English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Što možemo očekivati u skoroj budućnosti?

Prema najavama vladajućih, čini se da uskoro možemo očekivati nove zahvate u mirovinska prava.
Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno će ići u tri smjera – prvi je zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, a treći izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža.
Planiraju povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit će popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine, najavljuju. Na taj način Vlada prihvaća preporuke Europske komisije iz koje već dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godišnje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža.

  • Samo 14 posto umirovljenika zaradilo punu mirovinu
  • Izjednačavanje dobi između žena i muškaraca
  • Reduciranje mirovina s beneficiranim stažem
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prosvjed protiv politike prema medijima

Iako danas mnogi novinari tvrde da nova Vlada Tihomira Oreškovića, predvođena Domoljubnom koalicijom (Most i HDZ) prijeti dokidanjem slobode medija u Hrvatskoj, ta tvrdnja može biti upitna. Naime, danas gotovo svaki novinar može napisati bilo što, a da za to gotovo ne snosi nikakvu odgovornost. Umjesto njih odgovaraju nakladnici – vlasnici medija u čijim je rukama kapital. Da bi novinari zaista bili slobodni i neovisni o bilo kome, što je vrlo teško dokazati, na sam Dan slobode medija održali su javni prosvjed i medijsku konferenciju u Novinarskom domu u Zagrebu.

  • Isfućkana predsjednica RH
  • Traže smjenu ministra kulture
  • Novinarka godine Elizabeta Gojan
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Neobična čestitka

“Danas je blagdan Svetog Josipa Radnika koji se, u vrijeme borbe za veću socijalnu pravednost u suvremenom društvu počeo obilježavati kao Praznik rada”, napisao je Tomislav Karamarko, na svom Facebook profilu. Izgleda da je prvi potpredsjednik Vlade malo pomiješao činjenice, s obzirom na to da se međunarodni Praznik rada slavi od 1889. godine, a blagdan svetog Josipa Radnika uveden je u crkveni kalendar 66 godina kasnije.
Međunarodni Praznik rada obilježava se u spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu, održane 1. svibnja 1886., kada je u sukobima s američkom policijom više radnika poginulo, a osmero ih je naknadno osuđeno na smrt. Tri godine kasnije, u spomen na taj događaj, na kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakoga 1. svibnja održavati radnički prosvjedi. Već sljedeće godine, 1890., 1. svibnja postaje Dan međunarodne opće solidarnosti radništva, a tada se, kao Praznik rada, počinje slaviti i u Hrvatskoj.
Blagdan svetog Josipa Radnika uveden je tek 1955. godine. Tadašnji papa Pio XII odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, odnosno „na dan koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik“.

Verzija za ispis
 
Ima li Vlada RH prioritete u narednom razdoblju?

Na sjednici Odbora Hrvatskoga sabora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održanoj u ožujku, ministrica rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Nada Šikić je sa suradnicima prezentirala prioritete Vlade RH u predstojećem razdoblju u području radnih odnosa i mirovinskoga sustava.
Imajući u vidu činjenicu da je u ožujku Europska komisija objavila izvještaj za Republiku Hrvatsku u kontekstu Europskog semestra, u kojem je područje politika tržišta rada jedno od važnih područja, bilo je iznimno važno čuti od predstavnika Vlade o smjernicama i politikama, kojima Vlada planira odgovoriti na izazove koje pred Republiku Hrvatsku postavljaju ciljevi koje u Godišnjem pregledu rasta postavlja Europska komisija.

  • Program Vlade RH nepotpun

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Njemačku se lani iselilo 50.000 Hrvata

Njemačka je 2015. godine zabilježila najveću stopu useljavanja u poslijeratnoj povijesti, a među oko 2 milijuna useljenih je i 50.628 hrvatskih državljana, priopćio je Savezni zavod za statistiku u Wiesbadenu. Krajem 2015. godine u Njemačkoj je živjelo 297.895 državljana RH.
Trend pojačanog iseljavanja u Njemačku se nastavlja. 2014. godine se u tu zemlju doselilo 44.260 osoba. Broj osoba koje su iz Hrvatske doselile u tu zemlju ipak se nije povećao nakon ukidanja posljednjih prepreka za pristup njemačkom tržištu rada sredinom 2015. godine. Otprilike isti broj ljudi se doselio u Njemačku prije i nakon ukidanja ograničenja 1. srpnja 2015. godine. Inače, lani je od dva milijuna stranaca, koji su doselili u Njemačku, bilo više od milijun izbjeglica. Istodobno je Njemačku napustilo 860.000 stranih državljana tako da je krajem 2015. godine ondje bilo prijavljeno 1,14 milijuna stranaca više nego godinu prije.
Što se tiče uvjeta rada, u Njemačkoj satnica ne smije biti manja od 8,50 eura bruto, trajanje godišnjeg odmora je minimalno 24 dana, no pauza nije plaćena. Hrvati su dobro integrirani, a zaposleni su uglavnom u deficitarnim strukama – građevini i zdravstvu.

Verzija za ispis
 
Hrvatska s najvišom stopom nezaposlenosti!?

Prema podacima Eurostata, Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku ima najvišu stopu nezaposlenosti. U veljači 2016. godine je iznosila čak 15,1%, što je samo 0,1% manje nego u siječnju. U prosincu je stopa nezaposlenosti iznosila 15,3%, u studenome 15,7%, a u listopadu 15,9%. Vidimo da stanje polako ide nabolje, ali je to vrlo sporo i stopa nezaposlenosti je unatoč tome i dalje jako visoka.
Bez posla je u veljači bilo 287.000 građana, a u odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 35.000 ljudi. Pitanje je je li brojka smanjena zato što su ljudi zaista dobili posao, ili zato što svake godine sve više ljudi napušta Hrvatsku.
Prema Eurostatu, Hrvatska je i dalje među tri zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti. Prednjači Grčka sa 24% i Španjolska sa 20,4%. Najnižu stopu nezaposlenosti ima Njemačka od 4,3% i Češka od 4,5%.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - Struktura plaća radnika u Hrvatskoj

Oko 60 posto svih zaposlenih zarađuje plaće ispod mjesečnog prosjeka, a jedan manji dio njih prima do 2.500 kuna na mjesec. Gotovo 20 posto radnika prima plaće od 3.500 do 4.500 kuna mjesečno, iako je prosječna plaća za ožujak 2015. godine iznosila 5.648 kuna.

  • Najmanje i najveće plaće
  • Manji pad zaposlenosti
  • Struktura ukupno zaposlenih prema visini plaća

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Traže uvoz 5.000 radnika

Iako u Hrvatskoj službeno ima više od 300.000 nezaposlenih, domaće tvrtke tvrde da sve teže pronalaze radnike. Hrvatska ima loš obrazovni sustav, koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta, a tu je i problem slabe mobilnosti radne snage te nedostatak cjeloživotnog obrazovanja, zbog kojeg su mnogi sredovječni građani na burzi često nezaposlivi. Veliki problem je taj što ima malo radno aktivnog stanovništva te da osim preko 300.000 registriranih nezaposlenih u našoj zemlji postoji još barem toliko radno sposobnih koji su neaktivni.
Europa će u sljedećih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika. Time i aktualna izbjeglička kriza dobiva neke druge konotacije. Samo Njemačka treba uvesti 500.000 radnika godišnje u sljedećih 35 godina, i to ne za rast, nego za puko održavanje sadašnjega stupnja razvoja. Češka treba 150.000 radnika, Poljska 72.000, a baltičke zemlje po desetak tisuća.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj su službeno podneseni zahtjevi za oko 5.000 radnih dozvola za strance. Prošla Vlada bila je teške ruke za izdavanje takvih dozvola te ih je u 2015. izdano tek dvjestotinjak. Nova ministrica rada i mirovinskoga sustava najavljuje preispitivanje sustava dodjeljivanja kvota za uvoz strane radne snage.
Trend migracije visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske je neizbježan, ali je nužno omogućiti sektorima poput brodogradnje, turizma i građevinarstva normalno funkcioniranje. Dok europske zemlje najviše računaju na potencijal arapskih radnika, Hrvatska ima sreću da u okruženju ima zemlje s istim ili sličnim jezikom i kulturnim obrascem, iz kojih je i dosad tradicionalno crpila radnu snagu.
Nedostatak radne snage mora se nadopuniti i iz inozemstva, no iz toga bi trebale biti isključene tvrtke koje ne poštuju kolektivni ugovor. Taj stav dijele i sindikati, koji ne odbacuju a priori uvoz deficitarne radne snage, no boje se da će to biti uglavnom korišteno za spuštanje cijene rada.

Verzija za ispis
 
Izvješće Hrvatske narodne banke - Većina građana nema što štedjeti

Da ne zaostajemo, ali, nažalost, samo u negativnim trendovima, pokazuje izvješće Hrvatske narodne banke prema kojem od gotovo 743.000 građana, koji su imali oročenu štednju, njih samo 150.000 odnosno 20% štediša drži čak 94% takve štednje. Ta manjina ima na štednji u prosjeku milijun kuna i više, te ukupno čak 130 milijardi kuna, i ulozi im rastu. Dotle svi ostali štediše imaju samo 8 milijardi kuna u oročenoj štednji, s prosječno 50.000 kuna.
Samo 4% građana drži nam 94% štednje
No, nejednakost je ustvari daleko veća. Naime, stavimo li maloljetne na stranu (vjerojatno i neka djeca imaju štednju, a dio punoljetnih se još školuje), u Hrvatskoj živi oko 3,5 milijuna punoljetnih građana. Uzmemo li, dakle, u obzir ne samo analizu svih štediša, nego svih građana, dolazimo do daleko poraznijeg podatka koji nije istaknut u analizi. Od 3,5 milijuna punoljetnih građana samo njih 743.000 odnosno 20% uopće štedi. Stoga, vidimo da tek jedan od pet građana uopće ima ikakvu štednju. Iz toga je još poraznije da od 3,5 milijuna punoljetnih građana, njih 150.000 odnosno samo 4% drži čak 94% štednje.
Jednako porazna je činjenica da 80% punoljetnih građana uopće nije u mogućnosti štedjeti, a od toga ih je sigurno polovina i onih koji su u radnom odnosu. Dakle, polovina radnika rade, a nisu u mogućnosti ništa uštedjeti, što samo govori o niskoj razini prava radnika.
Jedina porazna „ravnoteža“ jest da se s druge strane 150.000 privilegiranih štediša nalazi 140.000 blokiranih građana koji nemaju dovoljno sredstava za pokriće svojih dugovanja.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - Prosječna plaća za prosinac 5.772,00

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine iznosila je 5.772 kune, što je 83 kuna ili nominalno 1,4 posto manje od prosjeka isplaćenog za studeni, pokazuju u ponedjeljak objavljene prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na prosinac 2014., prosječna neto plaća za zadnji lanjski mjesec bila je viša za 56 kuna ili 1 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, prosječna bruto plaća za prosinac 2015. po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 8.157 kuna. Na mjesečnoj razini, prosječna bruto plaća za prosinac bila je nominalno manja za 0,3 posto ili 28 kuna, dok je na godišnjoj razini viša za 90 kuna ili nominalno za 1,1 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2016. godine iznosi 18,5 posto.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: