English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Hrvatska s najviše sudaca u Europi
Europska komisija objavila je redovito izvješće o stanju pravosuđa u Europskoj uniji. U njemu su prezentirani pokazatelji neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica. Cilj ovih podataka je pomoći nadležnim tijelima da povećaju djelotvornost svojih pravosudnih sustava, a kako proizlazi iz analize, Hrvatskoj bi ta pomoć itekako trebala.
Naime, prema podacima do kojih je došla Europska komisija, Hrvatska je u ovom trenutku na prvom mjestu po broju sudaca na sto tisuća stanovnika. Još prije dvije godine bili smo na drugom mjestu, iza Slovenije, no sada smo prvaci Europe u tome. Evo i tablice koja to potvrđuje:
 
  • Nisu svi ti suci baš vrijedni
  • Ni eura nismo uzeli za sudski ICT


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cijena hrane kao u EU, a primanja triput niža
Hrvatska je prema prosječnoj razini cijena šesta najjeftinija članica EU te se s cijenama koje dosežu 67 posto prosjeka EU nalazi između Litve i Slovačke. 

  • Na hranu nam odlazi trećina prihoda
  • Elektronika i odjeća najskuplji


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doplatak
Od 1. srpnja 2018. viši dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
S 1. srpnja 2018. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kojim je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice, tj. 2.328,20 kn (za 2018. godinu).
Važno je naglasiti da novi korisnici od 1. srpnja 2018. zahtjeve mogu podnijeti u roku od 90 dana, odnosno do 1. listopada 2018., a pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana stupanja na snagu izmjena Zakona, tj. od 1. srpnja 2018. (prijelazno razdoblje). Nakon 1. listopada 2018. pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana podnošenja zahtjeva. Svi postojeći korisnici kojima se redovito isplaćuje doplatak za djecu ne trebaju podnositi nove zahtjeve jer su iznosi doplatka ostali nepromijenjeni.
Novine Zakona omogućile su i da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Također, ovim izmjenama Zakona pravo na doplatak za djecu priznaje se i za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života. 

Verzija za ispis
 
Razdvojiti opće i posebne mirovine!
Na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske iznijeli su tri preduvjeta za provođenje mirovinske reforme u Hrvatskoj. Uz reformske mjere koje traže, istaknuli su i pet prijedloga kako zaustaviti siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj.
Uz početak djelovanja Radne skupine za mirovinsku reformu, Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske traže transformaciju drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni, razdvajanje općih i posebnih mirovina te zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba, uz pomoć pet hitnih mjera.

  • Obvezni mirovinski stup u dobrovoljni
  • Razdvajanje općih i posebnih mirovina
  • Zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povlaštene mirovine konstantno rastu
Reforma bi se sastojala od praktički ukidanja drugog mirovinskog stupa i prebacivanja ušteđenog novca građana u ruke države, u zamjenu za dodatke na mirovinu. Takva najava nije dobro "sjela" hrvatskim građanima, ali je predmet kritika i u vladajućoj koaliciji pa će svakako biti zanimljivo pratiti daljnju situaciju. Iz Vlade su također reagirali kazavši kako se ne radi o ukidanju drugog stupa, već zapravo njegovom jačanju?!

  • Rupa u mirovinskom sustavu 
  • Povlaštene mirovine 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 28. svibnja 2018. godine, održan je prvi sastanak radne skupine vezan za izradu novog Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju u sklopu zajedničkog paketa cjelokupne mirovinske reforme. Sastanak je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava i načelno ponovio već poznate smjernice buduće mirovinske reforme. Naglasio je kako je postojeći mirovinski sustav održiv i da su izdvajanja za 1. mirovinski stup približno 39 milijardi kuna te kako se 17 milijardi kuna nadoknađuje iz državnog proračuna. Skrenuo je pozornost na to kolika je prosječna starost umirovljenika, koliki je prosječni staž umirovljenja i koliki je udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. Demografske promjene spomenuo je kao polaznu osnovu za glavni smjer mirovinske reforme, tj. povećanu penalizaciju za prijevremeno umirovljenje, kao i povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Istaknuo je kako se usporedno planiraju i mjere iz Europskog socijalnog fonda koje se odnose na aktivno starenje, mirovinske domove te centre za socijalnu skrb. Naglasio je kako ovom mirovinskom reformom nitko neće biti oštećen. 
Paket zakona planira se u rujnu 2018. godine uputiti u saborsku proceduru u dva čitanja, sa stupanjem na snagu od 1. siječnja 2019. godine. Na samom početku sastanka predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava naglasili su kako na ovom sastanku neće predstaviti konkretne prijedloge, već isključivo analizu postojećeg stanja. Prezentaciju analize postojećeg stanja i dosadašnjih trendova održala je predstavnica HZMO-a Ljiljana Marušić, a dostavljena nam je naknadno, nakon održanog sastanka. Na samom početku naglašen je omjer korisnika mirovina i broja osiguranika u 1980. godini, kada je iznosio 1:4,04 pa sve do 2017. godine, kada je iznosio 1:1,20. 

Verzija za ispis
 
Smanjiti opterećenja na plaće
Hrvatska u velikoj mjeri zaostaje za gospodarskom razvijenošću Europske unije, s obzirom na to da je naša potencijalna stopa rasta između 1 i 1,5 posto, a s takvom stopom rasta potrebna su nam desetljeća da dostignemo onu razinu razvijenosti koju danas imaju Slovenija, Poljska, Austrija ili Njemačka, uz pretpostavku da one u međuvremenu ne rastu. U takvoj situaciji potrebno je napraviti ozbiljan zaokret u ekonomskoj, posebno poreznoj i fiskalnoj politici, s obzirom na to da Hrvatska danas ima stopu poreznog opterećenja od 46 posto udjela poreza u BDP-u, za razliku od novih članica EU, s kojima se uspoređujemo, a koje imaju 38,5 posto porezno opterećenje.
Smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto neće pridonijeti poboljšanju gospodarske situacije, niti bi to građani značajnije osjetili, a to smanjenje bi značilo gubitak od dvije milijarde za proračun. No, smanjenje poreza na plaće bi građani zasigurno osjetili jer bi to dovelo do povećanja njihovih neto plaća. Plaće u Hrvatskoj nisu male nego pristojne, ali je problem u skupoj državi i birokratskom, tromom aparatu koji na bruto plaći poslodavcima poskupljuje cijenu rada. Stoga je najbolja demografska mjera podizanje neto plaća zaposlenika. 

Verzija za ispis
 
Plaćamo najskuplji benzin - Smanjiti trošarine
Rast cijena nafte na međunarodnom tržištu potaknuo je i rast cijena naftnih prerađevina na hrvatskom tržištu. Cijene goriva za motorna vozila rastu. Očekivani daljnji rast cijena nafte i, posljedično, goriva te s tim rastom vezana lančana poskupljenja, za posljedicu će imati rast inflacije veći od 1,4 posto, koju za 2018. godinu prognozira Europska komisija. 

  • Proizvodna cijena litre benzina 3,50 kuna!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Hrvatskoj već radi 11.336 stranaca
Hrvatska postaje sve zanimljivija zemlja i za strane radnike koji ne dolaze samo iz susjednih, nego i iz dalekih zemalja. U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno 47 Indijaca, a zanimljivo je da su počeli dolaziti i Filipinci. U ovom trenutku u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima zaposleno s radnom dozvolom ukupno 11.336 stranaca. Prema očekivanjima, najbrojniji su državljani BiH, pa slijede državljani Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije i Ukrajine. 
Ovih dana je Vlada odredila novi gornji limit kvota za strance i ona sad iznosi 35.500, što je dosad najviša otvorenost tržišta stranim radnicima. Dojam je da su kvote već razgrabljene, no kako se vidi iz podataka MUP-a, potrošena je zasad tek trećina predviđenih dozvola. Ostalo je dosta slobodnih mjesta u građevini, brodogradnji, metalskoj industriji, prometu, a najviše slobodnih poslova je ostalo u preradi ribe, gdje poslodavci koji su investirali u nove pogone i dalje teško dolaze do radnika. 

Verzija za ispis
 
Urediti studentski rad
Vlada RH je na sjednici krajem svibnja usvojila Prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se uređuju prava i obveze studenata u obavljanju studentskog posla, prava i obveze naručitelja posla i posrednika, kao i ostala pitanja u odnosu na navedenu materiju. 
Osnovni smisao i cilj Zakona bi morali biti stvaranje mogućnosti studentima za dodatnu zaradu, ali i mehanizme koji će spriječiti zloporabe u korištenju takvog oblika rada koje danas postoje u praksi. Međutim, sudeći prema predloženim zakonskim rješenjima, ovaj prijedlog Zakona nije ispunio niti jedan od navedena dva cilja, a još k tome uvodi nered u sustav radnih odnosa! Iako bi posao studenta morao biti definiran kao povremeni posao, novi Zakon to ne predviđa. Upravo iz navedenog razloga Zakon stvara pretpostavke da uvjeti rada studenta budu lošiji od radnika koji kod poslodavca obavljaju isti posao (jer student nema sva prava koja ima radnik na temelju ugovora o radu, dok istovremeno obavlja iste poslove). Ovim Zakonom se studentima ne osiguravanju određena ograničenja koja bi za njih bila povoljnija u odnosu na klasičan radni odnos, ali im se svakako stavljaju obveze koje su veće od obveza iz klasičnog radnog odnosa.

  • Izvanrednim studentima – studentski ugovor umjesto ugovor o radu!
  • Student može raditi 24 sata dnevno!


     

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: