English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Promjene zakona koje su stupile na snagu prvog dana 2016.

S početkom godine na snagu je stupilo niz potpuno novih ili izmijenjenih zakona. Tako s početkom 2016. na snagu stupaju neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o gradnji, kao i potpuno novi zakoni o računovodstvu, o osiguranju, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Na snagu stupa i Vladina Uredba o minimalnoj plaći, prema kojoj minimalna bruto plaća u 2016. iznosi 3.120 kuna, što je za tri posto više nego u prošloj godini. Tim se povećanjem povećava i udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna prošle godine, na 38,8 posto.

  • Izmjene Zakona o porezu na dohodak
  • Utvrđivanje godišnjeg poreza
  • Zakon o računovodstvu definira i mikro poduzetnike
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća 3.120 kuna bruto - 90 kuna više nego sada

Minimalna plaća za 2016. godinu je 3.120 kuna bruto, što je uvećanje za 90,45 kuna u odnosu na prošlu godinu. Tako je predviđeno Uredbom o visini minimalne plaće koju je Vlada prihvatila. Na temelju Zakona o minimalnoj plaći, Vlada uredbom utvrđuje visinu minimalne plaće.
Povećanjem minimalne plaće za gotovo tri posto, povećava se i njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna ove godine, na 38,8 posto.
Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2016. uvažavala se činjenica da je u posljednja dva kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova.

Verzija za ispis
 
Plaće u Hrvatskoj u 2015. godini

U zadnjem kvartalu 2015. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.214 kuna, što je za 3% manje nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća je niža za 4%. Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.412 kuna što je 3% manje nego u prošlom kvartalu.
Gledajući cijelu 2015. godinu, prosječna plaća iznosila je 5.381 kunu, što je 1% više u odnosu na plaću u 2014. godini.
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 128% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (80% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+38%) te informacijskih tehnologija (+33%). Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-43%), pomoćnim zanimanjima (-39%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-35%).

  • Muškarci zarađuju u prosjeku 9% više od žena
  • Obrazovanje utječe na visinu plaće
  • Privatne tvrtke u stranom vlasništvu najbolje plaćaju
  • Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću
  • Najviša plaća u Gradu Zagrebu
  • Početnicima 16% niža plaća od prosjeka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izvješće EK o Hrvatskoj - Počnite odmah provoditi reforme

Europska komisija od Hrvatske traži što brži oporavak gospodarstva, povećanje konkurentnosti i smanjenje javnog duga. Drugim riječima, traži se poboljšanje poslovne klime i dovođenja u red javnih financija, smanjenje proračunskog manjka, veća stopa zapošljavanja (nova radna mjesta), reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, smanjenje broja nagomilanih državnih agencija, i još mnogo toga. Zadatak je to nove Vlade koju čine nezavisna lista Most i Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om. Oni su, naime, predložili za novog mandatara hrvatske Vlade g. Tihomira Oreškovića, nestranačkog stručnjaka iz dijaspore (Kanada), koji upravo nastoji sastaviti novu Vladu i predložiti je Saboru na usvajanje. Međutim, još se vode polemike oko ministarskih mjesta (fotelja) koje će predložiti Most i Domoljubna koalicija, a zadnju će riječ navodno imati mandatar Orešković. Ostaje nam za vidjeti kako će to sve završiti jer budućeg premijera i novoizabranu Vladu čekaju dosta teški zadaci povezani s reformama koje treba bez oklijevanja provesti. Niti jedna dosadašnja Vlada u Hrvatskoj to nije pošteno odradila do kraja pa se taj sinopsis prepušta novoj Vladi čiji će premijer vjerojatno biti g. Tihomir Orešković – Tim.

  • Pitanje javnih tvrtki
  • Mjere koje predlaže EK
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jedinstvo članova i dobra organizacija prioritet

Novi ciklus edukacije sindikalnih povjerenika započeo je 27. i 28. studenoga 2015. godine u Trakošćanu. Na seminaru je prisustvovalo oko 50 sindikalnih povjerenika iz raznih podružnica.
Glavna tema seminara, a ujedno i temelj sindikalnog djelovanja je organiziranost i ujedinjenost članova. Radnici se za svoja prava moraju boriti isključivo zajedno te će jedino na taj način moći pregovarati s poslodavcem i izboriti se za svoje ciljeve.

  • Stabilna organizacija Sindikata
  • Aktivnosti Sindikata
  • Uredno financijsko-materijalno poslovanje
  • Sindikaliziranost
  • Strukturni razlozi smanjenja utjecaja sindikata
  • Organizacijski razlozi za smanjenje utjecaja sindikata
  • Individualni razlozi smanjenja utjecaja sindikata
  • Sindikalni razlozi smanjenja utjecaja sindikata
  • Strategija revitalizacije sindikata
  • Pravila konstruktivne komunikacije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Regrutacija novih članova sindikata - Prvi i najvažniji zadatak svakog sindikata

U petak i subotu, 4. i 5. prosinca 2015. godine u Trakošćanu je održan seminar za članove Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske na kojem sam u jednoj, središnjoj temi, imala ulogu predavača i moderatora. Iako je od tada prošao već cijeli tjedan, još uvijek sam pod dojmom brojnih ideja i sindikalnih razmišljanja kako u sindikat učlaniti više članova. Vjerujem da će o dojmovima pisati i drugi pa ću se ja usredotočiti na rezultate anketnog upitnika o motivaciji članova sindikata koji su prezentirani ukratko na početku obrade teme seminara, ali vjerujem da zaslužuju više prostora. Zašto? Zbog toga što odražavaju motivacijski naboj članova sindikata prisutnih na seminaru, koncentraciju na temu te silnu želju da se uspije u regrutaciji novih članova i tako osnaži uloga i pozicija Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske.

  • Stalan kontinuitet rada s članovima
  • Snažnije promoviranje sindikalnih aktivnosti
  • Najbolji imidž sindikatu stvara se vlastitim primjerom
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rast BDP-a iznenadio sve…i potpisnike Sporazuma starog 9 godina!?

Građani Republike Hrvatske ne mogu odahnuti od raznih političkih i ostalih igrokaza koji se, kao na traci, smjenjuju jedan za drugim. Da će i predstojeće blagdansko slavlje biti u sferi „napetih“ i nedefiniranih odnosa, što političkih, što socijalnih, to je već svima jasno. Akteri priča nisu obični građani koji svakodnevno i mukotrpno zarađuju za život radeći u raznim, često i neprimjerenim uvjetima, samo da bi u ovo, još uvijek recesijsko vrijeme, zadržali posao i osigurali si golu egzistenciju, nego su to, kao i uvijek, akteri političke elite i elite koju su upravo one, svojim postupanjem proizvele.
Nekako pred same izbore, javnost je odahnula od problema koje im je, posve neočekivano priredila sindikalna vertikala u obrazovanju te su izbori uglavnom prošli u očekivanju boljeg života i konačnog izlaska iz recesije. No, dok su obični građani to svim srcem željeli, političke elite, a dijelom i oni koji o njima ovise, sindikate u javnom sektoru, iznenadio je, šest godina očekivani porast BDP-a. Ni manje ni više, njegov porast je razveselio one, obične građane, ali je stvorio nove probleme javnom sektoru, kako na strani poslodavaca, tako i na strani sindikata javnog sektora. Naime, porast BDP-a je direktno, iznenada aktualizirao visinu osnovice za isplatu plaća u javnom sektoru za 240 000 javnih službenika i namještenika, tako da je nakon punih šest godina omogućio njezino vraćanje na siječanj 2009. godine, kada je bila veća za 6%.
Vijest o rastu BDP-a iz Državnog zavoda za statistiku je najprije odjeknula gromoglasno i euforično. Konačno, Hrvatska je izašla iz recesije. No, euforija u Vladi je trajala samo do trenutka kada se spomenuo Sporazum o visini osnovice za plaće državnih službenika i namještenika, a onda je opet „socijalni dijalog“ preko medija počeo vraćati socijalne partnere na liniju na kojoj su se nedugo razišli u pregovorima, u vrijeme štrajka sindikalne vertikale u obrazovanju.

  • Kako i kada je sve počelo?
  • Najduži beskorisni štrajk!?
  • Sindikati javnog sektora ne dijele solidarno svoju snagu s ostalim radnicima!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslodavcima sve više bonusa, a plaće se tope

Prije 20 godina izdvajanje za bonuse godišnje je iznosilo 7,6% budžeta, sada je dosegnut rekord od 12,9 posto.
Trendovi plaćanja radnika na globalnoj razini proteklih godina uvelike u se promijenili. Dok je prije 20 godina izdvajanje za bonuse i ostale varijabilne oblike plaćanja godišnje iznosilo svega 7,6 posto budžeta, sada je dosegnut rekord od 12,9 posto. Do tih postotaka došlo se u istraživanju o navikama plaćanja koje provode poslodavci u različitim industrijama diljem svijeta, a koje je proveo američki konzultant specijaliziran za problematiku ljudskih resursa. Spomenuta analiza napominje da se istodobno izdvajanje za temeljnu plaću spustilo sa četiri na 2,9 posto. Brojni su razlozi zbog kojih se stvari kreću u korist bonusa, a nauštrb plaća, pri čemu se želje za uštedama izdvajaju kao glavni.

Verzija za ispis
 
Prosječna neto plaća za rujan 5.640 kuna

Prosječna neto plaća po zaposlenom za rujan ove godine u Hrvatskoj je iznosila 5.640 kuna, što je 72 kune ili nominalno 1,26 posto manje nego za mjesec ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na lanjski rujan, pak, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama bila je 198 kuna ili nominalno 3,64 posto viša, čemu ponajviše pridonosi utjecaj promjena stopa poreza na dohodak od početka ove godine.
Prosječna bruto plaća po zaposlenom za ovogodišnji rujan iznosila je 7.945 kuna. To je 113 kuna ili nominalno 1,4 posto manje nego za kolovoz. Na godišnjoj razini, pak, bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama bila je nominalno viša za 1,6 posto ili za 125 kuna.

 

 

Verzija za ispis
 
Plaće ne isplaćuje 7.383 poslodavaca

Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 7.383 poslodavca, koji zapošljavaju 24.774 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do rujna ove godine.
Ti su podaci formirani na temelju dostavljenih obrazaca JOPPD u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaće i naknadu isplatu zaostale plaće i to za obračunsko razdoblje od siječnja do rujna 2015. godine (kriterij tri mjeseca uzastopno). Popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu dostavili obrazac JOPPD, kao ni o onima koji su prikazali neisplatu plaće, ali ne tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od zadnjih šest mjeseci za 2015. godinu.
Na popisu nisu poslodavci koji su prikazali isplate plaća u tekućoj godini, iskazanih na obrascu JOPPD, ali nisu isplatili plaće za razdoblje prije 1. siječnja 2014. i to iz razloga što za razdoblja prije uvođenja obrasca JOPPD Porezna uprava nema analitičkih podataka o isplati plaće, već ima samo podatke o obvezama javnih davanja po osnovi plaće. Popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu isplatili plaće, ali su prikazali isplatu plaće te su se zadužili za javna davanja kao da su isplatili plaću.
Porezna uprava poziva sve radnike koji ne primaju plaću ili nisu primili zaostale plaće, a čiji se poslodavac ne nalazi na objavljenom popisu da to prijave na besplatni broj telefona 0800 49 49. Na osnovi prijave izvršit će se dodatni nadzor i analiza podataka te će se formirati posebna lista takvih poslodavaca.
Objava popisa poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće onemogućena je Zakonom o porezu na dohodak.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: