English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Izvješće pučke pravobraniteljice - Najviše su na udaru radnici
Radni i službenički odnosi prvi put su na vrhu u godišnjem Izvješću pučke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Prošle godine ured je otvorio 2.533 nova predmeta. Iza predmeta iz radnih i službeničkih odnosa su pravosuđe, zatim diskriminacija pa zdravstvo.
Pravobraniteljica je problem tretmana radnika povezala sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Izrazito zabrinjava nesiguran status zaposlenih, a taj status može značajno biti unaprijeđen i to preispitivanjem regulacije rada na određeno vrijeme, unapređivanjem rada inspekcija i povećanjem transparentnosti pri zapošljavanju.

  • Diskriminacija mladih i starijih radnika
  • Rad utječe na zdravlje
  • Velike socijalne razlike



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Packe Europske komisije za neprovođenje reformi!
I dok je Vlada započela pripremu novog Nacionalnog programa reformi (NRP) kojim će se obvezati Europskoj komisiji na provođenje reformi u pojedinim područjima, iz Europske komisije su stigle packe Hrvatskoj da ništa nije učinila u odnosu na one reforme na koje se Vlada RH obvezala Europskoj uniji još prošle godine.
Tako u svom izvješću Europska komisija navodi da se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom prošle godine znatno smanjila, ali iskorištenost rada i dalje je niska, a stopa aktivnosti i zaposlenosti muškaraca i žena znatno je ispod prosjeka EU. Europska komisija također smatra da su aktivne mjere tržišta rada nedovoljno usmjerene na ranjive skupine, a udio zaposlenika na određeno radno vrijeme među ukupno zaposlenima u postotku i dalje iznosi 22,5% u odnosu na prosjek EU-a od 14,8%, iako je zabilježen rast ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Socijalni dijalog u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen, a stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2016. se smanjila, ali i dalje je visoka, dok programi potpore dohotku u prosjeku su neprikladni za smanjenje siromaštva. 

  • U izradi novi NRP
  • Proširit će se obuhvat dječjeg doplatka


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto mladi odlaze iz Hrvatske?
Konferencija na temu "Zašto mladi odlaze iz Hrvatske" održana je u Hrvatskom novinarskom društvu. Konferencija se bazirala na istraživanju iskustva migracije i prisilnih odlazaka mladih iz Hrvatske.

  • Iskustva u inozemstvu nisu uvijek pozitivna
  • Čak 26 posto mladih želi zauvijek otići


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako izgraditi dobro društvo u Hrvatskoj?
Novo doba nosi i nove izazove u kojima je ulaganje u ljude osnovna pretpostavka gospodarskog i društvenog napretka jednog društva. To je osnovni zaključak konferencije Friedricha Eberta "Izgradnja dobrog društva ususret socijalnijoj i demokratskijoj Europi", koja je održana 5. ožujka 2018. godine.
Na konferenciji su govorili predstavnici akademske zajednice i sindikata o mjerama koje je nužno poduzeti kako bi se u Hrvatskoj izgradilo dobro društvo u kojem će svakome biti zajamčena socijalna sigurnost, kroz pružanje jednakih šansi svima.
Ujedno je naglašeno da novi socijalni rizici, uzrokovani promjenama u svijetu rada, nužno nameću potrebu preispitivanja današnje uloge socijalne države čija uloga pored socijalne zaštite mora biti i ulaganje u ljude u svim fazama njihovog života (u dječjoj dobi, u radno produktivnoj dobi, pa tako i u umirovljeničkoj dobi), što je temeljna osnova razvoja Socijalne Europe inkorporirana u političke i strateške dokumente EU. Osnovna poruka skupa je bila da dok su se u proteklim godinama značajna sredstva ulagala u izgradnju autoputa, spašavanje brodogradnje i sl., država je zaboravila na ljude, u koje se kao osnovni potencijal svakoga društva trebalo najviše ulagati.
Osnovni zaključak skupa je bio da je nužno mijenjati paradigmu u Hrvatskoj te sve potencijale usmjeriti na bolji i kvalitetniji život građana, te osigurati socijalnu zaštitu kroz socijalno investiranje. 

Verzija za ispis
 
Prvi smo u Europi u kresanju radničkih prava
Reforma tržišta rada je započela još 1992. i 1995. godine, pa se nastavila 2001. i 2003. g., a završni čin je bio 2014. g. Premda su sve promjene bile redovito pravdane fleksibilizacijom, koja je trebala pomoći u bržem i većem zapošljavanju radnika, sve zakonske promjene na tržištu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radničkih prava. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU iskorišteno je za daljnje rezanje prava radnika. 

  • Posljedice reformi



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Istanbulska konvencija i prava žena
Hrvatska je i ove godine različitim tribinama, predavanjima i akcijama obilježila Dan žena, 8. mart, 8. ožujka – kako vam drago. Održan je i Noćni marš ulicama središtem Zagreba od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca, u kojem je sudjelovalo više tisuća građana i građanki, tražeći u prvom redu ratifikaciju Istanbulske konvencije, pravo na pobačaj i rodnu ravnopravnost.
"Međunarodni dan žena najveći je praznik žena – žena kao političke snage. To je dan slavlja i prisjećanja, dan otpora i borbe, dan kada naglašavamo zašto smo ljutite i dan kada glasno tražimo promjene" – poručeno je u porukama s prosvjeda. Uza sva ta događanja, jasno je vidljivo da nam mnogo više od simboličnog cvijeća, u 2018. godini svakako treba više prava i bolja zaštita – bilo u privatnom, bilo u poslovnom okruženju.

  •  "Brojčana snaga" žena u javnom životu
  • Društveno oblikovane uloge!?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto bez računa?
Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta proveli su istraživanje čiji rezultati pokazuju da hrvatsko kućanstvo u prosjeku godišnje plati dvjestotinjak eura za usluge za koje ne dobije račun. 

  • Plaćanje usluga u gotovini
  • Neevidentiranih 298 milijuna eura

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europsko istraživanje - Kakva nam je kvaliteta života
Europsko istraživanje o kvaliteti života mjerodavan je alat za praćenje i analizu kvalitete života u EU. Istraživanje je provedeno 2003., 2007., 2011. i 2016. i u okviru njega dokumentirani su životni uvjeti i socijalna situacija europskih građana. Kvaliteta života je širok pojam koji obuhvaća dobrobit pojedinaca, kao i kvalitetu javnih usluga i kvalitetu društva. Izvješćem je obuhvaćeno 28 država članica EU. 

  • Ključni rezultati

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mjerila uspjeha - Dobro školstvo, zdravstvo i financijska sigurnost
Stranci koji dolaze u našu zemlju često govore kako su naši ljudi mrzovoljni i nezadovoljni. Zaista, ta primjedba je utemeljena jer prosječan građanin ima malo razloga za zadovoljstvo. Osnovna mjerila prema kojima se mjeri uspješnost neke zemlje su dobro školstvo, zdravstvo i financijska sigurnost građana. Upravo sve to nama nedostaje, štoviše, na nekim područja ne napredujemo već nazadujemo.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
GSV - Uvođenje eura
Gospodarsko-socijalno vijeće je na sjednici održanoj početkom veljače raspravljalo o Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. 
Fokus rasprave Vlade i socijalnih partnera bio je usmjeren na posljedice koje bi uvođenje eura moglo imati na gospodarstvo i na standard građana. Dok su predstavnici Vlade u tome smislu optimistični i smatraju kako su prednosti uvođenja eura veće od mogućih negativnih posljedica, sindikati su ocijenili da bi uvođenje eura moglo dovesti do većih poskupljenja. Vlada, naime, smatra da su koristi uvođenja eura za Hrvatsku veće od troškova, jer su koristi trajne i relativno visoke, a troškovi su uglavnom jednokratni i niski. Kao prednosti uvođenja eura navode se između ostaloga nestajanje valutnog rizika za građane, poduzeće i državu, kamatne stope i transakcijski troškovi će se smanjiti te se očekuje pozitivan učinak na investicije, jer će smanjene kamatne stope povećati konkurentnost domaćih poduzeća i pružiti dodatan poticaj investicijama i zapošljavaju.
Osim toga, sindikalna strana je naglasila da je prije ulaska u Eurozonu, kojim postupkom Hrvatska gubi monetarnu autonomiju, nužno uspostaviti takav sustav koji će osigurati da se ulazak u Eurozonu posljedično negativno ne odrazi na gospodarstvo i na gubitak radnih mjesta. 
Sindikati su zatražili da zajednički rade na oblikovanju i provedbi potrebnih reformi prije ulaska u Eurozonu. Sindikati su ujedno izrazili stav da se moraju stvoriti pretpostavke da se hrvatsko gospodarstvo mora nositi s izazovima u slučaju krize nakon uvođenja eura, kako teret ne bi pao na leđa radnika i građana Hrvatske. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: