a hrvatski brzo uče. 
Govori se i o dolasku Indijaca i Filipinaca preko agencija za zapošljavanje. Poslodavci s nestrpljenjem očekuju donošenje novog zakona o strancima, koji bi trebao olakšati ulazak stranaca, ne samo radnika nego i studenata, ali trenutačno su tek djelomično zadovoljni. Radnika im treba i više nego što je uvoznih kvota, koje su nedavno i nešto povećane, a žale se i na dugotrajnu proceduru. 

Verzija za ispis
 
Ne štede za mirovinu
Iako su svjesni činjenice da iznosi mirovina često nisu dovoljni za financijski bezbrižan život u trećoj dobi, dvije trećine milenijalaca, u koje ubrajamo osobe rođene između 1981. i 1996. godine, danas ne štedi novac za vrijeme nakon umirovljenja. 
Mladi ne štede ponajviše zato što ne zarađuju dovoljno kako bi pritom mogli i štedjeti, ali i zbog toga jer smatraju da štednja nema smisla, jer će budućnost ionako biti kaotična zbog klimatskih promjena. Takvi stavovi odudaraju od medijski prezentiranih ocjena milenijalaca kao optimistično-neobvezno-nonšalantnih. 
Milenijalci imaju dodatne razloge zbog kojih ne vjeruju u mirovinsku štednju. Oni su vidjeli burzovne katastrofe u kojima su njihovi roditelji ostali bez štednje, vidjeli su i brojne terorističke napade, i sve ih to nagoni na katastrofično razmišljanje. Nije stoga čudno da je povjerenje u kapitalizam milenijalaca palo sa 68 posto u 2010. na 45 posto u 2017. g. 

Verzija za ispis
 
Smanjuje se nezaposlenost
Prema kraju svibnja Hrvatski zavod za zapošljavanje ulazi s približno 121 tisućom nezaposlenih radnika, oko 40 tisuća manje nego lani u isto vrijeme i oko 27 tisuća manje nego na kraju 2018. godine. 
Više od polovice nezaposlenih su žene, svaki četvrti je u dobi od 29 godina, a približno 40 posto, odnosno oko 53 tisuće, dugotrajno je nezaposleno. To su ljudi koji žele raditi, ali posao ne mogu naći godinu i više dana i usprkos tome što se posljednjih godina u Hrvatskoj stvara oko 30 tisuća novih radnih mjesta godišnje.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odlazak iz Hrvatske nije uvijek rješenje
Osječanka koja je prije dvije godine otišla iz Slavonije u Njemačku „trbuhom za kruhom“, nakon povratka u Hrvatsku, ispričala je kako joj je bilo u Njemačkoj, koliko je ondje zarađivala i zašto se vratila u Hrvatsku. 
U Njemačkoj je bila dvije godine. Otišla je tamo s dečkom i skupa su radili u jednom talijanskom restoranu. Radila je kao pomoćna radnica – prala posuđe, donosila kuharima sve što im treba, pripremala i pravila salate. Radili su u dvije smjene i kroz dan im je ostalo tek nekih sat vremena za odmor. Jedan dan u tjednu je bio slobodan dan. Bio je to ponedjeljak, koji su od silnog umora doslovno prespavali jer se radilo po cijele dane.
Smještaj im je organizirao vlasnik restorana u kojem su radili. U restoranu su imali jedan obrok, a od plaće im je umanjivano za stan i režije. Praktično ništa nisu mogli uštedjeti. Otprilike je to, što se tiče novca, kao da se radi po 12 sati šest dana u tjednu u Zagrebu. Kada bi im se sve odbilo od plaće, zajedno s dečkom je mjesečno zarađivala oko 2000 eura. 
Njihovo vrijeme boravka u Njemačkoj se preklopilo i s dolaskom jeftinije radne snage u Njemačku. Kaže da je ona bila plaćena sedam do osam eura po satu, a jeftinija radna snaga po dva eura. Kako su oni bili jeftiniji, radije su poslodavci njih zapošljavali. Nakon dvije godine, odlučila se vratiti u Hrvatsku. 

Verzija za ispis
 
SOR i dalje glavna mjera
U slučaju tri četvrtine onih koji su prestankom korištenja mjera aktivnih politika zapošljavanja dobili ponudu za posao, njih 62 posto ih danas još uvijek radi na tom poslu, a dodatnih 14 posto je na tom poslu ostalo više od godinu dana. U prilog tome da su sudionici intervencija dobili relativno kvalitetne ponude, idu i podaci koji govore o karakteristikama posla: 94 posto sudionika je dobilo posao s punim radnim vremenom, preko 80 posto kaže da su većinu vremena ili sve vrijeme obavljali radne zadatke za koje smatraju da ih obavlja osoba na radnom mjestu njihove razine kvalifikacije i područja djelatnosti, 70 posto ih je uglavnom ili u potpunosti zadovoljno na tome poslu, a isto toliko taj posao opisuju kao „pristojan posao“. 

  • Većina ugovora na određeno vrijeme



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dualno obrazovanje bez radnog staža?
Prije godinu dana, pomalo i pompozno, u novinama se pisalo o projektu uvođenja dualnog obrazovanja, obrazovanja uz rad u srednjoj školi. Đaci radnici primat će plaću, ići će im radni staž, imat će pravo na božićnicu, regres – takve poruke bile su u medijima, valjda ih je netko tamo i uputio. Rečeno je da je u srednje strukovne škole prvi put upisana generacija "učenika radnika". Na raspolaganju je bilo 256 mjesta za zanimanja: prodavač, dimnjačar, staklar i kozmetičar. Najveći interes pokazan je za zanimanje kozmetičara, gdje je popunjeno svih 50 predviđenih mjesta u Zagrebu i Varaždinu. S druge strane, manji je interes bio za radno mjesto prodavača za koje je u trogodišnjem obrazovanju od 184 mjesta popunjeno njih 95, interes za dimnjačara s 11 mjesta bio je još manji i iskazan za njih pet, a za staklara je od 11 mjesta upisana dva.
 

  • Učenici radnici, ali nemaju radnog staža?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
EU Izbori za parlament - Izgubili mandat, ali ne i plaću od 34.000 kuna
Mnogi u izborima za europski parlament nisu uspjeli ponoviti mandate. I u Hrvatskoj je takvih ukupno šest (Jakovčić, Tolić, Petir, Radoš, Škrlec i Maletić). Mnogi su pomislili, nakon izbora, da su oni najveći gubitnici, jer su izgubili unosne mandate. 
Na njihovu sreću, za njih se pobrinuo Europarlament i to na vrlo elegantan način. Svi zastupnici koji nisu uspjeli ostvariti novi mandat imaju pravo primati plaću od 34.000 kuna sve dok ne pronađu novi posao.
Nije doduše i Europski parlament toliko benevolentan da ih hrani do penzije pa je pravo na zastupničku plaću nakon isteka mandata ograničeno na dvije godine. Kako nije lako pronaći tako dobro plaćeni posao, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi, za očekivati je da europarlamentarna pomoć za nezaposlene neće ostati neiskorištena. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »