English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 »
Nesigurni oblici rada prevladavaju
Hrvatskoj je potreban potpuni zaokret u sustavu rada, poručio je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a s tematske sjednice saborskog Odbora za rad, organizirane u povodu Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja. Iznio je podatak da su glavninu novozaposlenih u ožujku činili upravo zaposleni na određeno. U ožujku je na neodređeno zaposleno 1.557 ljudi, a na određeno čak 17.851, dakle 92 posto svih zaposlenih. Stoga sindikati traže postrožavanje agencijskog rada, povećanje minimalne i svih plaća, stavljanje pod nadzor radnog vremena, što će dovesti do novog zapošljavanja. Potrebno je i studentski i učenički rad staviti pod stroži nadzor.

  • Nezainteresiranost saborskih zastupnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nezaposlenost pada
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je u ožujku na godišnjoj razini najviše od zemalja članica Europske unije, no i dalje je iznad njenog prosjeka, pokazuju podaci europskog i statističkog ureda Eurostat.
U Hrvatskoj je u ožujku bilo nezaposleno 202.000 ljudi, pri čemu je stopa nezaposlenosti iznosila 11,3%, u odnosu na 14% u istom razdoblju lani. U padu stope nezaposlenosti slijedili su Portugal, Španjolska i Irska. Među zemljama članicama EU, najnižu stopu nezaposlenosti imala je Češka, zatim Njemačka te Malta. Najviše su pak stope zabilježene u Španjolskoj i Grčkoj. Prema podacima europskog statističkog ureda, osim Grčke i Španjolske, veću stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju još Cipar i Italija. U EU je 19,7 milijuna nezaposlenih.

  • Hrvatska



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bez mladih nema budućnost
Mladi odluke donose lako. Odrade praksu, godinu iskustva i odlaze. Uglavnom u Njemačku. Sve ih je teže zadržati, upozoravaju iz sindikata. Mora se pronaći način i zadržati radnike jer poslove koje poslodavcu ugovaraju neće imati tko napraviti. 
Središnju proslavu Praznika rada hrvatski sindikati su organizirali u Slavonskom Brodu. Iz Slavonije su krenuli u novu bitku – za dostojanstvo radnika i veće plaće. Bez mladih ne tone samo Slavonski Brod, nego cijela Hrvatska.
O političkoj krizi, odlasku mladih i o niskim plaćama govorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Rekao je da se ovogodišnja proslava prvog svibnja održala u Slavonskom Brodu, no mogla je biti u bilo kojem gradu, jer je tužna slika gradova bez budućnosti posvuda. Slavonija je u posebno lošoj situaciji, kaže i naglašava da je sramotno to što se vidi kako gospodarstvo raste, kao i proizvodnja, pa kao i plaće menadžmenta. Jedino ne rastu plaće radnika, koje su toliko niske da obitelji ne mogu preživljavati. 

Verzija za ispis
 
Moraš imati sreće
U poplavi kojekakvih priručnika o tome kako uspjeti u deset koraka, kako biti omiljen ili se obogatiti, značajno mjesto zauzimaju priručnici za sreću. Nude se navodno provjereni savjeti kako postati sretan. Moraš, na primjer, biti zadovoljna s onim što imaš, moraš voljeti sebe. Crkva toplo preporučuje da se okrenemo takozvanim duhovnim vrijednostima kako bi u kraljevstvu nebeskom uživali u vječnoj sreći. Istina je, ona je odgođena i moramo prije toga umrijeti, ali bolje ikad nego nikad. Usput budi rečeno, Crkvi ti savjeti ne smetaju da itekako vodi računa o ovozemaljskim dobrima pa, na primjer, svaki prijedlog da se smanje sredstva koja se Crkvi dodjeljuju iz proračuna dočekuje prilično nervozno. Dodajmo tom popisu i američki Ustav koji u svojoj preambuli govori da se svi ljudi rađaju s pravom na sreću. Lijepo!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Optužnica zbog neisplate plaća
Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv poduzetnika zbog počinjenja kaznenog dijela neisplate plaće. Tereti se da od siječnja do listopada 2015. godine kao direktor trgovačkog društva nije u cijelosti isplatio ugovorene plaće za pedeset radnika u ukupnom neto iznosu većem od 590.000 kuna, iako je tvrtka ostvarivala prihode i imala dovoljno novca na računu za isplatu plaća. Prijeti mu kazna zatvora do tri godine. 

Verzija za ispis
 
Međunarodni praznik rada - Radnik se danas ne osjeća sigurno!
U ovo blagdansko vrijeme suočeni smo sa situacijom u kojoj jedna firma dovodi u pitanje sudbinu cijele države. Iako je borba za očuvanje njih, a nažalost samim time i nas grčevita, teško je sa samopouzdanjem govoriti o ikakvoj sigurnosti. 
Uoči Međunarodnom prazniku rada, radnik se u Hrvatskoj ne osjeća sigurno. No, rad je bio i ostao jedna od temeljnih vrijednosti kulture i civilizacije i svaka je civilizacija počivala na ideji da je rad u samoj srži ljudskog postojanja. 
Najprije se dogodio rat, a nakon toga je utjecaja imala i tranzicija. Sve je to uvelike promijenilo uvjete života koji postaju sve nesigurniji, a pri čemu neizbježno strada i rad odnosno ono najvažnije, mi radnici.

  • Što točno danas znači Međunarodni praznik rada? 
  • Suočeni smo sa starim, ali i novim izazovima
  • Šefovi uvelike utječu i mogu utjecati na smanjenje stresa

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski zavod za zapošljavanje - U ožujku 224.068 nezaposlenih
Krajem ožujka na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 224.068 nezaposlenih osoba, što je 6,2 posto ili 14.866 osoba manje u odnosu na veljaču, a na godišnjoj razini broj nezaposlenih manji je za 18,9 posto ili 52.338 osoba.
Prema dnevnim podacima HZZ-a, objavljeno je 24.450 slobodnih radnih mjesta. U ožujku ove godine u evidenciji Zavoda upisano je 17.507 novoprijavljenih nezaposlenih osoba što je 0,05 posto više nego u ožujku 2016. godine. Većina je u evidenciju došla izravno iz radnog odnosa – 59,7 posto ili 10.458 osoba

Verzija za ispis
 
Besplatna pravna pomoć - Jesmo li svi jednaki pred zakonom?
U izvješću objavljenom prije nekog vremena stoji da je problem besplatne pravne pomoći sve veći. Proračunska sredstva za besplatnu pravnu pomoć drastično su smanjena: 2015. godine država je za tu svrhu osigurala 1,5 milijuna kuna, a 2016. godine upola manje, samo 700.000 kuna. Da stvar bude gora, Ministarstvo pravosuđa je i ta skromna sredstva isplatilo tek početkom studenoga 2016. godine.
Riječ je ovdje o narušavanju temeljnog ustavnog prava jednakosti građana pred zakonom.
Imamo primjer čovjeka koji je ostao bez posla, a supruga mu je nezaposlena, a protiv njih je pokrenut postupak ovrhe i izbacivanja iz kuće. Ured državne uprave odbio im je osigurati besplatnu pravnu pomoć i žalili su se Ministarstvu pravosuđa. Iako Ministarstvo tu vrstu žalbe mora riješiti u roku od osam dana, rješavalo ju je šest mjeseci. Za to su vrijeme pravno neuki ljudi morali sami sebe zastupati pred sudom, a ovršitelj je imao odvjetnika. Izgubili su spor i izbačeni iz stana!? 

Verzija za ispis
 
Kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu
Vlada u sklopu europskog semestra priprema nacionalni plan reformi koji bi do kraja travnja trebao biti upućen Komisiji. Bruxelles godinama od Hrvatske traži da pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu te da snažnije penalizira prijevremeno umirovljenje, na što se radnici rijetko odlučuju svojom voljom, već je to svojevrstan alat restrukturiranja poduzeća. Odnosno, ili ostaju bez posla pa s burze rada odlaze u mirovinu kada steknu prve uvjete ili se poslodavci viška radne snage rješavaju preko prijevremenog umirovljenja. 
Prema sadašnjim najavama, u mirovinu bi se sa 67 godina odlazilo do 2028. godine, dakle deset godina ranije u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje. Izjednačavanje dobi žena i muškaraca za umirovljenje trebalo bi se ubrzati i okončati osam godina ranije – do 2024. godine. U prijevremenu mirovinu ne bi se moglo ići pet godina ranije, odnosno sa 60 godina života i 35 godina staža, već sa 62 godine. Pritom bi se primijenila linearna stopa kažnjavanja od 0,3% po mjesecu ranijeg umirovljenja. Aktualna vlada je odlučila ići naruku zahtjevima Europske komisije, a prema sadašnjim informacijama prijedlozi bi mogli biti identični ili blago korigirani u odnosu na ono što je u sklopu Nacionalnog plana reformi lani obećano. 

Verzija za ispis
 
Život u Hrvatskoj sve skuplji
Život u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana sve je skuplji. Zavod za statistiku objavio je podatke prema kojima su narasle cijene gotovo svega – od hrane do prijevoza. U veljači su cijene na godišnjoj razini narasle za 1,4%, što je najveći skok od kolovoza 2013. godine. Najviše su rasle cijene goriva, 16,3%, potom prijevoza 7,3%, restorana i hotela 3,8%, hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 3,4%, a duhan i alkohol 2,3%.

  • Sindikati strahuju, a ekonomisti optimistični



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 »