English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Porast udjela žena u upravama hrvatskih kompanija
SELECTIO Indeks žena, koji mjeri udio žena u upravama društava u Hrvatskoj, u 2018. g. je lagano porastao na 18,8 posto u odnosu na 17,7 posto krajem 2017. g.
Za usporedbu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi je 27,7 posto. Europska unija kao prioritet ima ekonomsko osnaživanje žena i promicanje njihovog rada na vodećim funkcijama. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2016. g. prosjek zastupljenosti žena u upravama u cijeloj EU je 23 posto.
Zastupljenost žena u upravama društava slična je zastupljenosti žena u politici – u trenutačnom sazivu Sabora udio žena je 19,9 posto. U znanosti je udio žena tek 9,5 posto.
Postotak kompanija koje u upravama nemaju niti jednu ženu u posljednjih godinu dana se smanjio za 9 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Verzija za ispis
 
20. veljače – Svjetski dan socijalne pravde
Unutar velikog broja međunarodnih i svjetskih dana, među kojima ima i onih poput Svjetskog dana jaja, Svjetskog dana palačinki ili Svjetskog dana zagrljaja, svoje je mjesto našao i Svjetski dan socijalne pravde. 
Opća skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom donesenom 2007. godine utemeljila je Svjetski dan socijalne pravde koji se od tada obilježava svake godine 20. veljače. Rezolucijom je naglašeno kako je socijalna pravda moguća samo u onim društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode. Cilj obilježavanja je osnažiti napore za ukidanje siromaštva, osiguranje dostojnoga rada, dostojnih plaća, uvjeta rada, ravnopravnost žena i muškaraca u sustavu rada, dostojnih uvjeta života za sve… No, stvarnost se u svijetu iz godine u godinu sve više udaljava od tih ciljeva i zadaća. 

  • Pola svjetske populacije s manje od 5,5 dolara dnevno
  • Što to tjera ljude na toliku pohlepu?
  • Hrvatska unutar EU na samom dnu
  • Hrvatska – zemlja socijalne nepravde u kojoj većina teško živi
  • Godišnje nas napušta 2% stanovništva

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslovanje i etičnost
Globalna politička i ekonomska kriza nametnula je pitanja koja su do prije nekoliko godina bila nezamisliva, i traži odgovore na njih. Negativne procjene kreditne sposobnosti do jučer moćnih država, rast kamatnih stopa, prekomjerno zaduživanje radi potrošnje, proračunski deficit, rastuća nezaposlenost i nastojanja da se državnom intervencijom dodatno smanjuju prava radnika, pokrenuli su javno preispitivanje dosadašnjeg ekonomskog, političkog i pravnog sustava država i međunarodnih financijskih institucija kao što su Međunarodni monetarni fond, Svjetska i Europska banka te skupina G-8, skupina ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta koje predstavljaju 66 posto svjetskog gospodarstva te kreditnih agencija koje procjenjuju realne gospodarske sposobnosti i potencijal pojedinih država.
Sve društvene turbulencije snažnije su pogodile bivše socijalističke zemlje s tada jednostranačkim sustavima, sindikatom tek kao ukrasom vladajuće stranke, planskom privredom, nerazvijenim demokratskim institucijama, odnosno države praktično bez demokratske, višestranačke političke kulture. Sada u središte društvenog dijaloga dolaze teme odnosa etike u poslovanju, poštivanje temeljnih građanskih prava i dobiti, profita i rasta pod svaku cijenu kao uvjet opstanka u svjetskoj tržišnoj ekonomiji.

  • Certifikat norme društvena odgovornost SA 8000
  • Financijski motivi
  • „Ne pitaj me kako sam zaradio prvi milijun“
  • Kapital pokušava u potpunosti izbjeći državnu regulativu
  • Interes javnosti i medija – otkriti neetično poslovanje
  • Hrvatska u gospodarskoj, moralnoj i liderskoj krizi
  • Razmrvljeni sindikati
  • Promijeniti način razmišljanja
  • Bez fige u džepu

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gospodarska slika Hrvatske - Obrazovani nisu potrebni
Podatak o potražnji radnika u Hrvatskoj dobro govori o tome kakvo je stanje gospodarstva u Hrvatskoj. Dvadeset i dva posto oglasa o slobodnim radnim mjestima odnosi se na turizam i ugostiteljstvo, osamnaest posto na prodaju, a tek trinaest posto na proizvodnju i zanatstvo. Najbolju prođu na tržištu rada imaju kuhari, prodavači, konobari, čistačice, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, vozači. Ničiji rad ne treba podcjenjivati, ali radnici tog profila ne mogu biti nositelji razvoja Hrvatske.
  • Neuspješan obrazovni sustav

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Roditeljska naknada svih 12 mjeseci?
Vlada nema razrađene troškovnike, ali u novom nacrtu najnovijih demografskih mjera, koji je iscurio u javnost, je i ona iz predizbornih obećanja, a odnosi se na izjednačavanje roditeljskih naknada i za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. 
Pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak, potvrdio je da je jedna od mjera Strategije demografske revitalizacije, koja je u izradi, podizanje iznosa roditeljske naknade za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, no nije potvrdio i da bi ona mogla biti u punom iznosu plaće roditelja, kazavši da se ide prema tome. Datum provedbe te mjere također nije poznat. Strategija će biti gotova u travnju, te bi javna rasprava mogla biti u svibnju ili lipnju.
Potvrđeno je da će Hrvatska implementirati Direktivu EU koja nalaže uvođenje plaćenog dopusta za očeve nakon rođenja djeteta, i on bi trajao 10 dana, no još nije sigurno hoće li se s implementacijom ići od iduće ili nakon 2020. godine. Također se još ne zna hoće li taj dopust plaćati poslodavac ili država. 

Verzija za ispis
 
U Europskoj uniji građani Hrvatske najmanje vjeruju svojim institucijama
Prema Izvješću Eurofounda Društvene promjene i povjerenje u institucije, kojim se istražuje povjerenje građana država članica EU u institucije države, Hrvatska se našla na posljednjem mjestu u EU u kojoj je povjerenje građana u nacionalne institucije države na najnižoj razini u usporedbi s ostalim državama članicama EU. Nakon financijske krize vlade u svim državama članicama borile su se kako bi zaustavile nezaposlenost, upravljale javnim dugom i ponovno uspostavile gospodarski rast. To je u mnogim zemljama stvorilo osjećaj nepovjerenja u nacionalne političke institucije i institucije EU, pa tako i u Hrvatskoj.
Pad povjerenja u institucije problematičan je zbog više razloga. Povjerenje predstavlja ključni preduvjet za učinkovito upravljanje. Na temelju povjerenja u vladine institucije može se povećati usklađenost s propisima. Na temelju povjerenja u vladina tijela, povećava se spremnost na plaćanje poreza te se nadležnim tijelima može omogućiti provedba strukturnih reformi uz kratkoročne troškove, ali dugoročne koristi. U zemljama u kojima je povjerenje u institucije ograničeno građani bi mogli dati prednost političkim kandidatima koji obećavaju neposredne koristi, čime se stvaraju prilike za populističke i radikalne stranke i političare čija brza rješenja koja obećavaju u stvarnosti možda neće riješiti složene probleme.

  • Kako povećati povjerenje u institucije?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stupio na snagu Zakon o tržištu rada
S 1. siječnja ove godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu rada. Riječ je o Zakonu koji do sada nije postojao, a tekst Zakona objedinjuje Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja te provedbu Zaključka Vlade od 2. kolovoza 2018. godine u cilju prebacivanja nadležnosti s Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Navedeni Zakon, uz Zakon o doprinosima, predstavlja korak unatrag u uređivanju prava nezaposlenih osoba i politike poticanja zapošljavanja i politike prema nezaposlenima.


  • Samo 17% nezaposlenih ostvaruje naknadu za nezaposlene!
  • Nužne su promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja!




                                           

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinski sustav - Još nema pravog rješenja
Na snagu je stupila mirovinska reforma koja prema njenim tvorcima znači preokret u odnosu na dosadašnje stanje. Osigurat će se, navodno, stabilnost mirovinskog sustava i povećat će se mirovine. Kao što često biva, jedno su želje, a drugo stvarnost. Mjere koje donosi ta reforma ni po čemu ne mogu poboljšati jadan položaj najveće većine od milijun i dvije stotine tisuća umirovljenika u Hrvatskoj jer ni na koji način ne povećavaju količinu sredstava za mirovine. A sve ostalo, bez tog povećanja, je prelijevanje iz šupljega u prazno.

  • Broj radnih mjesta fiksiran

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sve manje radnika boji se za svoje radno mjesto
Portal Moj Posao proveo je istraživanje među 1300 ispitanika, čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 
Više od polovice ispitanika u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Prethodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla. 
Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, dok se njih 70% ne boji. Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. g., međutim taj udio se tijekom godina drastično smanjuje. 
Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine.
Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi. 
Znanje i vještine najvažniji su faktor za dobivanje posla, smatra 61% ispitanika. Iskustvo je drugi prema važnosti faktor za dobivanje posla. Veza se nalazi na trećemu mjestu, a da je ona potrebna za dobivanje posla, smatra 29% zaposlenih. Veliki je to pomak u odnosu na prošlu godinu, kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla. 

Verzija za ispis
 
Povećana minimalna plaća
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade najavio je povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kn, ili devet posto, u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. g.
Kako je minimalac najčešći u tekstilnoj, kožnoj, drvnoj i metalnoj industriji, premijer je najavio da će se u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa od 50 posto za radnike koji primaju minimalnu plaću. Od 2020. ta će olakšica biti smanjena za pola. 

  • Sindikati nisu zadovoljni 



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »