English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Koliko zaposlenih dobiva prosječnu plaću?
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u RH za kolovoz 2018. iznosila je 6.264 kn, što je nominalno i realno više za 0,9 posto u odnosu na srpanj 2018., objavio je Državni zavod za statistiku. 
Često se postavlja pitanje koliko ljudi zapravo prima tu prosječnu plaću, a podaci Porezne uprave za prošlu godinu to otkrivaju. Tako neto plaću u kategoriji od 6.001 do 6.500 kn prima ukupno 86.985 građana, od ukupno 1.592.215 zaposlenih. Čak 1.166.731 zaposlenih prima plaću manju od prosječne. Potom je više od polovice zaposlenih, njih 847.750, grupirano u kategorije s mjesečnim neto plaćama od 2.500 do 5.500 kn. 
Što se tiče visokih plaća, 269 zaposlenih ima više od 100.000 kn mjesečno, njih 921 plaću od 50.001 do 100.000 kn, a 789 od 40.001 do 50.000 kn mjesečno. 

Verzija za ispis
 
Neodgovorna Vlada
Koliko će iznositi minimalac za iduću godinu još nije poznato, pa tako niti poslodavci ne mogu iskalkulirati utjecaj minimalne plaće na njihove buduće troškove. Neodgovorno je to ponašanje vlasti i prema poslodavcima, ali i prema radnicima.
Vlada planira izmijeniti aktualni zakon o minimalnoj plaći. Radni prijedlog izmjena poznat je gotovo mjesec dana. No, zakon treba proći i proceduru u Vladi i Saboru i za to treba vremena.
  • Smanjenje minimalca


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na rubu siromaštva - U Hrvatskoj 1,2 milijuna ljudi na rubu siromaštva!
Sredinom listopada ove godine Eurostat je objavio podatke koji pokazuju da se u proteklom razdoblju u Europskoj uniji povećala opasnost od siromaštva i društvene isključenosti. Za razliku od drugih država Europske unije u Hrvatskoj je 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je skoro 1,2 milijuna ljudi. Takav podatak svrstava Hrvatsku u gornji dio zemalja EU s velikim postotkom opasnosti od siromaštva. 
Skoro 20% ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobara potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana (poput ribe ili mesa), te si ne mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Varljiv prosjek plaća - 75% radnika socijalni slučajevi
U posljednje dvije godine u Hrvatskoj se gospodarstvo blago oporavlja, s time da je taj oporavak osjetno manji od onoga u ostalim tranzicijskim zemljama Europske unije. Na primjer, stopa rasta bruto društvenog proizvoda ove godine u Sloveniji je dvostruko veća nego u Hrvatskoj. Usporedo s rastom gospodarstva, blago su porasle plaće pa sada prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi nekih 6.300 kuna.

  • Reforme u korist onih koji imaju


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iz Hrvatske se iselilo 14% stanovnika
Deseci tisuća ljudi bježi s Balkana u bogatije zemlje, a za to su glavni razlog nesloboda, ovisnost o strankama i male plaće, napisao je austrijski list u analizi zašto se ljudi iz jugoistočne Europe iseljavaju na bogati sjever.
Navode da je u mnogim sljednicama Jugoslavije životni standard bio veći prije 30 godina. U Hrvatskoj egzodus stanovništva poprima prijeteće razmjere za opstanak države. Iz Hrvatske se iselilo 14% stanovništva, a prosjek EU je 3,8%. U jugoistočnoj Europi život određuju obiteljske konvencije, pripadnost naciji ili religiji, dakle kolektivni entiteti. Što se Hrvatske tiče, Austrijancima je jasno što se događa: ulaskom u EU Hrvati su dobili mogućnost naći posao u drugim članicama, što je stvorilo pravi egzodus. 

Verzija za ispis
 
Milijun ljudi u Hrvatskoj je nezaposleno, ali ni ne traže posao
Službena statistika o nezaposlenosti naizgled nije loša. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je sa 19,4 posto krajem 2014. g. na 8,5 posto u kolovozu ove godine, što su razine koje analitičari nazivaju prirodnom nezaposlenošću za Hrvatsku. Bio bi to dobar pokazatelj da podaci o zaposlenosti ne bacaju drugačije svjetlo. Zaposlenost je rasla zajedno s oporavkom BDP-a pa onda od listopada prošle godine krenula silaznom putanjom. 

  • Aktivna radna snaga



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada zadržava nepravdu, neizvjesnost i politiziranost u uređenju minimalne plaće
Dana 4. listopada 2018. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava otvorilo je postupak javnog savjetovanja o prethodnoj procjeni Prijedloga zakona o minimalnoj plaći koje će trajati do 18. listopada 2018. godine.
Time je Vlada RH započela proceduru donošenja novog Zakona o minimalnoj plaći, koji bi prema najavama trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Kao razloge donošenja novog Zakona o minimalnoj plaći Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava navodi „izostanak očekivanih učinaka izmjene Zakona od prošle godine u odnosu na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći“ u odnosu na one poslodavce koji nisu mogli isplaćivati minimalnu plaću, te „transparentnije uređenje minimalne plaće u RH“. 

  • Zakon loš za radnike!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povećanje mirovina za 69 kn nije malo?
Postupak e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o izmjenama paketa mirovinskih zakona trajat će do 14. listopada. Tim povodom ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić gostovao je u jednoj HRT-ovoj emisiji i odgovarao na kritike sindikata i javnosti.
„Sadašnji umirovljenici su imali rekordan rast mirovina – u dvije godine Vlade Andrije Plenkovića mirovine su podignute za 6,3 posto. Imamo očigledan rast mirovina koji se prelijeva radi rasta plaća“, istaknuo je ministar. Suočen s činjenicom da taj rast zapravo iznosi 69 kuna, ministar je rekao kako to nije malo te da u proračunu nedostaje 17 milijardi kuna. Ministar Pavić u više je navrata isticao kako je cilj Vlade odlazak u mirovinu sa što duljim stažem, pri čemu će i mirovine biti veće.
Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života od 2031. godine, donosi oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljenja, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u prvi mirovinski stup. 

Verzija za ispis
 
Stajališta i zahtjevi sindikalnih središnjica o prijedlogu mirovinske reforme


  • I. Ubrzanje podizanja dobi za starosnu mirovinu
  • II. Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika
  • III. Povećanje penalizacije odnosno trajnog umanjenja prijevremene starosne mirovine 
  • IV. Poticanje dužeg ostanka u svijetu rada (stimulacija)
  • V. Pravo na izbor povoljnijeg rješenja prilikom umirovljenja (samo I. ili I. i II stup) 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pada potražnja za radom
U rujnu je mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta porastao za 24,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No unatoč povećanju apsolutnog broja oglasa, kada se izuzmu oglasi za sezonske poslove, primjećuje se pad potražnje za radom na mjesečnoj razini u iznosu od -2,8 posto. Nakon lipnja i srpnja, ovo je treće smanjenje indeksa na mjesečnoj razini u posljednjih šest mjeseci.
U strukturi najtraženijih zanimanja, prvih pet, koja čine gotovo trećinu svih objavljenih oglasa, u rujnu su i dalje činili prodavač, konobar, učitelj i kuhar, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine vozača zamijenio skladištar. Najveći pozitivni doprinos rastu indeksa na godišnjoj razini u iznosu od 24,4 posto ima potražnja za učiteljima, dok najveći negativni doprinos ima potražnja za inženjerima strojarstva i programerima. Primjetan je i pad potražnje s ugovorima na temelju stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, za 40,3 posto u odnosu na rujan 2017. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »