English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Stupio na snagu Zakon o tržištu rada
S 1. siječnja ove godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu rada. Riječ je o Zakonu koji do sada nije postojao, a tekst Zakona objedinjuje Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja te provedbu Zaključka Vlade od 2. kolovoza 2018. godine u cilju prebacivanja nadležnosti s Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Navedeni Zakon, uz Zakon o doprinosima, predstavlja korak unatrag u uređivanju prava nezaposlenih osoba i politike poticanja zapošljavanja i politike prema nezaposlenima.


  • Samo 17% nezaposlenih ostvaruje naknadu za nezaposlene!
  • Nužne su promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja!




                                           

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinski sustav - Još nema pravog rješenja
Na snagu je stupila mirovinska reforma koja prema njenim tvorcima znači preokret u odnosu na dosadašnje stanje. Osigurat će se, navodno, stabilnost mirovinskog sustava i povećat će se mirovine. Kao što često biva, jedno su želje, a drugo stvarnost. Mjere koje donosi ta reforma ni po čemu ne mogu poboljšati jadan položaj najveće većine od milijun i dvije stotine tisuća umirovljenika u Hrvatskoj jer ni na koji način ne povećavaju količinu sredstava za mirovine. A sve ostalo, bez tog povećanja, je prelijevanje iz šupljega u prazno.

  • Broj radnih mjesta fiksiran

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sve manje radnika boji se za svoje radno mjesto
Portal Moj Posao proveo je istraživanje među 1300 ispitanika, čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 
Više od polovice ispitanika u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Prethodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla. 
Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, dok se njih 70% ne boji. Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. g., međutim taj udio se tijekom godina drastično smanjuje. 
Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine.
Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi. 
Znanje i vještine najvažniji su faktor za dobivanje posla, smatra 61% ispitanika. Iskustvo je drugi prema važnosti faktor za dobivanje posla. Veza se nalazi na trećemu mjestu, a da je ona potrebna za dobivanje posla, smatra 29% zaposlenih. Veliki je to pomak u odnosu na prošlu godinu, kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla. 

Verzija za ispis
 
Niske plaće i mirovine
Hrvatski osnovni problem nije to je li Nezavisna država Hrvatska pobijedila u Drugom svjetskom ratu, jesu li komunisti krivi za sve, ili to je li nam nekada bilo bolje, već činjenica da većina stanovnika ove zemlje nema dovoljna primanja za pristojan život. Kažemo većina, jer postoji uski sloj koji se dobro snašao u ovim našim burnim zbivanjima i kojem se pogoduje na svakom koraku. Prema paritetu kupovne moći mi smo na dnu Europske unije pa su tako najveća većina umirovljenika i velik dio onih koji su zaposleni, socijalni slučajevi. Tome treba pridati još uvijek velik broj nezaposlenih.

  • Potrebna stopa rasta od barem 4 posto



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doživi mirovinu, i tebe se tiče
Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se 20. listopada 2018. g. na Europskom trgu u Zagrebu prosvjedujući protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom „Doživi mirovinu, i tebe se tiče“. Prosvjed su organizirale tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.

  • Transparenti s jakim porukama
  • Poruke radnika s tribina
  • Sever: Nema uvjeta za produženje radnog vijeka do 67 godina
  • Prijedlozi mirovinske reforme i zahtjevi sindikata




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Koliko zaposlenih dobiva prosječnu plaću?
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u RH za kolovoz 2018. iznosila je 6.264 kn, što je nominalno i realno više za 0,9 posto u odnosu na srpanj 2018., objavio je Državni zavod za statistiku. 
Često se postavlja pitanje koliko ljudi zapravo prima tu prosječnu plaću, a podaci Porezne uprave za prošlu godinu to otkrivaju. Tako neto plaću u kategoriji od 6.001 do 6.500 kn prima ukupno 86.985 građana, od ukupno 1.592.215 zaposlenih. Čak 1.166.731 zaposlenih prima plaću manju od prosječne. Potom je više od polovice zaposlenih, njih 847.750, grupirano u kategorije s mjesečnim neto plaćama od 2.500 do 5.500 kn. 
Što se tiče visokih plaća, 269 zaposlenih ima više od 100.000 kn mjesečno, njih 921 plaću od 50.001 do 100.000 kn, a 789 od 40.001 do 50.000 kn mjesečno. 

Verzija za ispis
 
Neodgovorna Vlada
Koliko će iznositi minimalac za iduću godinu još nije poznato, pa tako niti poslodavci ne mogu iskalkulirati utjecaj minimalne plaće na njihove buduće troškove. Neodgovorno je to ponašanje vlasti i prema poslodavcima, ali i prema radnicima.
Vlada planira izmijeniti aktualni zakon o minimalnoj plaći. Radni prijedlog izmjena poznat je gotovo mjesec dana. No, zakon treba proći i proceduru u Vladi i Saboru i za to treba vremena.
  • Smanjenje minimalca


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na rubu siromaštva - U Hrvatskoj 1,2 milijuna ljudi na rubu siromaštva!
Sredinom listopada ove godine Eurostat je objavio podatke koji pokazuju da se u proteklom razdoblju u Europskoj uniji povećala opasnost od siromaštva i društvene isključenosti. Za razliku od drugih država Europske unije u Hrvatskoj je 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je skoro 1,2 milijuna ljudi. Takav podatak svrstava Hrvatsku u gornji dio zemalja EU s velikim postotkom opasnosti od siromaštva. 
Skoro 20% ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobara potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana (poput ribe ili mesa), te si ne mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Varljiv prosjek plaća - 75% radnika socijalni slučajevi
U posljednje dvije godine u Hrvatskoj se gospodarstvo blago oporavlja, s time da je taj oporavak osjetno manji od onoga u ostalim tranzicijskim zemljama Europske unije. Na primjer, stopa rasta bruto društvenog proizvoda ove godine u Sloveniji je dvostruko veća nego u Hrvatskoj. Usporedo s rastom gospodarstva, blago su porasle plaće pa sada prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi nekih 6.300 kuna.

  • Reforme u korist onih koji imaju


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iz Hrvatske se iselilo 14% stanovnika
Deseci tisuća ljudi bježi s Balkana u bogatije zemlje, a za to su glavni razlog nesloboda, ovisnost o strankama i male plaće, napisao je austrijski list u analizi zašto se ljudi iz jugoistočne Europe iseljavaju na bogati sjever.
Navode da je u mnogim sljednicama Jugoslavije životni standard bio veći prije 30 godina. U Hrvatskoj egzodus stanovništva poprima prijeteće razmjere za opstanak države. Iz Hrvatske se iselilo 14% stanovništva, a prosjek EU je 3,8%. U jugoistočnoj Europi život određuju obiteljske konvencije, pripadnost naciji ili religiji, dakle kolektivni entiteti. Što se Hrvatske tiče, Austrijancima je jasno što se događa: ulaskom u EU Hrvati su dobili mogućnost naći posao u drugim članicama, što je stvorilo pravi egzodus. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »