English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Korupcija u Hrvatskoj - Nalazimo se među najkorumpiranijim državama EU
Prema Indeksu percepcije korupcije, najtransparentnije svjetske države u 2019. godini su Novi Zeland i Danska s 87 bodova. Slijede ih Finska, Švicarska, Švedska i Singapur s 85 bodova. S druge pak strane, najkorumpiranije države su Somalija s 9, te Južni Sudan s 12 i Sirija s 13 bodova.
Na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije za 2019. godinu Hrvatska se s 47 bodova našla na 63. mjestu. Tako smo u odnosu na 2018. godinu pali za jedan bod što nam je oduzelo čak tri mjesta.
Kada se pogleda prosjek članica Europske unije od 64 boda, Hrvatska još jednom zaostaje, a ovaj put ta razlika iznosi čak 17 bodova. Time smo još jednom ušli u skupinu najkorumpiranijih država EU, a od nas su lošije Rumunjska, Mađarska i Bugarska. Na globalnoj razini, prema Indeksu percepcije korupcije Hrvatska je gora i od Kube, Kostarike, Čilea i Jordana. 
Porast korupcije diljem svijeta objašnjava se netransparentnim financiranjem političkih stranaka i novca u politici. Izvješće obuhvaća 180 zemalja i teritorija po stupnju percepcije o korupciji javnog sektora. Prema Indeksu percepcije korupcije, zemlje su rangirane bodovima od 0 do 100 – 0 predstavlja jaku korupciju, dok je 100 znak iznimno male korupcije. 

Verzija za ispis
 
Od 1. travnja očekuje se povećanje naknade za roditeljski dopust!
U postupku je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se planira povećati iznos naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta. 
Izmjenama ovoga Zakona iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) s ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. Stoga je namjera Vlade RH ovim izmjenama zakona poticati korištenje roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Teoretski, poslodavci mogu radnicima isplatiti preko 34 tisuće kuna godišnje neoporezivo
Ako se zbroji nekoliko neoporezivih isplata koje poslodavac može godišnje isplatiti svom zaposleniku, dobije se iznos od 34.700 kuna. 

  • Neoporezivi primici koje poslodavac može isplatiti su



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prosječna neto plaća 6.399 kuna
Da su neoporezivi iznosi sve veći problem kod pregovaranja o povećanju plaće potvrđuje i činjenica da od ove godine poslodavac radniku na godišnjoj razini može isplatiti ukupno 15.500,00 kn neoporezivih prigodnih nagrada i naknada. 
Prigodna nagrada od 2.500,00 kuna (koja se koristi za isplatu regresa i božićnice) povećana je na 3.000,00 kuna. Osim toga, za rezultate rada poslodavac može radnika nagraditi s neoporezivih 5.000 kuna godišnje, a na osnovi toplog obroka može mu isplatiti i dodatnih 5.000 kuna te može isplatiti do 2.500 kuna naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih naknada (tzv. cro kartice).

  • Prosječna neto plaća 6.399 kuna



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Do 1. travnja poslodavci trebaju odrediti svog zviždača
Prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poznat kao „Zakon o zviždačima“, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine, svi poslodavci u Hrvatskoj s više od 50 zaposlenih do početka ove godine trebali su donijeti opći akt kojim uređuju postupak prijavljivanja nepravilnosti te imenovanje za to povjerljive osobe. U Hrvatskoj je oko 2.300 poduzeća trebalo ispoštovati tu zakonsku obvezu.
Poduzeća koja zapošljavaju više od 50 osoba, dužna su uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Općim aktom, koji su poslodavci trebali donijeti do 1. siječnja, uređuje se, među ostalim, prijava nepravilnosti vezanih uz proračunska sredstva te sredstva iz fondova Europske unije, a do 1. travnja trebaju imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. Uz zaštitu zviždača među obvezama poslodavca su zaustavljanje štetnih radnji i otklanjanje njihovih posljedica. S novim sustavom za prijavu nepravilnosti trebaju biti upoznati svi djelatnici. 
Prema nekim istraživanjima iz EU, poduzeća uglavnom imenuju te osobe iz odjela usklađenosti, pravne službe, interne revizije, procjene rizika, etike ili ljudskih potencijala. Ono što bi svakako bila preporuka kod imenovanja ovih osoba je da poslodavci vode računa da su te osobe, osobe od integriteta, da imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, tj. donošenja etičkih odluka, da imaju razvijenu sposobnost aktivnog slušanja, da su upoznati sa zakonskim okvirom i da se služe alatima za provedbu internih istraga. 

Verzija za ispis
 
Koliko hrvatskih građana podržava (ne)rad nedjeljom
Portal Moj posao proveo je anketu u kojoj je čak 84 posto ispitanika izjavilo kako bi ukinuli ili ograničili rad trgovina nedjeljom. Navedenu temu je nedavno aktualizirala Vlada RH, najavivši izmjenu postojećeg Zakona o radu po uzoru na austrijski model, prema kojem bi rad trgovina nedjeljom bio ograničen na nekoliko nedjelja u godini.
Stoga je Moj posao proveo istraživanje među 3.000 ispitanika. Većina koja podržava zabranu rada nedjeljom kaže da je to dan za odmor i obitelj, a pritom postavljaju i pitanje zašto se, kada je riječ o neradnoj nedjelji, ne tretiraju jednako ugostitelji i hotelijeri. 
Nadalje, 15 posto ispitanih smatra da se zabranom neće puno toga riješiti ni promijeniti, a odluku bi, kažu, prepustili samim trgovcima. No, u anketi su napomenuli da rad nedjeljom treba biti bolje i poštenije plaćen. Bez stava o ograničavanju rada je svega jedan posto anketiranih, a oni pak predlažu rješenja i prijedloge poput rada pola radnog vremena, zabranu rada ponedjeljkom i povećanje satnice radnika. 

Verzija za ispis
 
Trećina trgovačkih društava u Hrvatskoj je u vlasništvu žena
Udio žena u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava u Hrvatskoj u 2018. godini iznosio je 31,3 posto, pokazuje analiza Financijske agencije (FINA) objavljena u povodu Svjetskog dana poduzetnica. Prema rezultatima analize trgovačkih društava u 2018. godini, 26.676 društava ili 22 posto bilo je isključivo u vlasništvu žena, s tim da su u još 12.518 društava žene suvlasnice s muškarcima i/ili pravnim osobama. 
Analiza pokazuje da je udio žena poduzetnica lagano rastao u razdoblju od 2010. do 2018. godine. Udio društava u kojima su isključivo žene osnivači kretao se tako od 17,3 posto u 2010. do 22 posto u 2018. g. Danas taj udio iznosi 31,3 posto, iako je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. g. Hrvatska imala 4,087.843 stanovnika, od toga 1,975.052 muškaraca (48,3 posto) i 2,112.791 ženu (51,7 posto). 

  • Najviše žena poduzetnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
  • Poduzetnice s najvećim prihodom u trgovini



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kojim poslom se bave Hrvati u zlatnim godinama
Stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, najviše rade u poljoprivredi, gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine je u agraru. No, Hrvati starije dobi najviše su zastupljeni u proizvodnji pića. Česi su u tim godinama najviše zastupljeni u rudarenju metala, Poljaci i Slovaci se bave zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe itd. 
Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani.
Po zaposlenosti starijih, Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani – s izuzetkom Grka – nastoje sve dulje raditi. 

Verzija za ispis
 
Tri četvrtine građana očekuje božićnicu
Portal Moj posao odlučio je istražiti u kojoj mjeri se naši sugrađani u ovo vrijeme darivanja nadaju isplati tradicionalne godišnje nagrade – božićnice. U istraživanju je sudjelovalo više od 400 ispitanika, ali i 11 poslodavaca.

  • Najviše očekujemo novac
  • Božićnica bi trebala iznositi 2.182 kune



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najveći pad potražnje za radom u posljednjih 8 godina!
Sudeći prema kretanjima OIV indeksa (koji mjeri trenutačno stanje potražnje za radom u Hrvatskoj), u studenom 2019. je zabilježen najveći pad indeksa u posljednjih 8 godina, što navodi na zaključak pada potražnje za radom. OIV indeks je u studenom zabilježio pad od -7,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Pad je još izraženiji na godišnjoj razini jer vrijednost OIV indeksa iznosi -12,8 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je najveće smanjenje indeksa u posljednjih osam godina. Ne preokrene li se trend u prosincu, 2019. godina će biti zabilježena kao godina pada potražnje za radom, prva nakon recesijske 2010. godine. S obzirom na to da je, unatoč osjetnom rastu BDP-a u ovoj godini, potražnja za radom u silaznoj putanji, čini se da je tržište rada dosegnulo određeno zasićenje, navodi Ekonomski institut.
Najveće smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u studenom je zabilježeno u zanimanjima liječnik/stomatolog, informatičar, prodavač, profesor i radnik u proizvodnji, dok je najveće povećanje opaženo u sektorima financija, hotelijerstva i ugostiteljstva. 
U odnosu na studeni 2018. godine, značajnije se smanjio udio oglasa u kojima se tražila srednja i visoka stručna sprema, dok se istovremeno povećao udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno, s 42,7 na 45,9 posto. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »