English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Rast BDP-a iznenadio sve…i potpisnike Sporazuma starog 9 godina!?

Građani Republike Hrvatske ne mogu odahnuti od raznih političkih i ostalih igrokaza koji se, kao na traci, smjenjuju jedan za drugim. Da će i predstojeće blagdansko slavlje biti u sferi „napetih“ i nedefiniranih odnosa, što političkih, što socijalnih, to je već svima jasno. Akteri priča nisu obični građani koji svakodnevno i mukotrpno zarađuju za život radeći u raznim, često i neprimjerenim uvjetima, samo da bi u ovo, još uvijek recesijsko vrijeme, zadržali posao i osigurali si golu egzistenciju, nego su to, kao i uvijek, akteri političke elite i elite koju su upravo one, svojim postupanjem proizvele.
Nekako pred same izbore, javnost je odahnula od problema koje im je, posve neočekivano priredila sindikalna vertikala u obrazovanju te su izbori uglavnom prošli u očekivanju boljeg života i konačnog izlaska iz recesije. No, dok su obični građani to svim srcem željeli, političke elite, a dijelom i oni koji o njima ovise, sindikate u javnom sektoru, iznenadio je, šest godina očekivani porast BDP-a. Ni manje ni više, njegov porast je razveselio one, obične građane, ali je stvorio nove probleme javnom sektoru, kako na strani poslodavaca, tako i na strani sindikata javnog sektora. Naime, porast BDP-a je direktno, iznenada aktualizirao visinu osnovice za isplatu plaća u javnom sektoru za 240 000 javnih službenika i namještenika, tako da je nakon punih šest godina omogućio njezino vraćanje na siječanj 2009. godine, kada je bila veća za 6%.
Vijest o rastu BDP-a iz Državnog zavoda za statistiku je najprije odjeknula gromoglasno i euforično. Konačno, Hrvatska je izašla iz recesije. No, euforija u Vladi je trajala samo do trenutka kada se spomenuo Sporazum o visini osnovice za plaće državnih službenika i namještenika, a onda je opet „socijalni dijalog“ preko medija počeo vraćati socijalne partnere na liniju na kojoj su se nedugo razišli u pregovorima, u vrijeme štrajka sindikalne vertikale u obrazovanju.

  • Kako i kada je sve počelo?
  • Najduži beskorisni štrajk!?
  • Sindikati javnog sektora ne dijele solidarno svoju snagu s ostalim radnicima!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslodavcima sve više bonusa, a plaće se tope

Prije 20 godina izdvajanje za bonuse godišnje je iznosilo 7,6% budžeta, sada je dosegnut rekord od 12,9 posto.
Trendovi plaćanja radnika na globalnoj razini proteklih godina uvelike u se promijenili. Dok je prije 20 godina izdvajanje za bonuse i ostale varijabilne oblike plaćanja godišnje iznosilo svega 7,6 posto budžeta, sada je dosegnut rekord od 12,9 posto. Do tih postotaka došlo se u istraživanju o navikama plaćanja koje provode poslodavci u različitim industrijama diljem svijeta, a koje je proveo američki konzultant specijaliziran za problematiku ljudskih resursa. Spomenuta analiza napominje da se istodobno izdvajanje za temeljnu plaću spustilo sa četiri na 2,9 posto. Brojni su razlozi zbog kojih se stvari kreću u korist bonusa, a nauštrb plaća, pri čemu se želje za uštedama izdvajaju kao glavni.

Verzija za ispis
 
Prosječna neto plaća za rujan 5.640 kuna

Prosječna neto plaća po zaposlenom za rujan ove godine u Hrvatskoj je iznosila 5.640 kuna, što je 72 kune ili nominalno 1,26 posto manje nego za mjesec ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na lanjski rujan, pak, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama bila je 198 kuna ili nominalno 3,64 posto viša, čemu ponajviše pridonosi utjecaj promjena stopa poreza na dohodak od početka ove godine.
Prosječna bruto plaća po zaposlenom za ovogodišnji rujan iznosila je 7.945 kuna. To je 113 kuna ili nominalno 1,4 posto manje nego za kolovoz. Na godišnjoj razini, pak, bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama bila je nominalno viša za 1,6 posto ili za 125 kuna.

 

 

Verzija za ispis
 
Plaće ne isplaćuje 7.383 poslodavaca

Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 7.383 poslodavca, koji zapošljavaju 24.774 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do rujna ove godine.
Ti su podaci formirani na temelju dostavljenih obrazaca JOPPD u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaće i naknadu isplatu zaostale plaće i to za obračunsko razdoblje od siječnja do rujna 2015. godine (kriterij tri mjeseca uzastopno). Popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu dostavili obrazac JOPPD, kao ni o onima koji su prikazali neisplatu plaće, ali ne tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od zadnjih šest mjeseci za 2015. godinu.
Na popisu nisu poslodavci koji su prikazali isplate plaća u tekućoj godini, iskazanih na obrascu JOPPD, ali nisu isplatili plaće za razdoblje prije 1. siječnja 2014. i to iz razloga što za razdoblja prije uvođenja obrasca JOPPD Porezna uprava nema analitičkih podataka o isplati plaće, već ima samo podatke o obvezama javnih davanja po osnovi plaće. Popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu isplatili plaće, ali su prikazali isplatu plaće te su se zadužili za javna davanja kao da su isplatili plaću.
Porezna uprava poziva sve radnike koji ne primaju plaću ili nisu primili zaostale plaće, a čiji se poslodavac ne nalazi na objavljenom popisu da to prijave na besplatni broj telefona 0800 49 49. Na osnovi prijave izvršit će se dodatni nadzor i analiza podataka te će se formirati posebna lista takvih poslodavaca.
Objava popisa poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće onemogućena je Zakonom o porezu na dohodak.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - I dalje trošimo više nego što zarađujemo!?

Podaci Državnog zavoda za statistiku  pokazuju da su troškovi obitelji u posljednje tri godine porasli za čak 6.100 kuna na godišnjoj razini. Najviše trošimo na hranu, stanovanje i komunalne naknade, zdravstvo, prijevoz, odjeću i obuću, pokućstvo. Znatan postotak odlazi na prijevoz gdje se računaju iznosi za javni prijevoz (tramvaj, autobus) i osobni prijevoz automobilom (benzin). Usporedni troškovi govore da je 2011. godine prosječna obitelj u Hrvatskoj imala prihod od 81.215 kuna, a troškove 74.971. kunu. Ali, 2014. godine prihod kućanstva iznosio je 79.600 kuna, a troškovi 81.214 kuna. Dokaz je to da smo lani imali manja primanja nego godinu ranije. Općenito gledano, podaci nam kazuju da smo prošle godine trošili znatno više nego što smo zaradili.

  • Godišnje pojedemo 70 kg kruha!
  • Živimo u vlastitom stanu ili kući
  •  Skupe režije
     
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gospodarsko socijalno vijeće

Gospodarsko socijalno vijeće, koje se sastalo 12. studenoga, za novog je predsjednika na godinu dana izabralo Mladena Novosela, kao predstavnika sindikalne strane. Zamjenici predsjednika su, u ime poslodavaca, Damir Kuštrak, a kao predstavnik hrvatske Vlade ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Mrsić je na tom mjestu do formiranja nove vlade, koja ga može zadržati ili imenovati drugog predstavnika.
Gospodarsko socijalno vijeće i tripartitni socijalni dijalog imaju smisla samo ako svi u njemu sudjeluju u dobroj vjeri i da odluke budu u interesu svih radnika i građana Hrvatske. No, već na prvoj sjednici ministar nije prihvatio izdvojeno mišljenje triju sindikalnih središnjica na pojedine članke Pravilnika o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima koje predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.


Verzija za ispis
 
Fetiš privatizacije - Je li to čarobni štapić?

U proteklih dvadeset i nešto godina tranzicije privatizacija se manje ili više glasno spominje kao čarobni štapić koji će riješiti sve naše gospodarske pa i druge probleme. Bez obzira na to što su obični građani tijekom te privatizacije prošli kao bosi po trnju, i dalje se tvrdi da teškoće i dalje postoje jer se privatizacija nije provela do kraja.

  • U privatnom sektoru više od dvije trećine ukupno zaposlenih
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Treba nam više zaposlenih

Problem su, uz nezaposlene, i oni koji nisu nezaposleni, ali nisu ni zaposleni
S brojkom od oko 350.000, nezaposlenost je gorući problem, no suvisle strategije kako ga riješiti, godinama nema. Ključni problem tržišta rada, gospodarstva i cijelog društva su niske stope aktivnosti i zaposlenosti. Naš su problem, uz nezaposlene, oni koji nisu nezaposleni, ali nisu ni zaposleni. Od deset ljudi u radnoj dobi čak njih četvero su u toj skupini. Ili su na školovanju, ili u mirovini, ili eventualno rade u sivoj zoni. Uz nezaposlenost, glavni razlog nesudjelovanja na tržištu rada jest umirovljenje pa obrazovanje. 12 posto stanovništva u radnoj je dobi nezaposleno, jednako kao i umirovljeno, što je najveći udio umirovljenika u EU. Smanjenje broja nezaposlenih rješava samo dio problema. Prioritet je postizanje nacionalnog suglasja da je rast zaposlenosti prioritet i postavljanje zaposlenosti kao glavnog cilja u sve planove i programe. To ne znači kampanju, ali znači mobilizaciju cijelog društva jer smo bez zaposlenih osuđeni na zaostajanje, nizak dohodak i nesposobnost osiguravanja nužnih društvenih potreba.

  • Kako povećati radnu aktivnost?
  • Ljudi su ključni proizvodni resurs
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nelikvidni poslodavci

U praksi bi trebao zaživjeti alat ranog uklanjanja problema u poduzećima koja su uvedena posljednjim izmjenama stečajne regulative – poslodavci koji zbog nelikvidnosti nisu bili u mogućnosti do kraja listopada isplatiti plaće za rujan, s prvim radnim danom u studenome sami se moraju pojaviti u Financijskoj agenciji i dostaviti zahtjeve za prisilnu naplatu za svakog zaposlenika kojemu duguju.
Ta nova zakonska obveza poslodavcima uvedena je kroz zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca i na snazi je od početka rujna, no tek sada, nakon što su i rujanske plaće trebale biti na računima radnika, vidjet će se i njezini prvi konkretni efekti.

  • Bez plaće 24.000 ljudi
  • Potraživanja kod Agencije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Predizborna obećanja

Sporazumom bivše premijerke J. Kosor sa sindikatima, potpisanim prije četiri godine tek nekoliko dana uoči izbora 2011., predviđeno je da u slučaju prosječnog rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) od dva posto u dva uzastopna kvartala osnovica plaća u javnim službama raste za prosječno šest posto, odnosno povećala bi se sa sadašnjih 5.108,84 na 5.415,37 kuna bruto. Državu bi to stajalo 1,8 milijardi kuna godišnje, a neslužbeni izvori iz izvršne vlasti dosad su poručivali da novca nema i da postoje samo dvije opcije: novi dogovor sa sindikatima ili bankrot javnih financija. Hrvatski bruto društveni proizvod u drugom tromjesečju rastao je za 1,2 posto, a optimisti predviđaju da će u trećem kvartalu još više rasti – što bi značilo da je ispunjen uvjet za povećanje plaća 240 tisuća ljudi u javnom sektoru.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: