English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Stariji od 50 godina zanemareni
Istraživanje o kvaliteti radnog života radnika starijih od 50 godina u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj i Europskoj uniji pokazalo je dosta poražavajuće rezultate za Hrvatsku. Tako je zaposlenost osoba između 55 i 64 godine u Europskoj uniji 53,3%, a u Hrvatskoj je samo 39%.

  • Niska kvaliteta radnog života
  • Stariji od 50 godina marginalizirani
  • Sinergija mladih i starijih radnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Regulacija studentskog rada
Prema nacrtu novog zakona, preko Student-servisa od iduće godine moći će se zaposliti i izvanredni studenti, minimalna satnica bit će 20 kn, a plaću im poslodavac mora isplatiti do 15. u mjesecu. Ugovor o studentskom radu sklapat će se na mjesec dana. Regulira se 50 posto veća satnica za posebne uvjete rada, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom, naknada putnih troškova i toplog obroka. Tim se zakonom prvi put sustavno i detaljno regulira područje studentskog rada koje godišnje obuhvati oko 65 tisuća redovnih studenata i u kojem se svake godine okrene više od milijarde kuna.

  • Iskorištavanje studentskog rada
  • Radnik donekle zaštićen


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Preporuke MMF-a - Realni dohoci u Hrvatskoj niži od prosječnih dohodaka EU-a
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavila je zaključke Misije MMF-a o gospodarskom stanju Hrvatske i provedenim i planiranim reformama. MMF zaključuje da se gospodarski oporavak Hrvatske nastavlja treću godinu, međutim, ujedno smatra da su realni dohoci još uvijek znatno niži od prosječne razine dohodaka u EU. Da bi se u Hrvatskoj dogodio porast plaća, MMF smatra da će to zahtijevati fiskalne reforme poticajne za rast i strukturne reforme za poboljšanje produktivnosti, te da je s tim u vezi, nužno nastaviti reformirati i modernizirati javni sektor, posebno zdravstveni i obrazovni sustav te stručno osposobljavanje i pravne procese.

  • Reforma zdravstva i mirovinskog sustava
  • Reforme se sporo provode


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Otkaz sindikalcu kao opomena ostalima!?
Najavljeni otkaz ugovora o radu predsjedniku sindikata Nova solidarnost bila je proteklih dana udarna vijest gotovo svih hrvatskih medija. To je ujedno treći otkaz sindikalistima iz ovoga sindikata, sindikata koji je nastao prije tri godine, upravo u vrijeme kada je Rafinerija nafte Sisak proglašena kao nerentabilna i bila pred zatvaranjem. Kako bi je spasili od zatvaranja, radnici su samoinicijativno osnovali Stožer za obranu Rafinerije nafte Sisak, a čelno mjesto u Stožeru zauzeo je predsjednik sindikata Nova solidarnost, koji je upravo u to vrijeme i osnovan. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sve više bolovanja
Unatoč pojačanim kontrolama bolovanja u posljednje dvije godine, stopa bolovanja i dalje raste. Iako se u pohodima HZZO-ovih kontrolora u prosjeku zaključi svako četvrto bolovanje, njihov je broj u porastu, a dnevno je na bolovanju oko 50.000 radnika. 
Liječnici upozoravaju kako na takvu stopu utječu društvene okolnosti. Problem je i to što često pacijenti mjesecima čekaju operacije te su u tom razdoblju na bolovanju. 

  • Loši uvjeti rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ključ za uspješnu provedbu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
U Hrvatskoj kao da je vrijeme stalo. Dok političari vode neke svoje ratove i teško se mire s činjenicom da je 1945. godina daleko iza nas, svakodnevni život radnika u posljednjih dvadesetak godina sveo se uglavnom na puko preživljavanje od ponedjeljka do petka, od prvoga do prvoga u mjesecu, od ovrhe do ovrhe. Došlo je izgleda vrijeme naplate, vrijeme triježnjenja. Ne samo da nas radi sve manje i da realno zarađujemo sve manje, nego nas iz godine u godinu ima sve manje i ako se ovako nastavi, bit će nas sve manje i manje. Poslodavci koji su, ne tako davno, s neskrivenim zadovoljstvom popratili donošenje zadnjeg Zakona o radu (samo jednog u nizu zakona koji je ispunio njihov san da radnici rade sve više, a imaju sve manje!), u čudu gledaju kako ljudi pakiraju stvari i odlaze iz Hrvatske. Tko će raditi? – pitaju se poslodavci. Koga ćemo ovršiti? – pitaju se banke i ostali koji u tom krugu još uvijek dobro zarađuju. Nastavimo li još koju godinu ovako, trajno ćemo se “osloboditi” radnika, poslodavaca, ovrha. No, šalu i sarkazam na stranu, svima je jasno da se situacija treba i mora promijeniti. Vjerujem da je osnivanje i imenovanje sektorskih vijeća, a jednog od njih sam i sama član, jedan od putova pronalaženju izlaza iz stanja u kojem smo se svi skupa našli. 

  • Hrvatski kvalifikacijski okvir
  • Sektorsko vijeće V. Grafička tehnologija 
  • Konferencija u povodu osnivanja 14. sektorskih vijeća
  • Konstituirajuća sjednica sektorskog vijeća V. Grafička tehnologija 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudski kapital osnova gospodarskog razvoja
U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Udruženja stranih ulagača 10. listopada 2017. godine održana je međunarodna konferencija "Ulaganje u ljudski kapital za gospodarski rast".
Cilj konferencije bio je okupiti stručnjake iz svih relevantnih područja kako bi se razmotrila trenutačna situacija na tržištu rada i ocijenile potrebe za odgovarajućom radnom snagom u svjetlu mogućih ulaganja i ubrzanja gospodarskog rasta. Ujedno je cilj rasprave bio utvrditi koje su mjere i reforme potrebne Hrvatskoj kako bi se obrazovni sustav uskladio s tržištem rada. Konferenciji su u svojstvu panelista sudjelovali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, i očekivalo se da će se čuti neke konkretne mjere koje ta dva ministarstva planiraju poduzeti u cilju poboljšanja ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj, no, nažalost, na skupu nije iznijeta niti jedna pažnje vrijedna mjera. Posebno se to odnosi na resor rada i mirovinskoga sustava, kojem je očito jedini domet u kreiranju politika i provedbi potrebnih reformi, mjere aktivne politike zapošljavanja. 
Stav Europske unije o potrebi ulaganja u ljudski kapital, iznio je zamjenik glavnog direktora u Glavnom tajništvu EK Jean-Eric Paquet, koji je naglasio da svako ulaganje u ljudski kapital, na nacionalnoj i EU razini, direktno utječe na gospodarski i društveni razvoj zemlje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto su nam socijala i zdravstvo u rasulu?
Za raznovrsne potrebe građana, o kojima se brinu državne institucije, Hrvatska izdvaja 46,9 posto BDP-a, pokazuje istraživanje Eurostata o državnoj potrošnji u pojedinim članicama. Premda su ukupni državni rashodi, klasificirani u 10 kategorija, u Hrvatskoj čak nešto manji od prosjeka 28 članica EU (47,2 posto), problem je u raspodjeli državnog novca.
Po visini državne potrošnje u odnosu na BDP Hrvatska ne odstupa mnogo od prosjeka EU, ali zabrinjavaju podaci o namjeni izdvajanja. Dok s jedne strane prednjačimo u izdvajanju za državnu administraciju i policiju, u isto vrijeme zaostajemo u izdvajanju za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska zaostaje u porastu plaća
U Hrvatskoj plaće trenutačno rastu po stopi od 4 do 5 posto godišnje. To je dvostruko više nego u razvijenim članicama eurozone, gdje su plaće u drugom tromjesečju postigle rekordan rast od 2 posto. Ali to nije ništa u usporedbi sa srednjom Europom.
Plaće u Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama u posljednjih su godinu dana rasle po stopi između 5 i 10 posto. U Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj odmaknule su još dalje. Mađarima i Rumunjima skočile su rekordnih 15 posto. Val povećanja plaća reakcija je na neuspješnu politiku stezanja remena stanovništvu, koju su provodile gotovo sve europske vlade. Ta politika nemilosrdne proračunske štednje obećavala je da će ojačati konkurentnost zemlje i povećati investicije u gospodarstvo. Međutim, plaće su padale, ali s njima i investicije. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski radnici među najslabije plaćenim u EU
Europski sindikalni institut (ETUI) proveo je i objavio istraživanje o stanju plaća u državama članicama EU pod nazivom „Što pokreće razlike u plaćama u Europi?“. U istraživanju su stručnjaci došli do zaključka da, ako se u obzir uzmu troškovi života, radnici u 11 EU zemalja središnje i istočne Europe plaćeni su mjesečno 944 eura manje od radnika u Njemačkoj. Pri tome je naglašeno da je navedena razlika u neto mjesečnim plaćama i veća ako se kod usporedbe plaća uzme u obzir sastav radne snage i struktura gospodarstva. Ako se kod usporedbe plaća uzmu u obzir čimbenici poput starosne dobi i obrazovanosti radne snage te djelatnosti i zanimanja u kojima se nalazi radna snaga, radnici su plaćeni čak i do 1058 eura manje nego radnici u Njemačkoj. Radnici u Rumunjskoj su najlošije plaćeni, a slijede ih radnici u Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji i Hrvatskoj.
Studija je također pronašla velike razlike u plaćama između središnje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: