English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 »
Politički ričet - Na putu prema Sjevernoj Koreji
U hrvatskom političkom ringu nagledali smo se svakakvih stvari, no sjednica Vlade na kojoj je premijer Plenković smijenio trojicu ministara zaista zaslužuje da se zapamti kao primjer iz udžbenika bespuća povijesne zbilje. Ne samo da je ta sjednica protekla u nekom somnambulnom ozračju, već se ono prelilo i na čitavu javnost. Neki govore da je Plenković konačno pokazao odlučnost, drugi da se vidi da ima muda, treći lamentiraju o tome da li je on to mogao sam učiniti ili je potreban potpis predsjednika Hrvatskog sabora. Analitičari ovakvi ili onakvi raspravljaju o njegovom potezu, no nikome nije palo napamet da postavi nekoliko jednostavnih pitanja.
Prvo je, čemu uopće glasanje u Vladi ako će premijer svakoga tko se s njim ne slaže smijeniti pod hitno? Dobro, može se reći da su ti svojeglavi tipovi još i dobro prošli. U nekoj drugoj zemlji ne bi se samo ekspresno pripremala odluka o smjenjivanju, već bi bili upućeni pred dežurni streljački vod. Dakle, moraju Plenkoviću biti zahvalni na humanom postupku.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nesigurni oblici rada prevladavaju
Hrvatskoj je potreban potpuni zaokret u sustavu rada, poručio je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a s tematske sjednice saborskog Odbora za rad, organizirane u povodu Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja. Iznio je podatak da su glavninu novozaposlenih u ožujku činili upravo zaposleni na određeno. U ožujku je na neodređeno zaposleno 1.557 ljudi, a na određeno čak 17.851, dakle 92 posto svih zaposlenih. Stoga sindikati traže postrožavanje agencijskog rada, povećanje minimalne i svih plaća, stavljanje pod nadzor radnog vremena, što će dovesti do novog zapošljavanja. Potrebno je i studentski i učenički rad staviti pod stroži nadzor.

  • Nezainteresiranost saborskih zastupnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nezaposlenost pada
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je u ožujku na godišnjoj razini najviše od zemalja članica Europske unije, no i dalje je iznad njenog prosjeka, pokazuju podaci europskog i statističkog ureda Eurostat.
U Hrvatskoj je u ožujku bilo nezaposleno 202.000 ljudi, pri čemu je stopa nezaposlenosti iznosila 11,3%, u odnosu na 14% u istom razdoblju lani. U padu stope nezaposlenosti slijedili su Portugal, Španjolska i Irska. Među zemljama članicama EU, najnižu stopu nezaposlenosti imala je Češka, zatim Njemačka te Malta. Najviše su pak stope zabilježene u Španjolskoj i Grčkoj. Prema podacima europskog statističkog ureda, osim Grčke i Španjolske, veću stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju još Cipar i Italija. U EU je 19,7 milijuna nezaposlenih.

  • Hrvatska



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bez mladih nema budućnost
Mladi odluke donose lako. Odrade praksu, godinu iskustva i odlaze. Uglavnom u Njemačku. Sve ih je teže zadržati, upozoravaju iz sindikata. Mora se pronaći način i zadržati radnike jer poslove koje poslodavcu ugovaraju neće imati tko napraviti. 
Središnju proslavu Praznika rada hrvatski sindikati su organizirali u Slavonskom Brodu. Iz Slavonije su krenuli u novu bitku – za dostojanstvo radnika i veće plaće. Bez mladih ne tone samo Slavonski Brod, nego cijela Hrvatska.
O političkoj krizi, odlasku mladih i o niskim plaćama govorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Rekao je da se ovogodišnja proslava prvog svibnja održala u Slavonskom Brodu, no mogla je biti u bilo kojem gradu, jer je tužna slika gradova bez budućnosti posvuda. Slavonija je u posebno lošoj situaciji, kaže i naglašava da je sramotno to što se vidi kako gospodarstvo raste, kao i proizvodnja, pa kao i plaće menadžmenta. Jedino ne rastu plaće radnika, koje su toliko niske da obitelji ne mogu preživljavati. 

Verzija za ispis
 
Moraš imati sreće
U poplavi kojekakvih priručnika o tome kako uspjeti u deset koraka, kako biti omiljen ili se obogatiti, značajno mjesto zauzimaju priručnici za sreću. Nude se navodno provjereni savjeti kako postati sretan. Moraš, na primjer, biti zadovoljna s onim što imaš, moraš voljeti sebe. Crkva toplo preporučuje da se okrenemo takozvanim duhovnim vrijednostima kako bi u kraljevstvu nebeskom uživali u vječnoj sreći. Istina je, ona je odgođena i moramo prije toga umrijeti, ali bolje ikad nego nikad. Usput budi rečeno, Crkvi ti savjeti ne smetaju da itekako vodi računa o ovozemaljskim dobrima pa, na primjer, svaki prijedlog da se smanje sredstva koja se Crkvi dodjeljuju iz proračuna dočekuje prilično nervozno. Dodajmo tom popisu i američki Ustav koji u svojoj preambuli govori da se svi ljudi rađaju s pravom na sreću. Lijepo!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Optužnica zbog neisplate plaća
Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv poduzetnika zbog počinjenja kaznenog dijela neisplate plaće. Tereti se da od siječnja do listopada 2015. godine kao direktor trgovačkog društva nije u cijelosti isplatio ugovorene plaće za pedeset radnika u ukupnom neto iznosu većem od 590.000 kuna, iako je tvrtka ostvarivala prihode i imala dovoljno novca na računu za isplatu plaća. Prijeti mu kazna zatvora do tri godine. 

Verzija za ispis
 
Međunarodni praznik rada - Radnik se danas ne osjeća sigurno!
U ovo blagdansko vrijeme suočeni smo sa situacijom u kojoj jedna firma dovodi u pitanje sudbinu cijele države. Iako je borba za očuvanje njih, a nažalost samim time i nas grčevita, teško je sa samopouzdanjem govoriti o ikakvoj sigurnosti. 
Uoči Međunarodnom prazniku rada, radnik se u Hrvatskoj ne osjeća sigurno. No, rad je bio i ostao jedna od temeljnih vrijednosti kulture i civilizacije i svaka je civilizacija počivala na ideji da je rad u samoj srži ljudskog postojanja. 
Najprije se dogodio rat, a nakon toga je utjecaja imala i tranzicija. Sve je to uvelike promijenilo uvjete života koji postaju sve nesigurniji, a pri čemu neizbježno strada i rad odnosno ono najvažnije, mi radnici.

  • Što točno danas znači Međunarodni praznik rada? 
  • Suočeni smo sa starim, ali i novim izazovima
  • Šefovi uvelike utječu i mogu utjecati na smanjenje stresa

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski zavod za zapošljavanje - U ožujku 224.068 nezaposlenih
Krajem ožujka na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 224.068 nezaposlenih osoba, što je 6,2 posto ili 14.866 osoba manje u odnosu na veljaču, a na godišnjoj razini broj nezaposlenih manji je za 18,9 posto ili 52.338 osoba.
Prema dnevnim podacima HZZ-a, objavljeno je 24.450 slobodnih radnih mjesta. U ožujku ove godine u evidenciji Zavoda upisano je 17.507 novoprijavljenih nezaposlenih osoba što je 0,05 posto više nego u ožujku 2016. godine. Većina je u evidenciju došla izravno iz radnog odnosa – 59,7 posto ili 10.458 osoba

Verzija za ispis
 
Besplatna pravna pomoć - Jesmo li svi jednaki pred zakonom?
U izvješću objavljenom prije nekog vremena stoji da je problem besplatne pravne pomoći sve veći. Proračunska sredstva za besplatnu pravnu pomoć drastično su smanjena: 2015. godine država je za tu svrhu osigurala 1,5 milijuna kuna, a 2016. godine upola manje, samo 700.000 kuna. Da stvar bude gora, Ministarstvo pravosuđa je i ta skromna sredstva isplatilo tek početkom studenoga 2016. godine.
Riječ je ovdje o narušavanju temeljnog ustavnog prava jednakosti građana pred zakonom.
Imamo primjer čovjeka koji je ostao bez posla, a supruga mu je nezaposlena, a protiv njih je pokrenut postupak ovrhe i izbacivanja iz kuće. Ured državne uprave odbio im je osigurati besplatnu pravnu pomoć i žalili su se Ministarstvu pravosuđa. Iako Ministarstvo tu vrstu žalbe mora riješiti u roku od osam dana, rješavalo ju je šest mjeseci. Za to su vrijeme pravno neuki ljudi morali sami sebe zastupati pred sudom, a ovršitelj je imao odvjetnika. Izgubili su spor i izbačeni iz stana!? 

Verzija za ispis
 
Kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu
Vlada u sklopu europskog semestra priprema nacionalni plan reformi koji bi do kraja travnja trebao biti upućen Komisiji. Bruxelles godinama od Hrvatske traži da pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu te da snažnije penalizira prijevremeno umirovljenje, na što se radnici rijetko odlučuju svojom voljom, već je to svojevrstan alat restrukturiranja poduzeća. Odnosno, ili ostaju bez posla pa s burze rada odlaze u mirovinu kada steknu prve uvjete ili se poslodavci viška radne snage rješavaju preko prijevremenog umirovljenja. 
Prema sadašnjim najavama, u mirovinu bi se sa 67 godina odlazilo do 2028. godine, dakle deset godina ranije u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje. Izjednačavanje dobi žena i muškaraca za umirovljenje trebalo bi se ubrzati i okončati osam godina ranije – do 2024. godine. U prijevremenu mirovinu ne bi se moglo ići pet godina ranije, odnosno sa 60 godina života i 35 godina staža, već sa 62 godine. Pritom bi se primijenila linearna stopa kažnjavanja od 0,3% po mjesecu ranijeg umirovljenja. Aktualna vlada je odlučila ići naruku zahtjevima Europske komisije, a prema sadašnjim informacijama prijedlozi bi mogli biti identični ili blago korigirani u odnosu na ono što je u sklopu Nacionalnog plana reformi lani obećano. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 »