English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 »
Trećina zaposlenih blizu minimalca
Podatak o prosječnoj isplaćenoj plaći u Hrvatskoj u iznosu od 6025 kn za svibanj rezultat je prosjeka koji ne odgovara pravom stanju. Istina je to da čak 66,8 posto zaposlenika prima neto plaću nižu od prosječne. 
Porezna reforma potjerala je primanja prema gore i pokazala se najučinkovitijom mjerom za povećanje kućnog budžeta. Niži porezi ojačali su kupovnu moć bolje od socijalnih davanja. Uz pomoć nižeg poreza na dohodak i oporavka BDP-a, prosječna plaća u Hrvatskoj u godini dana narasla je za 320 kn. 
No, kada se uzme u obzir struktura zaposlenih po iznosu plaća, vidi se zašto je Hrvatska među najsiromašnijim zemljama EU. Trećina zaposlenih ima primanja između 4000 i 6000 kn. Trećina zarađuje manje od 4000 kn pri čemu je više od 128.000 radnika koji rade za manje od 3000 kn mjesečno.
Takve plaće destimuliraju gospodarstvo jer veliki dio stanovništva nema dovoljno ni za osnovne potrebe. Velike plaće, one iznad 10.000 kn ima tek 72.000 radnika, a veću od 15.000 kn njih svega 18.000. Najbolje plaće imaju zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, a najniže zaštitari, trgovci te radnici u proizvodnji obuće i odjeće. 

Verzija za ispis
 
Svaki 11. radnik u Hrvatskoj radi na crno!
U organizaciji Instituta za javne financije 1. rujna održana je konferencija o temi „Neprijavljeni rad u zemljama Jugoistočne Europe – prema uspješnijoj borbi protiv te pojave“. Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o uzrocima i pojavnim oblicima neprijavljenog rada u zemljama Jugoistočne Europe, koje se provodilo u okviru projekta „Siva zona – izvan sjene, razvoj kapaciteta i mogućnosti za suzbijanje neprijavljenog rada u Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji“.
Na konferenciji su predstavljene konkretne preporuke o mjerama koje je potrebno provesti da bi se suzbio neprijavljeni rad, a koji se temelje na rezultatima ankete provedene među radnicima i poslodavcima. 
Rezultati za Hrvatsku su poražavajući. Svaki 11. radnik radi na crno. Od 10, njih 6 vjeruje da je najmanje 20% njihovih kolega prekršilo porezne i radno-pravne propise. Istraživanje ujedno pokazuje da je percepcija ljudi o raširenosti rada na crno i nedostatak povjerenja u institucije glavni poticaj i radnicima i poslodavcima da ne prijavljuju radni odnos. Uzroci neprijavljenog rada, prema stručnjacima, ujedno leže i u visokoj stopi nezaposlenosti te u niskim mirovinama.
Dosadašnji pristupi vlasti u suzbijanju te pojave, koji su se temeljili na pojačanom kažnjavanju i na strožem nadzoru, nisu se pokazali učinkovitima u suzbijanju te pojave pa stručnjaci smatraju da je u Hrvatskoj nužno poraditi na promjenama društvenih vrijednosti i uvjerenja, te na modernizaciji formalnih institucija. Ujedno smatraju da bi Vlada trebala više pažnje posvetiti širenju svijesti o štetnosti te pojave, edukaciji građana i namijeniti veća sredstva u borbi protiv te pojave. 

Verzija za ispis
 
Sabor potvrdio CETA-u
Hrvatski sabor je potvrdio Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) s Kanadom kojim bi se trebao stvoriti međunarodni pravni okvir za jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa. Sporazum je u Saboru izazvao burnu raspravu, no u konačnici je potvrđen sa 103 glasa „za“, tri suzdržana i dva „protiv“, dok je Most uoči samog glasovanja najavio kako neće glasovati u znak prosvjeda jer je uskraćeno pravo na demokratsku raspravu.
Žestoke kritike sporazumu dolazile su iz Živog zida koji je tvrdio da će Hrvatska prihvaćanjem sporazuma imati arbitražu svaki dan, da se njime stvara paralelni sustav, dopušta nekontroliran uvoz GMO-a i sl.
Sabor je isti dan potvrdio i desetak drugih međunarodnih sporazuma i ugovora, kao što su Sporazum o gospodarskom partnerstvu EZ i Srednje Afrike, Ugovor Vlade RH i Poljske o zaštiti klasificiranih podataka…

Verzija za ispis
 
Nastavljen pad radno sposobnog stanovništva
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju aktivnog stanovništva RH u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba održao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. godine, dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća. Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna.
Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva niži je za 25,8 tisuća odnosno 1,4% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 26,3 tisuće (1,4%). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih. Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,755 milijuna. 
Radno sposobno stanovništvo (15+) spustilo se na rekordno niske razine (3,553 milijuna) potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009. godine. Premda će još jedna odlična turistička sezona donijeti poboljšanje pokazatelja zaposlenosti, ostaje činjenica da su na hrvatskom tržištu rada i dalje prisutne strukturne slabosti poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske zaposlenosti te pojačanog migracijskog odljeva mladog radno sposobnog stanovništva. 

Verzija za ispis
 
Preporuke Europske komisije - Traži bržu reformu mirovinskog sustava u Hrvatskoj
Nakon što je Vlada RH u travnju ove godine Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi u kojem se Europskoj uniji obvezala provesti određene reforme, o kojima smo pisali u proteklom broju Grafičara, Europska unija je Hrvatskoj dala određene preporuke o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016. i mišljenje Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2016. 

  • Traži se veća penalizacija prijevremenog umirovljenja 
  • Tržište rada i dalje zahtijeva reforme
  • Predlaže se konsolidacija sustava socijalnih naknada
  • Sustav plaća u javnim službama treba reformirati!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od 1. srpnja veće roditeljske naknade
Vlada je u svibnju u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se kao jedna od mjera demografske obnove predlaže povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada.
Naime, odredbama važećeg Zakona propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci (ako to pravo koristi jedan roditelj), odnosno 8 mjeseci (ako to pravo koriste oba roditelja), u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ta naknada ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna). Novim Zakonom se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje u tom slučaju, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna). Istovremeno, povećanjem će se obuhvatiti i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, kojim će se limit novčane naknade povećati s 50% na 70% proračunske osnovice.

  • Veće roditeljske naknade i nezaposlenim roditeljima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bijela knjiga Europske komisije - Treba osmisliti budućnost
U Zagrebu je 29. svibnja 2017. u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – EGSO održana rasprava o Bijeloj knjizi Europske komisije o budućnosti Europe kako bi se doznala stajališta organizacija i predstavnika civilnog društva o pet scenarija za budući razvoj Europe. EGSO je savjetodavno tijelo svim tijelima odlučivanja na razini Europske unije. Od 350 članova 9 ih je iz Hrvatske, a hrvatske sindikate zastupaju Ana Milićević Pezelj (SSSH), Vilim Ribić (MHS) i Marija Hanževački (NHS).


  • Pet scenarija
  • EU mora uključiti građane


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rast BDP-a
Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine. Procjena pokazuje da je BDP u prvom tromjesečju 2017. godine realno veći za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje 2016. godine.
Ovo je već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4% na godišnjoj razini, najviše od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza roba (3,4%). Doprinos domaće potražnje je također pozitivan (3,8%). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstva (2,0%). 

Verzija za ispis
 
Dvije strane oporavka
Domaće tržište rada se oporavlja te je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, na tržištu rada je prisutna velika polarizacija pa se traže ili jednostavna zanimanja ili zanimanja s kompleksnim vještinama, a smanjuje se potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom.
Pritom je zabrinjavajući trend rasta nestandardnih ugovora koji se odražavaju na ekonomiju, pridonose iseljavanju stanovništva te se negativno odražavaju na demografiju.
Poslodavci najviše nude poslove na određeno vrijeme, a pet najtraženijih zanimanja u protekle tri godine su: prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač. Primjetan je i porast potražnje za niže kvalificiranim radnicima. Oglasi u kojima se traže takvi radnici 2008. su predstavljali manje od 4% ukupnih oglasa, a lani čak 27,4% oglasa.
Što se tiče oporavka tržišta, turističke županije, odnosno regije sjevernog i južnog Jadrana bilježe brži oporavak od ostatka države. Tržište rada sjeverne Hrvatske sporije se oporavlja, dok je tržište rada istočne Hrvatske propulzivno i aktivno te premašuju razine potražnje za radom prije krize. Međutim, taj je rast najviše generiran porastom ugovora na određeno vrijeme.
Poslodavci, pak, ističu kako na tržištu nema radne snage koja im je potrebna i ponavljaju svoj zahtjev za slobodnijim uvozom radnika. Obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta rada, pogotovo kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju. 
Direktor portala MojPosao smatra da treba smanjiti trošak rada, odnosno porezna opterećenja na rad, povećati kvote za uvoz stranih radnika te povećati plaće. 

Verzija za ispis
 
U Hrvatskoj manje od 200.000 nezaposlenih
Podaci s HZZ-a pokazuju da se u travnju i svibnju nastavlja trend smanjivanja broja nezaposlenih. Trenutačno je nezaposleno 195.918 osoba, a objavljeno je 20.619 slobodnih radnih mjesta. Broj osiguranika HZMO-a je 1,475 milijuna, a prvi put od 1990. godine broj nezaposlenih pao je ispod 200.000.
U posljednjih godinu dana više od 5.500 ljudi našlo je posao u prerađivačkoj industriji, a oko 6.000 u turizmu, dok je u javnoj upravi broj zaposlenih smanjen za više od 5.000.
Većina je u evidenciju nezaposlenih došla izravno iz radnog odnosa. S obzirom na djelatnosti, najviše osoba je došlo iz prerađivačke industrije, slijede trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrazovanje i građevinarstvo.
Iz evidencije nezaposlenih u travnju je izašlo 33.315 osoba. Zapošljavanje je bilo najčešće u turizmu i ugostiteljstvu, slijede trgovina, prerađivačka industrija, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i građevinarstvo. 
U zapošljavanju su tijekom travnja predvodile Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska te Dubrovačko-neretvanska. 
Najveći broj registriranih nezaposlenih bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zatim slijedi Grad Zagreb, a na trećem mjestu je Osječko-baranjska županija. Najmanje nezaposlenih je u Ličko-senjskoj županiji. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 »