English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Nedjeljom radi 35% radnika - Općina Ivankovo ukinula rad nedjeljom
Slavonska općina Ivankovo ukinula je rad nedjeljom, a njihove trgovine i pekarnice neće raditi ni blagdanom i to sve zahvaljujući načelniku Marku Miličeviću. Planira uputiti pismo Vladi i rekao je kako smatra da će se na razini države vratiti da svaka lokalna samouprava na svom području uredi to pitanje. 
A građani kod kojih zabrana rada nedjeljom nije uvedena, također traže svoja prava. Prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska je na samom europskom vrhu. Više od 35 posto radnika radi nedjeljom, dok je europski prosjek oko 25 posto. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska s najviše sudaca u Europi
Europska komisija objavila je redovito izvješće o stanju pravosuđa u Europskoj uniji. U njemu su prezentirani pokazatelji neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica. Cilj ovih podataka je pomoći nadležnim tijelima da povećaju djelotvornost svojih pravosudnih sustava, a kako proizlazi iz analize, Hrvatskoj bi ta pomoć itekako trebala.
Naime, prema podacima do kojih je došla Europska komisija, Hrvatska je u ovom trenutku na prvom mjestu po broju sudaca na sto tisuća stanovnika. Još prije dvije godine bili smo na drugom mjestu, iza Slovenije, no sada smo prvaci Europe u tome. Evo i tablice koja to potvrđuje:
 
  • Nisu svi ti suci baš vrijedni
  • Ni eura nismo uzeli za sudski ICT


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cijena hrane kao u EU, a primanja triput niža
Hrvatska je prema prosječnoj razini cijena šesta najjeftinija članica EU te se s cijenama koje dosežu 67 posto prosjeka EU nalazi između Litve i Slovačke. 

  • Na hranu nam odlazi trećina prihoda
  • Elektronika i odjeća najskuplji


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doplatak
Od 1. srpnja 2018. viši dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
S 1. srpnja 2018. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kojim je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice, tj. 2.328,20 kn (za 2018. godinu).
Važno je naglasiti da novi korisnici od 1. srpnja 2018. zahtjeve mogu podnijeti u roku od 90 dana, odnosno do 1. listopada 2018., a pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana stupanja na snagu izmjena Zakona, tj. od 1. srpnja 2018. (prijelazno razdoblje). Nakon 1. listopada 2018. pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana podnošenja zahtjeva. Svi postojeći korisnici kojima se redovito isplaćuje doplatak za djecu ne trebaju podnositi nove zahtjeve jer su iznosi doplatka ostali nepromijenjeni.
Novine Zakona omogućile su i da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Također, ovim izmjenama Zakona pravo na doplatak za djecu priznaje se i za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života. 

Verzija za ispis
 
Razdvojiti opće i posebne mirovine!
Na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske iznijeli su tri preduvjeta za provođenje mirovinske reforme u Hrvatskoj. Uz reformske mjere koje traže, istaknuli su i pet prijedloga kako zaustaviti siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj.
Uz početak djelovanja Radne skupine za mirovinsku reformu, Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske traže transformaciju drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni, razdvajanje općih i posebnih mirovina te zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba, uz pomoć pet hitnih mjera.

  • Obvezni mirovinski stup u dobrovoljni
  • Razdvajanje općih i posebnih mirovina
  • Zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povlaštene mirovine konstantno rastu
Reforma bi se sastojala od praktički ukidanja drugog mirovinskog stupa i prebacivanja ušteđenog novca građana u ruke države, u zamjenu za dodatke na mirovinu. Takva najava nije dobro "sjela" hrvatskim građanima, ali je predmet kritika i u vladajućoj koaliciji pa će svakako biti zanimljivo pratiti daljnju situaciju. Iz Vlade su također reagirali kazavši kako se ne radi o ukidanju drugog stupa, već zapravo njegovom jačanju?!

  • Rupa u mirovinskom sustavu 
  • Povlaštene mirovine 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 28. svibnja 2018. godine, održan je prvi sastanak radne skupine vezan za izradu novog Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju u sklopu zajedničkog paketa cjelokupne mirovinske reforme. Sastanak je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava i načelno ponovio već poznate smjernice buduće mirovinske reforme. Naglasio je kako je postojeći mirovinski sustav održiv i da su izdvajanja za 1. mirovinski stup približno 39 milijardi kuna te kako se 17 milijardi kuna nadoknađuje iz državnog proračuna. Skrenuo je pozornost na to kolika je prosječna starost umirovljenika, koliki je prosječni staž umirovljenja i koliki je udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. Demografske promjene spomenuo je kao polaznu osnovu za glavni smjer mirovinske reforme, tj. povećanu penalizaciju za prijevremeno umirovljenje, kao i povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Istaknuo je kako se usporedno planiraju i mjere iz Europskog socijalnog fonda koje se odnose na aktivno starenje, mirovinske domove te centre za socijalnu skrb. Naglasio je kako ovom mirovinskom reformom nitko neće biti oštećen. 
Paket zakona planira se u rujnu 2018. godine uputiti u saborsku proceduru u dva čitanja, sa stupanjem na snagu od 1. siječnja 2019. godine. Na samom početku sastanka predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava naglasili su kako na ovom sastanku neće predstaviti konkretne prijedloge, već isključivo analizu postojećeg stanja. Prezentaciju analize postojećeg stanja i dosadašnjih trendova održala je predstavnica HZMO-a Ljiljana Marušić, a dostavljena nam je naknadno, nakon održanog sastanka. Na samom početku naglašen je omjer korisnika mirovina i broja osiguranika u 1980. godini, kada je iznosio 1:4,04 pa sve do 2017. godine, kada je iznosio 1:1,20. 

Verzija za ispis
 
Na udaru je mirovinski sustav!
Nakon što je Europska komisija početkom godine izradila Izvješće o stanju u Hrvatskoj u okviru Europskog semestra, sredinom svibnja Europska komisija uputila je Hrvatskoj četiri preporuke koje bi Hrvatska trebala provesti ove i sljedeće godine. S obzirom na to da Hrvatska, kad je u pitanju preporuka iz 2017. godine, nije učinila ništa, preporuke Europske komisije uglavnom su iste kao i 2017.
Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. U okviru Europskog semestra na razini EU koordiniraju se ekonomske politike zemalja članica. Ekonomske preporuke prilagođene su potrebama svake zemlje članice kako bi im se pomoglo u jačanju stvaranja novih radnih mjesta, rasta i investicija uz stabilne javne financije.
Prošle godine Hrvatska je dobila pet preporuka, a ove godine to je smanjeno na četiri, iako u sadržajnom smislu ima vrlo malo promjena. Tako Europska komisija predlaže Hrvatskoj uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.

  • Veća penalizacija i povećanje dobi za odlazak u mirovinu
  • Reformirati javnu upravu



 
   

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Smanjiti opterećenja na plaće
Hrvatska u velikoj mjeri zaostaje za gospodarskom razvijenošću Europske unije, s obzirom na to da je naša potencijalna stopa rasta između 1 i 1,5 posto, a s takvom stopom rasta potrebna su nam desetljeća da dostignemo onu razinu razvijenosti koju danas imaju Slovenija, Poljska, Austrija ili Njemačka, uz pretpostavku da one u međuvremenu ne rastu. U takvoj situaciji potrebno je napraviti ozbiljan zaokret u ekonomskoj, posebno poreznoj i fiskalnoj politici, s obzirom na to da Hrvatska danas ima stopu poreznog opterećenja od 46 posto udjela poreza u BDP-u, za razliku od novih članica EU, s kojima se uspoređujemo, a koje imaju 38,5 posto porezno opterećenje.
Smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto neće pridonijeti poboljšanju gospodarske situacije, niti bi to građani značajnije osjetili, a to smanjenje bi značilo gubitak od dvije milijarde za proračun. No, smanjenje poreza na plaće bi građani zasigurno osjetili jer bi to dovelo do povećanja njihovih neto plaća. Plaće u Hrvatskoj nisu male nego pristojne, ali je problem u skupoj državi i birokratskom, tromom aparatu koji na bruto plaći poslodavcima poskupljuje cijenu rada. Stoga je najbolja demografska mjera podizanje neto plaća zaposlenika. 

Verzija za ispis
 
Plaćamo najskuplji benzin - Smanjiti trošarine
Rast cijena nafte na međunarodnom tržištu potaknuo je i rast cijena naftnih prerađevina na hrvatskom tržištu. Cijene goriva za motorna vozila rastu. Očekivani daljnji rast cijena nafte i, posljedično, goriva te s tim rastom vezana lančana poskupljenja, za posljedicu će imati rast inflacije veći od 1,4 posto, koju za 2018. godinu prognozira Europska komisija. 

  • Proizvodna cijena litre benzina 3,50 kuna!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »