English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »
Polovica zaposlenih s plaćom ispod prosjeka

Točno 838,6 tisuća zaposlenih u privatnom sektoru lani je primalo prosječnu plaću 5.019 kuna, gotovo polovica njih, 406.460, zarađivalo je znatno manje, u rasponu od 2.373 do 4.897 kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Analiza je napravljena prema izvješćima 106.569 poduzetnika, a prosječna plaća bila je 2,5% viša u odnosu na prosjek iz 2014.
U prerađivačkoj industriji, u kojoj je lani bio 225.121 zaposlenik, prosječna plaća bila je 5.016 kuna. U trgovini na veliko i malo 2015. je bilo 177.118 zaposlenih, koji su u prosjeku bili plaćeni 4.701 kunu, što je 2,7 posto više od prosjeka iz 2014. godine
Za 1,8 posto rasla je i prosječna plaća zaposlenih u građevinarstvu – njih 72.414 prošle je godine prosječno mjesečno zarađivalo 4.200 kuna. U rudarstvu je prosječna plaća bila 7.377 kuna, a zaposleni u energetici imali su plaću od 7.294 kune.
Zaposleni u sektoru informacija i komunikacija zarađivali su, pak, prosječno 7.126 kuna.

Verzija za ispis
 
Sve manje nezaposlenih

Pad stope nezaposlenosti četvrti mjesec zaredom bio je očekivan, s obzirom na to da su nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazali kako je krajem svibnja bilo registrirano 232.327 nezaposlenih, što je za 22.264 osobe ili 8,7 posto manje u odnosu na travanj.  
Time je četvrti mjesec zaredom zabilježen pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. U odnosu, pak, na svibanj prošle godine, broj nezaposlenih bio je prošloga mjeseca manji 15,6 posto ili za 43.054 osobe.
 Pad nezaposlenosti, prije svega pod sezonskim utjecajima, nastavlja se i u lipnju i srpnju.

Verzija za ispis
 
Svaki peti radi na određeno vrijeme

Iz podataka Eurostata proizlazi da je Hrvatska europski rekorder po brzini kojom rad na određeno istiskuje stalni radni odnos. Zauzela je četvrto mjesto, iza Poljske, Španjolske i Portugala, prema broju ugovora na određeno vrijeme.
Preko ugovora na određeno radi čak 61 posto mladih do 24 godine, zatim 19 posto zaposlenih u dobi od 25 do 54 godine, te 8 posto starijih od 55 godina. Upravo to je jedan od razloga zašto sve više mladih odlazi u potrazi za sigurnijim i boljim radnim mjestima.
Državni zavod za statistiku ističe da je lani najveći dio ugovora na određeno - njih čak 22 posto - bio zaključen u jeku turističke sezone, u trećem kvartalu. Lani je Vlada uvela petogodišnju olakšicu za poslodavce koji mladima ponude ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a dobilo ih je samo oko 30 tisuća mladih radnika, dok udio nesigurnih oblika rada stalno raste.

Verzija za ispis
 
Ljestvica konkurentnosti - Hrvatska stagnira na 58. mjestu

 Krajem svibnja ove godine, Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Švicarske (Lausanne), objavio je rezultate istraživanja „Godišnje svjetske konkurentnosti“ za 2016. godinu. Na toj ljestvici Hrvatska je ponovno na 58. mjestu kao i prošle godine. Od 61 tretirane zemlje Hrvatska je pri samom dnu svjetske konkurentnosti, što je dokaz da se moramo popraviti. Od 342 kriterija prema IMD-u, 2/3 se odnosi na statističke pokazatelje, a 1/3 istraživanja na gospodarsku situaciju svake od zemalja.
Metodologija konkurentnosti temelji se na analizi 12 elemenata prema kojima se ocjenjuje konkurentnost, a najvažniji su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog i poslovnog sektora, infrastruktura i otvaranje novih radnih mjesta. Ovo je istraživanje provedeno u veljači 2016. godine i bazira se na dostupnim podacima za 2015. godinu. Analiza pokazuje da je nužno pokretanje reformi koje je predložila Vlada RH bez odgađanja, što se još nije dogodilo s obzirom na trenutačne političke prilike u zemlji.

  • Izmjene na vrhu konkurentnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
U travnju zaposlenost rasla prvi mjesec ove godine

U travnju su bile zaposlene 1,351.192 osobe, što je 17,2 tisuće osoba više nego mjesec dana ranije, odnosno 1,3%. To je prvi ovogodišnji rast zaposlenosti, iako su uskršnji blagdani bili malo ranije. Podaci HZZ-a pokazuju da je krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila prijavljena 254.591 osoba, što je 7,0% osoba manje nego mjesec dana prije.
U najnovijem komentaru Hrvatske gospodarske komore stoji da pod utjecajem zapošljavanja u turizmu i povezanim djelatnostima, zaposlenost najčešće počinje rasti u veljači ili ožujku. Razlog sezonskom kašnjenju rasta zaposlenosti jest kašnjenje rasta zaposlenosti kod pravnih osoba.
U usporedbi s lanjskim travnjem, ove je godine registrirano 14,8 tisuća manje zaposlenih. HGK poručuje da će Hrvatska zbog kašnjenja u oporavku tržišta rada ostati pri dnu ljestvice Europske unije prema svim pokazateljima tržišta rada.

Verzija za ispis
 
TTIP Transatlantski trgovinski sporazum - Niži standardi zaštite okoliša!

TTIP je sporazum kojim SAD i Europska unija nastoje postići dogovor o pojednostavljivanju međusobne trgovine i usluga. Utjecao bi gotovo na svaki gospodarski sektor, od poljoprivrede i tekstila do informacijske tehnologije. TTIP izaziva veliko nezadovoljstvo među državama članicama EU, među njima i u Hrvatskoj, a ima ga i među Amerikancima.
Sporazum od samog početka prate kontroverze, a posljednju je uzrokovao Greenpeace koji je objavio dijelove tajnog TTIP-a. Iz objavljenog je vidljivo da SAD u pregovorima snažno pritišće EU. Pokazalo se kako su okoliš, sigurnost hrane i klima stavljeni na pregovarački stol. Greenpeace traži da se pregovori zaustave kako bi građani mogli dati svoje mišljenje o tekstu sporazuma, koji se direktno tiče 800 milijuna ljudi.
Ako se sporazum usvoji, u Europi bi se, prema američkom principu, na tržište mogli staviti genetski modificirani proizvodi sve dok se ne dokaže njihova štetnost.
Navodi se nadalje da SAD ne želi poštovati želje EU da iz sporazuma izuzmu mehanizam ISDS prema kojem bi velike korporacije pred svojim sudovima tužile države članice koje bi ograničavale njihove interese sa svojim zakonodavstvom.

  • Studija o utjecaju TTIP-a na Republiku Hrvatsku
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inspekcija rada - Poslodavci u proračun uplatili 3,51 milijun kuna zbog ilegalnih radnika

Inspektori rada su u 2015. godini obavili 28.355 inspekcijskih poslova, od čega ih se 17.161 odnosi na inspekcijske nadzore. Pritom je u području radnih odnosa provedeno 9.242 nadzora, te nešto manje od 8.000 u području zaštite na radu. Preostalih više od 11.000 poslova, koje su inspektori rada odradili, odnosi se na donošenje rješenja o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće radnicima.
Kod 283 poslodavca tijekom nadzora otkrili su 371 neprijavljenog radnika. U takvim slučajevima, inspektori prvo usmenim rješenjem poslodavcima privremeno zabranjuju obavljanje djelatnosti. No, ako poslodavac u roku od pet dana uredno prijavi radnike i u proračun uplati 30.000 kuna po svakom radniku zatečenom na radu bez uredne prijave, tada mu se rješenje povlači. Na taj se način lani odlučilo 89 poslodavaca, te su u proračun zajedno uplatili 3,51 milijun kuna za 117 radnika.
Protekle dvije godine došlo je do smanjenja broja utvrđenog neprijavljenog rada. Posljedica je to mjera provođenih protiv neprijavljenog rada, ali i izmjena radnog zakonodavstva. Također je došlo i do smanjenja nezakonitosti vezanih uz radno vrijeme i odmore. Poslodavci sve više koriste nove institute, kao što je preraspodjela radnog vremena i takozvana banka sati. Kod takvih poslodavaca se tek nakon isteka razdoblja nejednakog radnog vremena može utvrditi jesu li i koliko sati radnici radili prekovremeno. No, problem je što radnici često u strahu ne daju inspektorima stvarne podatke o svom radnom vremenu. Stoga, inspektori navode kako su im vrlo značajne informacije koje dobiju od radničkih vijeća i sindikata, u slučajevima kada te podatke ne mogu prikupiti iz drugih izvora.

Verzija za ispis
 
Vlada odobrila zapošljavanje više od 4000 stranih radnika

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku da se osim već odobrenih 800 dozvola za zapošljavanje stranih radnika, čije su dozvole za zapošljavanje produžene, u 2016. godini odobri zapošljavanje dodatnih 3.115 stranih radnika.
Ako pogledamo sektore u kojima je odobren najveći broj zapošljavanja stranih radnika (brodogradnja, graditeljstvo, turizam), možemo zaključiti da će se strani radnici pretežito zapošljavati u onim sektorima u kojima su radnici potplaćeni, u kojima im uvjeti rada nisu zadovoljavajući i u kojima se pretežito isplaćuju minimalne plaće, ne poštuju propisi o zaštiti na radu i zastupljen je rad na crno. Obrazloženje svoje Odluke Vlada RH temelji na činjenici da za potrebe poslodavaca nije bilo moguće prekvalificirati radnike u Hrvatskoj te da je bilo potrebno poslodavcima omogućiti uvoz strane radne snage.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska među EU zemljama s najnižom stopom zaposlenosti

Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti u Europskoj uniji u dobnoj skupini od 20. do 64. godine u prošloj je godini premašila 70 posto, a Hrvatska se i dalje nalazi u skupini zemalja s najnižim stopama zaposlenosti, zajedno s Grčkom, Italijom i Španjolskom. Ti podaci su poražavajući jer nam pokazuju da i dalje vlada visoka nezaposlenost mladih osoba.
U usporedbi sa 2014. godinom, stopa zaposlenosti je porasla u gotovo svakoj državi članici EU, uključujući i Hrvatsku, gdje zaposlenost iznosi 60,5 posto u usporedbi sa 59,2 posto u 2014. godini. Najviše je porasla u Mađarskoj, Estoniji, Španjolskoj, Bugarskoj, Latviji, Irskoj i Slovačkoj.
Stope zaposlenosti iznad 75 posto zabilježene su u Švedskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Estoniji i Nizozemskoj.
U dobnoj skupini od 55. do 64. godine, stopa zaposlenosti u EU kontinuirano raste od 2002. godine. Tako je u usporedbi sa 2014. godinom, stopa zaposlenosti u toj dobnoj skupini porasla u gotovo svim državama članicama, uključujući i Hrvatsku.
Najveća stopa zaposlenosti je zabilježena u Švedskoj, gdje su tri od četiri osobe te dobi imale posao. U Hrvatskoj stopa iznosi 39 posto, što označava značajan porast u odnosu na 2014. godinu kad je iznosila 36,3 posto. Međutim, Hrvatska je u toj dobnoj skupini među četiri zemlje s najnižim stopama zaposlenosti u EU, zajedno s Grčkom, Slovenijom i Luksemburgom.

Verzija za ispis
 
Kada i pod kojim uvjetima u mirovinu?

Odlazak u mirovinu mnogima se čini kao dalek san. Dobro je i korisno upoznati se s pravima iz mirovinskog osiguranja kako bismo kvalitetnije mogli planirati financijsku budućnost.
Pogledajmo kada i pod kojim uvjetima se stječe pravo za odlazak u starosnu mirovinu i provjerimo kolika nas primanja očekuju u zlatnim godinama.
Pod pritiskom negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj se, kao i u drugim europskim zemljama, postupno podiže životna dob za odlazak u starosnu mirovinu. Opće je pravilo to da se puna starosna mirovina stječe kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Međutim, još neko vrijeme žene će biti u povoljnijem položaju od muškaraca, a u daljoj budućnosti svima će se dobna granica za starosnu mirovinu podići sa 65 na 67 godina.

  • Pravo na punu mirovinu za mlađe od 65 godina
  • Prijevremena starosna mirovina s umanjenjem
  • Kako izračunati iznos mirovine?
  • Prosječna mirovina 2.480 kuna
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: