English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
U RH 1,678 milijuna zaposlenih - Rekordno niske razine radno aktivnog stanovništva
Broj nezaposlenih pao je za 28.000, na 108.000, pa je stopa anketne nezaposlenosti pala na 6,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o statističkim podacima iz Ankete o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada. Prema podacima iz ankete, u drugom je tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo 1,678 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na prvi kvartal više za 17.000, ili nešto više od jedan posto.
Broj nezaposlenih na tromjesečnoj i godišnjoj razini također pada. U drugom tromjesečju ove godine nezaposlenih je bilo 108.000, a prošle godine u ovo vrijeme bilo ih je 136.000. 

  • Rast neaktivnog stanovništva



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada od iduće godine uvodi Dječje kartice
Od travnja iduće godine u Hrvatskoj će zaživjeti tzv. Dječje kartice. Njima će roditelji moći ostvariti razne popuste i pogodnosti. Kartica će biti u digitalnom izdanju, a na nju će imati pravo svi roditelji – neovisno o visini plaće ili broju djece.
Nacionalni parkovi, muzeji, kazališta i željeznički prijevoz za obitelji s djecom će biti jeftiniji. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu da će paralelno raditi na uključenju što većeg broja privatnih partnera, može to biti od trgovaca automobilima, pružatelja određenih usluga, dakle svih onih benefita koje roditelji trebaju za svoju djecu.
U Hrvatskoj je prema posljednjem popisu stanovništva najveći broj obitelji s jednim djetetom. Njih je više od 400.000. Obitelji s dvoje djece je gotovo 320.000, a najmanje je onih obitelji koje imaju troje ili više djece – njih je tek 112.380. 


Verzija za ispis
 
Plaće male, a stanovi skupi
Oni koji su u potrazi za kupnjom nekretnine, svoje nezadovoljstvo aktualnim stanjem na tržištu nekretnina sada mogu potkrijepiti i konkretnim brojkama. Naime, u odnosu na prosječnu plaću, Hrvatska ima najskuplje stanove u Europskoj uniji. Rezultat je to istraživanja ekonomskih stručnjaka pod naslovom „Procjena cijena nekretnina: uvidi iz podataka o nivou cijena“, u kojemu se bave time kolike su cijene stanova u 40 zemalja Europe i svijeta u odnosu na plaće u tim zemljama. Drugim riječima, članak istražuje koliko si građani pojedinih država, njih četrdeset, mogu priuštiti kupovanje stana s plaćama koje zarađuju. Vijesti za Hrvatsku su loše – u odnosu na plaće imamo najskuplje nekretnine od svih članica EU, dok su na svijetu nekretnine skuplje samo još za građane Australije, Južne Koreje, Novog Zelanda i Rusije.

  • Hrvatu treba 15 godišnjih zarada za kupnju stana


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što je zapravo reforma?
Toliko očekivana reforma obrazovanja konačno je poprimila svoje prave obrise i krenula u hrvatske osnovne i srednje škole na velika vrata, početkom nove školske godine. Mnogo osvrta, mnogo analiza, za neke odličan početak, za druge preuranjeno, za treće prekasno, ali za sve učenice i učenike, učitelje i nastavnike izuzetno vremenski naporno i složeno. Reforma obrazovanja je za mnoge zemlje najvažnija društvena reforma na kojoj se radi godinama, a kada krene, još se nekoliko godina uvodi, sve s ciljem da poluči najbolje rezultate. U našoj zemlji to uobičajeno nije tako. Pristup reformama je prepun obilježja politike s premalo struke, javnost ima saznanja samo o tome da se u školama događa reforma, a što je to zapravo, nitko uistinu ne zna.

  • Nezadovoljstvo učitelja i nastavnika
  • Najava štrajka
  • Štrajk ide dalje...



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zakon o ratifikaciji Konvencije br. 144 - Vlada prihvaća obvezu
Na sjednici održanoj 10. listopada 2019. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda (Konvencija br. 144.), koju su do danas ratificirale gotovo sve države članice Europske unije (osim Luksemburga i Hrvatske). Riječ je o Konvenciji čiju ratifikaciju traže socijalni partneri već godinama, kako bi se Vlada obvezala na uspostavu transparentnog i kontinuiranog sustava savjetovanja sa socijalnim partnerima o svim bitnim pitanjima.

  • Obvezne konzultacije javnih vlasti 



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Siromaštvo - Pravi problem
Hrvatski politički i društveni prostor prepun je krupnih riječi bez pravog smisla. Danima se raspravlja o beznačajnim temama, primjerice, o tome što je rekao Pupovac, a što Komšić, svako malo frcnu iskre sa Srbijom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska se ponaša kao uvrijeđena stara frajla, a iza tog prenemaganja se krije činjenica da velika većina stanovnika kuburi i jedva sastavlja kraj s krajem. Siromaštvo je glavni hrvatski problem, a kojekakve samohvale vladajuće garniture o silnim uspjesima koji su postignuti, mlaćenje je prazne slame. Hrvatska jedva da je dostigla prijeratni bruto društveni proizvod, a tek ove godine je bruto društveni proizvod izjednačen s onim iz prijekrizne 2008. godine.

  • Raspodjela je nepravedna



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hoćemo li ostati bez mirovina?
Jedan od financijskih stručnjaka rješenje za buduće umirovljenike vidi u reformi sustava koja bi sadašnjim radnicima, a budućim umirovljenicima omogućila da si formiraju vlastitu štednju za mirovinu. Upozorava da će u budućnosti mirovine biti još manje nego sada. Danas je prosjek mirovine negdje oko 350, 370 eura, a taj prosjek bi mogao biti i manji jer jednostavno nema izvora iz kojih bi se punio mirovinski fond, a sve je veći broj primatelja. Problem je u tome što postojeći radnici uplaćuju u prvi stup, a s tim novcima ne izdvajaju za svoju mirovinu, nego djelomično, oko 50 posto, doprinose isplati nečije tuđe mirovine. S vremenom će sve manje uplate u mirovinski sustav pokrivati isplate.


  • Omjer radnika i umirovljenika sve govori



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pouke "67 je previše" - Reforme uz dijalog i konsenzus
Građanska inicijativa „67 je previše“ predvođena sindikalnim središnjicama i iskazana volja 708.713 građana protiv mirovinske reforme, primorali su stranke vladajuće koalicije i Vladu da nakon upornog ignoriranja i namjere opstruiranja referenduma pokušaju umanjiti štetu za njih same.
"Mi smo željeli poručiti da smo čuli poruku 700.000 građana, da ćemo tim izmjenama apsolvirati ono što je očito bilo problematično, prije svega za tri sindikalne središnjice, i da ćemo istodobno izmjenama Zakona o radu i nekoliko drugih zakona, koje se odnose na posebne profesije, omogućiti onima koji žele raditi nakon 65. da rade", rekao je Plenković. O važnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao bitnog preduvjeta očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, a time i mogućnosti rada do 65 godina ili duže, niti jedne riječi. Zato niti ne čudi da je Hrvatska izuzetak u EU među članicama koja još uvijek nije donijela Nacionalni program unapređivanja zaštite na radu, a na akciju Vladu nije potaknuo niti podatak da je tijekom ove godine na radu smrtno stradalo 27 osoba. 

  • Važno da su zadovoljni briselski birokrati
  • Neznanje i neodgovornost
  • Stvara se privid boljega života



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uvođenje četverodnevnog radnog tjedna
Emil Tedeschi, osnivač i vlasnik Atlantic grupe, istaknuo je da u njegovoj tvrtki aktivno rade na tome da korporativne uvjete prilagode novonastaloj situaciji na tržištu rada i da svojim radnicima osiguraju fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće. Također, u Atlantic grupi ozbiljno razmišljaju o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna. 
Financije više, kako kaže, nisu presudni faktor za ostanak na radnom mjestu, na prvom mjestu je sigurnost, a na drugom kvaliteta ambijenta u kojem čovjek radi, kreće se i stvara. Dodao je da su glavne stvari koje nekog privlače za rad u kompaniji osjećaj perspektive i reda. 

Verzija za ispis
 
Najavljene su strože kontrole bolovanja
Prema najnovijim informacijama iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, bolovanja bi uskoro umjesto obiteljskog liječnika mogli zaključivati kontrolori. Dobar dio razloga za takvu odluku zasigurno se krije u podatku kako je gotovo 40 posto bolovanja u Hrvatskoj neopravdano dugo. Naime, u prvoj polovici 2019. g. pregledano je 7069 osiguranika i zaključeno je 2653 bolovanja, odnosno 38 posto kontroliranih bolovanja. 

Broj bolovanja raste iz godine u godinu

U prvom dijelu godine na dan je zbog bolesti s posla izostalo više od 57.500 zaposlenih, što je porast od oko 5% u odnosu na lani. Taj broj od 2015. g. sve više raste. HZZO sad radi na tome da se kontrolorima vrate ovlasti koje su imali ranije, da oni budu ti koji će zatvarati bolovanja.
Lani je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje platio 1,5 milijardu kuna za naknade za bolovanje. Kontrole su zato redovite, izvanredne, pa čak i telefonske. Traže uvid u nalaze, traže kontrolu od kada je pacijent na bolovanju i traže da vide pacijenta i sami procijene je li to opravdano, kakvo je njegovo stanje. 
Bolovanja se najviše koriste u Zagrebu, a najmanje u Dubrovniku. Najčešći razlozi su bolesti koštano-mišićnog sustava, viroze, prehlade, lomovi, ozljede, onkološke bolesti i bolesti kardiovaskularnog sustava. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »