English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Najdramatičniji pad plaća u EU – u Hrvatskoj!
Radnici koji rade u istočnim državama članicama Europske unije zarađuju značajno manje od polovice prosječne plaće radnika iz zapadnih država članica EU. Zaključak je to istraživanja koje je proveo Europski sindikalni institut pod naslovom „Zašto radnici u Srednjoj i Istočnoj Europi trebaju povećanje plaća“.
Radnici u istočnim državama članicama EU zarađuju između 42% (u Estoniji) do ispod 18% (u Bugarskoj) plaće radnika iz zapadnih država članica EU. Jedino u Sloveniji radnici zarađuju 60% plaće radnika iz EU 15. 
Razlika u plaćama između istoka i zapada EU smanjivala se krajem 90-ih i dobrim dijelom idućeg desetljeća, no napredak je zaustavljen ekonomskom krizom 2008. godine. U 6 od 11 istočnih država članica razlike u plaćama povećale su se od 2008. do 2016. godine. Najdramatičniji pad zabilježen je u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43 na 37% prosjeka zapadne Europe. 

  • Što treba učiniti?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jedino je Bugarska siromašnija od Hrvatske
Nakon što nas je 2015. godine prestigla u kupovnoj moći, mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i BDP-om po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je europski statistički ured Eurostat. Tako je i službeno iza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%. 
Hrvatska je tako prema dva pokazatelja postala druga najnerazvijenija država članica EU. Prvi pokazatelj je BDP po stanovniku, a drugi materijalno blagostanje stanovništva, kojim se mjeri kupovna moć. Ispred nas su Bugarska i Letonija čija se kupovna moć digla na 63%. Rast hrvatskog BDP-a od 2015. tako ipak nije zaustavio relativno zaostajanje za tranzicijskim državama. Te bi gubitke Hrvatska mogla nadoknaditi idućih deset godina tek kad bi ekonomija rasla oko 4%, no sve prognoze pokazuju da će to biti nedostižno jer se naša prirodna stopa rasta kreće oko 1%. Razloga za očekivanu stagnaciju je mnogo, od visokog javnog duga, slabe poslovne klime, nekonkurentnosti do loših demografskih kretanja koja su posljednjim radnim migracijama upalila sve crvene lampice. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska i 2017. godine u krizi
Premda političari tvrde da se Hrvatska gospodarski oporavila i da je izašla iz krize, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju drugačiju stvarnost. Hrvatsku karakterizira izražena centralizacija i nejednakosti. Stoga gospodarski oporavak građani u najvećem dijelu Hrvatske ne osjećaju. 
Blagodati rekordne turističke sezone osjećaju samo građani u priobalnim županijama, dok je Slavonija u potpunosti ekonomski uništena i zapuštena. Tome najbolje svjedoči činjenica da se polovina hrvatskog gospodarstva nalazi u trima lokalnim jedinicama – Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji koje daju čak 50 posto BDP-a. 
S druge strane, najveći dio Hrvatske pogođen je siromaštvom i iseljavanjem. U tome prednjači Virovitičko-podravska županija, zatim Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Osječka te Ličko-senjska županija. Uspoređujući podatke, samo sjeverozapadni dio Hrvatske i neke priobalne županije ostvaruju gospodarski napredak i izlaze iz krize. Takve razlike će se nastaviti povećavati. Dovoljno je samo pogledati broj rođene djece i dolazimo do zapanjujućih podataka da se u zadnjih nekoliko godina upisuje sve manje djece u škole. Profesori odlaze u mirovine, a na njihovo radno mjesto ne dolaze novi jer djece više nema. Nužna je decentralizacija i omogućavanje dostojanstvenog života građanima u cijeloj Hrvatskoj. Sadašnjim načinom djelovanja četiri slavonske županije nalaze se na začelju EU, dijeleći mjesto s najsiromašnijim bugarskim i rumunjskim regijama. 

Verzija za ispis
 
Zapošljavanje umirovljenika
Umjesto uvoza stranih radnika, jedno od rješenja nedostatka radne snage bi moglo biti omogućavanje mlađim umirovljenicima da rade bez gubitka prava na mirovinu. Njemačka je mini reformama smanjivala povlaštene mirovine i mlade umirovljenike vraćala u svijet rada na privremene i povremene poslove do 600 eura. 
U Hrvatskoj je situacija na tržištu rada zabrinjavajuća. Broj umirovljenika iznosi 1,2 milijuna. Broj onih koji uplaćuju mirovinski doprinos pao je na trenutačnih 1,5 milijuna. Još 1990. godine jedan umirovljenik bio je pokriven s tri osiguranika, a danas svega 1,24 osiguranika. Mnogi su čimbenici doveli do takvog stanja. Počevši od procesa pretvorbe, kojima su radnici slani u prijevremene mirovine kako bi se kupio mir, sličan način je nastavljen u razdoblju krize, ali i danas. Na listi za otkaz su uvijek prvi oni koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, dakle radnici koji imaju 50-55 godina starosti. Znajući da će teško biti konkurentni na tržištu rada, prihvaćaju takvu prijevremenu mirovinu. 


  • Umirovljenici bi mogli postati konkurencija mladima
  • Četvrtina umirovljenika ima između 40 i 60 godina


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trećina zaposlenih blizu minimalca
Podatak o prosječnoj isplaćenoj plaći u Hrvatskoj u iznosu od 6025 kn za svibanj rezultat je prosjeka koji ne odgovara pravom stanju. Istina je to da čak 66,8 posto zaposlenika prima neto plaću nižu od prosječne. 
Porezna reforma potjerala je primanja prema gore i pokazala se najučinkovitijom mjerom za povećanje kućnog budžeta. Niži porezi ojačali su kupovnu moć bolje od socijalnih davanja. Uz pomoć nižeg poreza na dohodak i oporavka BDP-a, prosječna plaća u Hrvatskoj u godini dana narasla je za 320 kn. 
No, kada se uzme u obzir struktura zaposlenih po iznosu plaća, vidi se zašto je Hrvatska među najsiromašnijim zemljama EU. Trećina zaposlenih ima primanja između 4000 i 6000 kn. Trećina zarađuje manje od 4000 kn pri čemu je više od 128.000 radnika koji rade za manje od 3000 kn mjesečno.
Takve plaće destimuliraju gospodarstvo jer veliki dio stanovništva nema dovoljno ni za osnovne potrebe. Velike plaće, one iznad 10.000 kn ima tek 72.000 radnika, a veću od 15.000 kn njih svega 18.000. Najbolje plaće imaju zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, a najniže zaštitari, trgovci te radnici u proizvodnji obuće i odjeće. 

Verzija za ispis
 
Svaki 11. radnik u Hrvatskoj radi na crno!
U organizaciji Instituta za javne financije 1. rujna održana je konferencija o temi „Neprijavljeni rad u zemljama Jugoistočne Europe – prema uspješnijoj borbi protiv te pojave“. Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o uzrocima i pojavnim oblicima neprijavljenog rada u zemljama Jugoistočne Europe, koje se provodilo u okviru projekta „Siva zona – izvan sjene, razvoj kapaciteta i mogućnosti za suzbijanje neprijavljenog rada u Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji“.
Na konferenciji su predstavljene konkretne preporuke o mjerama koje je potrebno provesti da bi se suzbio neprijavljeni rad, a koji se temelje na rezultatima ankete provedene među radnicima i poslodavcima. 
Rezultati za Hrvatsku su poražavajući. Svaki 11. radnik radi na crno. Od 10, njih 6 vjeruje da je najmanje 20% njihovih kolega prekršilo porezne i radno-pravne propise. Istraživanje ujedno pokazuje da je percepcija ljudi o raširenosti rada na crno i nedostatak povjerenja u institucije glavni poticaj i radnicima i poslodavcima da ne prijavljuju radni odnos. Uzroci neprijavljenog rada, prema stručnjacima, ujedno leže i u visokoj stopi nezaposlenosti te u niskim mirovinama.
Dosadašnji pristupi vlasti u suzbijanju te pojave, koji su se temeljili na pojačanom kažnjavanju i na strožem nadzoru, nisu se pokazali učinkovitima u suzbijanju te pojave pa stručnjaci smatraju da je u Hrvatskoj nužno poraditi na promjenama društvenih vrijednosti i uvjerenja, te na modernizaciji formalnih institucija. Ujedno smatraju da bi Vlada trebala više pažnje posvetiti širenju svijesti o štetnosti te pojave, edukaciji građana i namijeniti veća sredstva u borbi protiv te pojave. 

Verzija za ispis
 
Sabor potvrdio CETA-u
Hrvatski sabor je potvrdio Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) s Kanadom kojim bi se trebao stvoriti međunarodni pravni okvir za jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa. Sporazum je u Saboru izazvao burnu raspravu, no u konačnici je potvrđen sa 103 glasa „za“, tri suzdržana i dva „protiv“, dok je Most uoči samog glasovanja najavio kako neće glasovati u znak prosvjeda jer je uskraćeno pravo na demokratsku raspravu.
Žestoke kritike sporazumu dolazile su iz Živog zida koji je tvrdio da će Hrvatska prihvaćanjem sporazuma imati arbitražu svaki dan, da se njime stvara paralelni sustav, dopušta nekontroliran uvoz GMO-a i sl.
Sabor je isti dan potvrdio i desetak drugih međunarodnih sporazuma i ugovora, kao što su Sporazum o gospodarskom partnerstvu EZ i Srednje Afrike, Ugovor Vlade RH i Poljske o zaštiti klasificiranih podataka…

Verzija za ispis
 
Nastavljen pad radno sposobnog stanovništva
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju aktivnog stanovništva RH u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba održao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. godine, dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća. Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna.
Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva niži je za 25,8 tisuća odnosno 1,4% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 26,3 tisuće (1,4%). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih. Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,755 milijuna. 
Radno sposobno stanovništvo (15+) spustilo se na rekordno niske razine (3,553 milijuna) potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009. godine. Premda će još jedna odlična turistička sezona donijeti poboljšanje pokazatelja zaposlenosti, ostaje činjenica da su na hrvatskom tržištu rada i dalje prisutne strukturne slabosti poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske zaposlenosti te pojačanog migracijskog odljeva mladog radno sposobnog stanovništva. 

Verzija za ispis
 
Preporuke Europske komisije - Traži bržu reformu mirovinskog sustava u Hrvatskoj
Nakon što je Vlada RH u travnju ove godine Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi u kojem se Europskoj uniji obvezala provesti određene reforme, o kojima smo pisali u proteklom broju Grafičara, Europska unija je Hrvatskoj dala određene preporuke o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016. i mišljenje Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2016. 

  • Traži se veća penalizacija prijevremenog umirovljenja 
  • Tržište rada i dalje zahtijeva reforme
  • Predlaže se konsolidacija sustava socijalnih naknada
  • Sustav plaća u javnim službama treba reformirati!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od 1. srpnja veće roditeljske naknade
Vlada je u svibnju u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se kao jedna od mjera demografske obnove predlaže povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada.
Naime, odredbama važećeg Zakona propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci (ako to pravo koristi jedan roditelj), odnosno 8 mjeseci (ako to pravo koriste oba roditelja), u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ta naknada ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna). Novim Zakonom se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje u tom slučaju, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna). Istovremeno, povećanjem će se obuhvatiti i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, kojim će se limit novčane naknade povećati s 50% na 70% proračunske osnovice.

  • Veće roditeljske naknade i nezaposlenim roditeljima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: