English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Što zaista donosi najavljivana porezna reforma?

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je porezne reforme koje se u većem dijelu planiraju početi provoditi od siječnja 2017. godine. Sindikati su uputili prema Vladi primjedbe na najavljene porezne reforme, posebno na izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

  • Prijedlog Zakona o porezu na dohodak
  • Prijedlog Zakona o Porezu na dodanu vrijednost
  • PDV na novine i knjigu ostaje 5%
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poziv HZMO - Elektroničke usluge i prethodno utvrđivanje staža

Elektroničke usluge HZMO-a dio su elektroničkih javnih usluga u okviru projekta e-Građani preko kojeg se omogućuje pristup svim elektroničkim javnim uslugama na jednom mjestu, na internetskoj adresi sustava www.gov.hr.
 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva sve građane da u poslovnicama Financijske agencije (FINA) zatraže jedinstveni elektronički identitet. Usluga pretkompletiranja podataka elektronička je usluga kojom budući umirovljenici mogu 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijestiti Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, čime unaprijed počinje prikupljane nedostajućih i verifikacija postojećih podataka o stažu i plaći iz hrvatskog osiguranja. Pretkompletiranje podataka omogućuje brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine.

  • Elektroničke usluge Zavoda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Škola u raljama mega kompanija

Kapital ne može prihvatiti postojanje mislećih glava, obrazovanih subjekata, nositelja kulturnoga identiteta i kritičnog naboja, svjesnih svojih korijena i laži suvremenoga doba.
Poslije katastrofalne ”boljonizacije” škola u Europskoj uniji, s veoma niskim kriterijima ocjenjivanja znanja i gradivom na razini informacija, kojima se ne stječe temeljno znanje, pridodaje se još i obvezatan besplatan rad učenika, nešto slično praksi bivših škola učenika u privredi. Danas bi privatne firme mogle dobiti privremenu radnu snagu, npr. na kopanju kanala.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
CETA – gospodarski i trgovinski sporazum Kanade i članica EU

Kao zadnja točka posljednje sjednice tehničke Vlade Tihomira Oreškovića, 12. listopada 2016. godine, nalazio se Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane. O tom sporazumu u Republici Hrvatskoj nije provedena nikakva javna rasprava niti su građani informirani o sadržaju i mogućim posljedicama sporazuma, a možemo ga shvatiti kao uvod u zloglasni sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) o kojem smo već detaljno pisali. Stoga su Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zajedno s organizacijama civilnog društva, koje djeluju u Inicijativi "Zaustavimo TTIP" istog dana dali sljedeće priopćenje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski stup socijalnih prava

U Zagrebu je u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održana Nacionalna rasprava o prvom preliminarnom nacrtu dokumenta Europske komisije – Europski stup socijalnih prava o kojemu je u ožujku 2016. godine Europska komisija pokrenula javnu raspravu koja traje do kraja 2016. godine. Stup je osmišljen za primjenu u europodručju, ali je moguće dobrovoljno pridruživanje ostalih država članica.
Polazište za stup su socijalni ciljevi i prava utvrđeni u primarnom zakonodavstvu EU, koje se sastoji od Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Povelje o temeljnim pravima i sudske prakse Suda Europske unije. Kako bi se u okviru javne rasprave ova problematika što potpunije razmotrila, stup obuhvaća i područja u kojima je EU nadležan donositi propise i područja za koja su prije svega odgovorne države članice te u kojima EU ima potpornu i dopunsku ulogu. Također je potaknut praksom na nacionalnoj razini i međunarodnim izvorima prava. Nacrtom stupa postojeća se prava ne utvrđuju ponovno niti ih se mijenja te ona vrijede i dalje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nedjeljom radi čak 35% Hrvata

Prema Eurostatovoj statistici iz 2015. godine, u Hrvatskoj čak 35% ljudi radi nedjeljom, što je najviše u Europi. Pri tome, 8,3% hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje, a 28,3% ponekad radi nedjeljom. Takvi uvjeti rada su posebno prisutni u trgovačkom sektoru.
Često se naglašava, a i propisano je u većini Pravilnika o radu i kolektivnim ugovorima, kako radnik treba biti dodatno plaćen za rad nedjeljom i praznicima, no praksa je nešto drugo.
Zakonom o radu je propisano da radnicima pravo na tjedni odmor može biti određeno i nekim drugim danom osim nedjelje, ali takav nadomjestak nije zadovoljavajuće rješenje jer drugi članovi obitelji su nedjeljom slobodni i to može negativno utjecati na privatni i obiteljski život.
U Europskoj uniji nema jedinstvenog rješenja o radu nedjeljom. Tako Cipar, Finska, Luksemburg, Malta, Portugal i Španjolska imaju točno propisano vrijeme u kojem trgovine mogu biti otvorene nedjeljom i praznikom, a to često ovisi o dobu godine ili turističkoj sezoni. Austrija, Njemačka, Grčka i Nizozemska u pravilu zabranjuju rad nedjeljom, no postoje neke iznimke kao što su benzinske postaje, pekarnice i turistički uredi.
Rad nedjeljom pogoduje prije svega velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca koji se teško s tim mogu nositi.

Verzija za ispis
 
Rast BDP-a za 2,8 posto

Državni zavod za statistiku je objavio procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već sedmo tromjesečje kako BDP kontinuirano raste.
Najveći doprinos povećanju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, od 4,1% u tom razdoblju. Doprinos domaće potražnje je također bio pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstva i to za 3%.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6%, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3%.

Verzija za ispis
 
Tržište rada u Europi se oporavlja

Trenutačno je na burzi rada 217.089 ljudi, što je najmanji broj od samostalnosti Hrvatske dosad. Ali, to ne ukazuje na rast zaposlenosti, nego prije na trend iseljavanja. Istodobno je prosjek zaposlenosti u zemljama EU povećan za 0,3 posto na kvartalnoj razini, a 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
 

  • Različiti kriteriji usporedbe
  • Prilagođeni podaci Eurostata
  • Iseljavanje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Šest dugih godina recesije u Hrvatskoj - I bez većih reformi, gospodarstvo u porastu

Činjenica je da je još 2014. godine završila recesija (kriza) u Hrvatskoj, a to što nam gospodarstvo raste bez zasluga politike i izostanka pravih reformi, dobar je pokazatelj oporavka općeg stanja u zemlji (zanemarimo trenutačnu političku krizu – pad Vlade i novi parlamentarni izbori najesen ove godine). Činjenica je da svi makroekonomski indikatori to pokazuju: osobna potrošnja raste 21. mjesec zaredom, industrijska proizvodnja raste 16 mjeseci zaredom, porast zaposlenosti je u usponu, realne neto plaće rastu, rastu uvoz i izvoz, a državni proračun puni se bolje od očekivanog. Reklo bi se – med i mlijeko! Međutim, prema analizama Ekonomskog instituta Zagreb, gospodarstvo će nastaviti rasti, iako usporeno spram prvog tromjesečja 2016. godine, kada se BDP povećao 2,7% na godišnjoj razini, što je ohrabrujuće. S druge, pak, strane, prijete nam mjere zbog prekomjernog zaduživanja, koje nam je uputila Europska komisija.

  • Smanjen broj nezaposlenih
  • Još bolji rezultati
  • Glavna opasnost
  • Prosječni godišnji rast BDP-a
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bečki institut analizirao Hrvatsku

Austrijski institut piše da je Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja Zapadnog Balkana imala konstantan rast deficita te da izvoz kao i udio BDP-a stagnira od 2005., pri čemu je ispod prosjeka zemalja Zapadnog Balkana i ispod prosjeka novijih zemalja članica EU i Centralne Europe. Udio kredita u stranim valutama je preko 70 posto BDP-a, a Hrvatska je učinila malo za modernizaciju svog tržišta rada.

  • Snage i slabosti Hrvatske
  • Top 5 preporuka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: