English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »
Traže uvoz 5.000 radnika

Iako u Hrvatskoj službeno ima više od 300.000 nezaposlenih, domaće tvrtke tvrde da sve teže pronalaze radnike. Hrvatska ima loš obrazovni sustav, koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta, a tu je i problem slabe mobilnosti radne snage te nedostatak cjeloživotnog obrazovanja, zbog kojeg su mnogi sredovječni građani na burzi često nezaposlivi. Veliki problem je taj što ima malo radno aktivnog stanovništva te da osim preko 300.000 registriranih nezaposlenih u našoj zemlji postoji još barem toliko radno sposobnih koji su neaktivni.
Europa će u sljedećih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika. Time i aktualna izbjeglička kriza dobiva neke druge konotacije. Samo Njemačka treba uvesti 500.000 radnika godišnje u sljedećih 35 godina, i to ne za rast, nego za puko održavanje sadašnjega stupnja razvoja. Češka treba 150.000 radnika, Poljska 72.000, a baltičke zemlje po desetak tisuća.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj su službeno podneseni zahtjevi za oko 5.000 radnih dozvola za strance. Prošla Vlada bila je teške ruke za izdavanje takvih dozvola te ih je u 2015. izdano tek dvjestotinjak. Nova ministrica rada i mirovinskoga sustava najavljuje preispitivanje sustava dodjeljivanja kvota za uvoz strane radne snage.
Trend migracije visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske je neizbježan, ali je nužno omogućiti sektorima poput brodogradnje, turizma i građevinarstva normalno funkcioniranje. Dok europske zemlje najviše računaju na potencijal arapskih radnika, Hrvatska ima sreću da u okruženju ima zemlje s istim ili sličnim jezikom i kulturnim obrascem, iz kojih je i dosad tradicionalno crpila radnu snagu.
Nedostatak radne snage mora se nadopuniti i iz inozemstva, no iz toga bi trebale biti isključene tvrtke koje ne poštuju kolektivni ugovor. Taj stav dijele i sindikati, koji ne odbacuju a priori uvoz deficitarne radne snage, no boje se da će to biti uglavnom korišteno za spuštanje cijene rada.

Verzija za ispis
 
Izvješće Hrvatske narodne banke - Većina građana nema što štedjeti

Da ne zaostajemo, ali, nažalost, samo u negativnim trendovima, pokazuje izvješće Hrvatske narodne banke prema kojem od gotovo 743.000 građana, koji su imali oročenu štednju, njih samo 150.000 odnosno 20% štediša drži čak 94% takve štednje. Ta manjina ima na štednji u prosjeku milijun kuna i više, te ukupno čak 130 milijardi kuna, i ulozi im rastu. Dotle svi ostali štediše imaju samo 8 milijardi kuna u oročenoj štednji, s prosječno 50.000 kuna.
Samo 4% građana drži nam 94% štednje
No, nejednakost je ustvari daleko veća. Naime, stavimo li maloljetne na stranu (vjerojatno i neka djeca imaju štednju, a dio punoljetnih se još školuje), u Hrvatskoj živi oko 3,5 milijuna punoljetnih građana. Uzmemo li, dakle, u obzir ne samo analizu svih štediša, nego svih građana, dolazimo do daleko poraznijeg podatka koji nije istaknut u analizi. Od 3,5 milijuna punoljetnih građana samo njih 743.000 odnosno 20% uopće štedi. Stoga, vidimo da tek jedan od pet građana uopće ima ikakvu štednju. Iz toga je još poraznije da od 3,5 milijuna punoljetnih građana, njih 150.000 odnosno samo 4% drži čak 94% štednje.
Jednako porazna je činjenica da 80% punoljetnih građana uopće nije u mogućnosti štedjeti, a od toga ih je sigurno polovina i onih koji su u radnom odnosu. Dakle, polovina radnika rade, a nisu u mogućnosti ništa uštedjeti, što samo govori o niskoj razini prava radnika.
Jedina porazna „ravnoteža“ jest da se s druge strane 150.000 privilegiranih štediša nalazi 140.000 blokiranih građana koji nemaju dovoljno sredstava za pokriće svojih dugovanja.

Verzija za ispis
 
Državni zavod za statistiku - Prosječna plaća za prosinac 5.772,00

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine iznosila je 5.772 kune, što je 83 kuna ili nominalno 1,4 posto manje od prosjeka isplaćenog za studeni, pokazuju u ponedjeljak objavljene prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na prosinac 2014., prosječna neto plaća za zadnji lanjski mjesec bila je viša za 56 kuna ili 1 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, prosječna bruto plaća za prosinac 2015. po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 8.157 kuna. Na mjesečnoj razini, prosječna bruto plaća za prosinac bila je nominalno manja za 0,3 posto ili 28 kuna, dok je na godišnjoj razini viša za 90 kuna ili nominalno za 1,1 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2016. godine iznosi 18,5 posto.

Verzija za ispis
 
2015. godina bez pomaka - Ništa novo za one koji žive od rada

Godina koja je prošla puna je naizgled burnih događaja, no za one koji žive od svog rada, ništa bitno se nije promijenilo. Plaća sretnika koji rade stagnira, a prema broju nezaposlenih, prema stopi zaposlenih i prema ostalim bitnim podacima jedna smo od najgorih ili najgora članica Europske unije. Bruto društveni proizvod sporo raste, a izvjesni pomaci, koji su zabilježeni krajem godine, nisu rezultat reformi, već povoljnijih okolnosti kao što je, na primjer, uspješna turistička sezona. U isto vrijeme na političkoj i gospodarskoj sceni nije se iznjedrila neka nova ideja koja bi zaista potaknula ubrzani gospodarski rast. Tome treba dodati činjenicu da se u pravnom i obrazovnom sustavu nije ništa promijenilo, tako da je naše pravosuđe i dalje jedno od najgorih segmenata našeg društva, a u obrazovanju i dalje kaskamo za razvijenim svijetom.

  • Prema stopi zaposlenosti – na dnu
  • Zamrle investicije
  • Potrebna cjelovita rješenja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Predsjednik Vlade održao prvi sastanak sa sindikalnim središnjicama

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković primio je 5. veljače 2016. godine u Banskim dvorima predsjednike četiri sindikalne središnjice. Poziv za sastanak stigao je bez unaprijed utvrđenog dnevnog reda, a prema iskazivanju sudionika, bio je formalne naravi. Osim predsjednika Vlade RH, na sastanku su bili prisutni Zdravko Marić, ministar financija i Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava.
Na strani sindikalnih središnjica sastanku su prisustvovali: Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata te Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata. Sastanak se „dogodio“ prvi put, gotovo tri mjeseca nakon provedenih izbora, a više od mjesec dana od kada je formirana Vlada RH. Na samom sastanku, prema dostupnim informacijama iz tiska, „iskusni“ sindikalni čelnici (od kojih većina djeluje na sindikalnoj sceni više od dva desetljeća), upoznali su predsjednika Vlade RH i prisutne ministre o najvažnijim gospodarskim i socijalnim pitanjima koja bi trebalo što hitnije početi rješavati, a bilo je razgovora i o pravima radnika koji rade kod blokiranih poslodavaca i ne primaju minimalnu plaću jer za to Agenciji nisu osigurana sredstva.
Sastanak je bio zatvoren za javnost pa se informacije o sadržaju i temama sastanka mogu saznati isključivo iz izjava sudionika nakon održanog sastanka.

  • „Moramo se fokusirati“!?
  • Uskrata plaća prema osnovi radnog staža
  • Povećanje plaća u javnom sektoru?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zakon o stečaju potrošača – spas za sve prezadužene?

Zakon o stečaju potrošača stupio je na snagu 1. 1. 2016. godine. Tim Zakonom je predviđena mogućnost pokretanja postupka stečaja potrošača, kolokvijalno nazvanog „osobni bankrot“ ako je potrošač nesposoban za podmirenje svih svojih obveza, odnosno, ukoliko najmanje tri mjeseca uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 000,00 kuna. Uz navedeni Zakon doneseni su i provedbeni propisi kojima se uređuje vođenje registra postupaka, oblik, način i sadržaj vođenja očevidnika savjetovališta i posrednika, te obrasci na kojima se podnose zahtjevi za provođenje izvansudskog postupka i postupka stečaja potrošača.
Donošenjem Ovog Zakona nakon tri pune godine od njegove najave, većina prezaduženih očekuje da će ih upravo ovaj Zakon „osloboditi“ okova dužničkog ropstva i da će konačno moći normalno živjeti. I sindikati u Hrvatskoj su u većini poduprli donošenje ovog Zakona, s uvjerenjem da će on biti spas za prezadužene. Međutim, pažljivim čitanjem njegovih odredaba primjećuju se mnoge nedorečenosti i dvojbe za primjenu. Postupak otvaranja stečaja potrošača pokreće sam potrošač, a u slučaju da ga pokreće vjerovnik, prije podnošenja zahtjeva mora dobiti suglasnost dužnika, odnosno, potrošača. Zahtjev se predaje u poslovnicama FINE, koja je na temelju Zakona zadužena za provođenje savjetovanja i posredovanja, a postupak provode za to obučeni posrednici. Posrednici koji će voditi obuku moraju biti osposobljeni za komunikacijske vještine i vještine mirenja, a cijeli postupak koji se provodi u FINI čuva dostojanstvo dužnika i vjerovnika.

  • Prezaduženima omogućen osobni bankrot
  • 20.000 prezaduženih građana

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prognoze Europske komisije za Hrvatsku - Rast BDP-a bit će veći od prosjeka EU

 Hrvatska je prošlu 2015. godinu završila porastom BDP-a za 1,8 posto, o čemu se opravdano hvalila prošla Vlada Zorana Milanovića. To je bila prva godina u kojoj je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz višegodišnje krize i recesije. Ali i nova Vlada se hvali tim rezultatima kao da je ona zaslužna za to. Međutim, optimistična predviđanja EK kažu da će BDP za 2016. i 2017. godinu iznositi 2,1%, što je više od prosjeka zemalja Europske unije. Ista ta Europska komisija očekuje stabilizaciju hrvatskog gospodarstva, usporavanje, tj. smanjenje javnog duga i pad nezaposlenosti. Veliki je to poticaj novoj Vladi Tima Oreškovića da čim prije počne provoditi zacrtane reforme. Glavni pokretač rasta, smatra Europska komisija, su domaća potraživanja, ali i očekivanje rasta investicija i boljeg korištenja fondova Europske unije.

  •  Smanjenje nezaposlenosti
  •  Je li realan ovakav rast BDP-a?

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rezultati istraživanja o učincima Zakona o minimalnoj plaći u RH

Na temelju Nacionalnog programa reformi za 2015. godinu, u srpnju 2015. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za uspostavu i uređenje sustava plaća u Republici Hrvatskoj 2015. – 2016., kojim su utvrđene aktivnosti, nositelji tih aktivnosti i rokovi za provedbu aktivnosti potrebnih za uspostavu politike plaća u Hrvatskoj.
Kada je riječ o aktivnostima, koje je u cilju uspostave pravedne politike plaća bilo potrebno provesti u realnom sektoru, Akcijskim planom predviđena je izrada analize učinaka Zakona o minimalnoj plaći na proizvodnost, konkurentnost i socijalnu isključenost (dalje u tekstu: Analiza).
Stručni tim neovisnih stručnjaka, u čiji su rad bili uključeni i predstavnici socijalnih partnera, izradio je predmetnu Analizu te se u predstojećem razdoblju očekuje i javna rasprava o navedenom dokumentu, na temelju koje će se donijeti odluka o potrebi izmjene postojećeg Zakona o minimalnoj plaći.
Cilj studije je ocijeniti dosadašnje iskustvo s minimalnom plaćom u Hrvatskoj i razmotriti mogućnosti za unapređenje ovog instituta regulacije tržišta rada te na taj način pružiti potporu daljnjem socijalnom dijalogu i prilagodbi sustava minimalne plaće ambicijama i potrebama zaposlenika i poslovnog sektora.

  • Učinci postojanja minimalne plaće
  • Iznosi minimalne plaće u RH
  • Obuhvat minimalne plaće
  • Preporuke neovisnih stručnjaka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
18.598 mladih radilo je za „poticajnih“ 2.600,00 kuna

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prošle godine je čak 18.598 mladih bilo korisnikom mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a što je čak 4.345 više nego 2014. godine. Zapošljavanje mladih u pravi radni odnos prati se tek s protekom godine dana nakon izlaska iz mjere osposobljavanja pa su poznati samo podaci za 2013. godinu, a po kojima su polaznici iz 2013. zaposleni u narednih godinu dana u postotku od 59,7 posto.
Na prvi pogled ove brojke čine se ohrabrujućima, no iz njih se ne vidi jesu li mladi ostali raditi kod poslodavca gdje su se osposobljavali ili su tražili i našli posao kod novog poslodavca, te jesu li ustvari godinom osposobljavanja i takvom novom opcijom poslodavcima u mnogim slučajevima u startu bili zakočeni u traženju pravog posla.
Porazan je posebno podatak da je ova mjera korištena samo 33% u privatnom sektoru, a ostalo su koristile ustanove, gradske i državne uprave odnosno javni sektor. Jednostavno rečeno, ispada da je država koja osigurava sredstva ta ista sredstva davala sama sebi kao poslodavcu, odnosno poticala je sama sebe. Uzme li se u obzir da se u mnogim dijelovima javnog sektora brani novo zapošljavanje, ova mjera služila je za popunjavanje kadrovskih rupa, a mnogi mladi unaprijed su znali da neće ostati u sredini u kojoj se osposobljavaju, vjerojatno su bili unaprijed otpisani i upitno je koliko su zaista bili i aktivno osposobljavani. To je (ne)poticajno samo po sebi.

Verzija za ispis
 
Radnici do minimalne plaće i prije otvaranja stečaja poslodavca

Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca stupio je na snagu 1. rujna 2015. godine i u njemu je propisano da će Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja (dalje: Agencija) isplaćivati radnicima do tri minimalne plaće i u slučajevima kada poslodavac nije u stečaju, ali mu je blokiran račun. Za taj dio isplaćenih potraživanja radnik prenosi na Agenciju prava iz stečajnog postupka, a preostali dio potraživanja ostvaruje u stečajnom postupku. Dosad je radnik svoja potraživanja mogao ostvarivati isključivo nakon otvaranja stečaja i tek nakon utvrđivanja tražbine, a osnivanjem Agencije mu je omogućeno da mu se isplate barem do tri minimalne plaće.
Zbog neisplaćene plaće od rujna do prosinca 2015. godine ukupno su zaprimljena 3133 zahtjeva poslodavca za isplatu plaće za 14.373 radnika. Ukupna vrijednost tih ovrha iznosi 60 milijuna kuna. Putem Fine s računa poslodavca je naplaćeno 36 milijuna kuna, dok je iz sredstava Agencije podmireno samo 2,1 milijuna kuna te je na taj način isplaćeno 606 radnika, a oko 18 milijuna kuna se i dalje nalazi u postupku prisilne naplate. Dakle, u većini slučajeva se radnici uspiju namiriti s računa poslodavca preko ovrhe, dok u samo malim slučajevima mora intervenirati država, odnosno Agencija.
Od ukupnog broja samoblokiranih poslodavaca zasad ih je 190 dostavilo zahtjeve za isplatom minimalne plaće u iznosu od 7,3 milijuna kuna i to za 2240 radnika. Od velikih poduzetnika mogućnost za jedan minimalac radnicima prije stečaja iskoristio je samo šibenski TLM Aluminium, a riječ je o 1,6 milijuna kuna. Iz navedenog se može zaključiti da Zakon ispunjava svoju svrhu, odnosno da radnicima osigurava isplatu plaće.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: