English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Oko 63% građana u RH u 2018. godini primilo je plaću ispod prosječne
U svibnju ove godine Državni zavod za statistiku objavio je podatke o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto i bruto plaće sa stanjem u ožujku 2018. godine. Prema tim podacima može se zaključiti da je u 2018. godini oko 63% građana u RH primalo neto plaću u iznosu manjem od prosječne plaće u RH, dok je oko 59.000 radnika primilo bruto plaću do iznosa minimalne plaće koja ove godine iznosi 3750 kn. 
Iz strukture zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske prema visini prosječne isplaćene neto plaće vidi se da je 0,6% zaposlenih primilo neto plaću do 2 750 kuna. Neto plaću od 2 751 do 6 400 kuna primilo je 62,3,% zaposlenih, a neto plaću od 6 401 do 12 000 kuna primilo je 31,8% zaposlenih. Neto plaću iznad 12 000 kuna primilo je 5,3% zaposlenih u pravnim osobama.
 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agencijski rad u porastu
Agencijski radnik, odnosno ustupljeni radnik, najčešće je star 25 do 34 godine, ima završenu gimnaziju, strukovnu ili umjetničku srednju školu, a ugovor o radu mahom potpisuje na razdoblje od tri mjeseca, pokazuje prvo javno objavljeno Izvješće o agencijskom radu. 
Lani je posredstvom agencija za privremeno zapošljavanje radilo 18.159 radnika. Najveći broj agencijskih radnika radio je na jednostavnim poslovima u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji, prometu, zatim u jednostavnim uslužnim zanimanjima, kao što su čistači, perači, kućne pomoćnice, ali i u telekomunikacijama. 
Od 2013. g. do kraja 2016. g. broj agencijskih radnika porastao je 18 puta – na 19.327 radnika, pri čemu su mahom svi bili zaposleni na određeno vrijeme, dok je gotovo svaki sedmi radnik radio u nepunom radnom vremenu. 
Agencijski rad je jedan od nesigurnih oblika rada, koji su u Hrvatskoj u porastu. Da je nesigurni agencijski rad za neke radnike dugogodišnja sudbina, jasno je i iz podataka o materijalnim pravima koja im se isplaćuju. Tako je 229 radnika koje agencije ustupaju poslodavcima uspjelo skupiti najmanje 10 godina staža te su im isplaćene jubilarne nagrade. Agencijskim radnicima se mahom pokrivaju troškovi prijevoza na posao i s posla, no to materijalno pravo ipak je nedostupno za skoro 4,5 tisuće agencijskih radnika. Božićnicu prima svaki četvrti, a regres tek svaki jedanaesti agencijski radnik. 

Verzija za ispis
 
Hoćemo li raditi do smrti?
Naši su ljudi zasigurno svjesni da će Hrvatska u budućnosti teško financirati mirovine dok se broj starijih ljudi povećava, a mladih ima sve manje, ponajprije zato što odlaze u inozemstvo. Međutim, Vladina zakonska reforma kojom je odredila produljenje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina već od 2028. g., kao i pojačano rezanje mirovina onima koji se umirovljuju prijevremeno, ipak izaziva revolt. Naime, građani su nezadovoljni time što se hrvatske vlade, osobito sadašnja, uglavnom bave posljedicama nevolja, a ne njihovim uzrocima. 
Primjerice, životni vijek u Hrvatskoj kraći je od onog u razvijenim zemljama, Hrvati žive gotovo tri godine manje od prosjeka Europske unije. Građani nakon 65 godina mogu očekivati jedva pet godina života u zdravlju, za razliku od europskog prosjeka koji iznosi oko deset godina.

  • Promašena politika
  • Nedostaju radnici



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati rade više od prosjeka EU
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za četvrto tromjesečje 2018., udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak, koji čini gotovo petina zaposlenih, djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj – prema podacima Eurostata, RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU. Naime, 6,9 posto zaposlenih stanovnika RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca.

  • Stopa zaposlenosti
  • Hrvatski građani rade više od prosjeka EU
  • Stopa nezaposlenih u RH iznosi 8,5 posto
  • Zaposlenost muškaraca i žena
  • Kraće od punog radnog vremena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto sam potpisao?
Europska komisija je za hrvatsku mirovinsku reformu preporučila tri mjere (podizanje granice za umirovljenje, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina te usklađivanje mirovina po posebnim propisima s općim uvjetima), napravljeno je sve – osim treće mjere. To što traži Europska komisija nije nikakva presija, ili zadatak koji se ne može izbjeći. To je dijalog. Ovo što mi imamo u Hrvatskoj je odluka Vlade RH i ministra Pavića. Oni su odlučili da će se ići u ubrzavanje odlaska u mirovinu sa 67 godina, u penalizaciju ranijih umirovljenja, ali da povlaštene mirovine i dalje ostaju nedodirljive. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati traže ostavku ministra Pavića
Trojica sindikalnih čelnika, Mladen Novosel, Vilim Ribić i Krešimir Sever zatražili su na konferenciji za novinare ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, optuživši ga da je zaustavio socijalni dijalog, potrošio milijune kuna, novac poreznih obveznika, na protureferendumsku kampanju prepunu manipulacija te za utjerivanje straha među građanima kako bi spriječio njihovo potpisivanje za referendumsku inicijativu.
Zatražili su da ministar Pavić pokaže javnosti kako se došlo do izračuna od 45 milijardi kuna navodnog duga ako se ispune sindikalni zahtjevi. Brojka je rađena na lažnim i krivim pretpostavkama, a onda ni sama brojka ne može biti točna. Protureferendumskom kampanjom, financiranom novcem poreznih obveznika, Vlada je isprepadala ljude, izazvala efekt straha, uplašila ih, kako bi spriječila referendum. Sindikalni čelnici su pozvali građane da se odupru samovolji vlasti, da pokažu kako se ne boje i da u što većem broju potpišu za referendum o promjeni uvjeta za mirovinu. 

Verzija za ispis
 
U Hrvatskoj su stariji radnici nepoželjni
Zašto su u hrvatskom društvu stariji od 50 godina nepoželjni kao radnici, osim ako nisu liječnici, sveučilišni profesori, odvjetnici? I zašto lošije žive od radnika iz ostatka EU? Većina nas bi radije prepustila svoj život i zdravlje u ruke liječniku u dobi od 50 ili 60 godina, nego mladom liječniku. No, kad je riječ o drugim starijim radnicima, kvaliteta njihova radnog života je niža od mlađih radnika i njihovih vršnjaka iz drugih EU zemalja.

  • Htjeli bi da rade dulje, ali ih ne cijene



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Provedena mirovinska reforma je nepravedna!
Reforma mirovinskog sustava suštinski je nepravedna, jer ćemo zbog djelomičnih interesa u dugom roku oštetiti veliku većinu građana, zaključak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom “Zašto je 67 previše i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada”, koja je održana 4. travnja 2019. Konferenciju su organizirale Zaklada Friedricha Eberta i inicijativa "67 je previše", koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Na konferenciji su se mogla čuti iskustva provedene mirovinske reforme u Belgiji i Austriji, te rezultati istraživanja o kvaliteti rada u Hrvatskoj i razlozima za prijevremeno umirovljenje. 

  • Kriza rada, a ne kriza mirovinskoga sustava!
  • U Hrvatskoj su ljudi manje zadovoljni svojim radnim mjestom



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati ne iseljavaju zbog siromaštva
I dok su u novije vrijeme Irska i Švedska postale najspominjanije destinacije u koje Hrvati odlaze raditi, jedna država je već desetljećima spremna prihvatiti i zaposliti Hrvate. Riječ je o Njemačkoj. Prema istraživanju provedenom na uzorku od 1200 hrvatskih iseljenika koji su u Njemačku odselili nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, iseljavanje bi trebalo stati 2026. godine, a dotad bi iz Hrvatske trebalo iseliti oko 800 tisuća, većinom mladih, radno sposobnih osoba. 
Ispitanici su ispunjavali čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli.

  • Razočarani su društvom


Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja – Međunarodni praznik rada
Prvi maj ili Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava. 
1. svibnja nije točan komemorativni datum nemira koji su izbili na Trgu žitne burze u Chicagu 1886. godine, a koji se smatraju glavnim događajem koji je inspirirao ovaj praznik. Da se upravo 1. svibnja komemorira kao datum koji obilježava pravo na 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati prava na vlastiti život, odlučila je jednoglasno američka Federacija organiziranih sindikata na konvenciji u listopadu 1884., dvije godine ranije. Međunarodni postaje 1890. godine i danas je službeni praznik u više od 80 zemalja, a u još toliko zemalja se neslužbeno slavi, često uz uličnim nemirima.

  • Nemiri na Trgu žitne burze u Chicagu 



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »