English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 »
Izmjene i dopune Kaznenog zakona - Neprihvatljiva rješenja

Konačni prijedlog Kaznenog zakona ne sadrži niti jednu odredbu kojom je kao kažnjivo propisano sprječavanje djelovanja sindikata kao što nije propisano niti kazneno djelo uskrate ili ograničavanja prava na štrajk.

  • Dovodi se u pitanje postajanje sindikata
  • Plaća je ono zbog čega radnik radi
  • Poslodavci će lako izbjeći odgovornost
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prvi radni sud u Hrvatskoj - Lokacija nepoznata

Na hrvatskim sudovima lani je pokrenuto 15.409 radnih sporova, a samo zagrebački Općinski građanski sud zaprimio je više od pola tih predmeta. Stoga je osnivanjem Općinskog radnog suda u Zagrebu, prvog takvog specijaliziranog suda u državi koji će s radom početi 1. siječnja 2012., namjera osigurati uvjete za za hitno provođenje radnih sporova.
U drugim gradovima neće se osnivati specijalizirani sudovi nego će na općinskim sudovima odlučivati suci u odjelima za radne predmete, a ako nema uvjeta za osnivanje odjela jer na radnim predmetima radi manje od tri suca, predsjednik suda zadužit će odgovarajuće suce za te sporove. Proizlazi to iz odgovora Ministarstva pravosuđa o temi o prvom radnom sudu u državi .  No, na kojoj će lokaciji raditi taj sud, još se ne zna jer iz ministarstva odgovaraju da će o tome pravodobno odlučiti. Na pitanje koliko će sud imati sudaca, odgovor je da će u zagrebačkom sudu raditi specijalizirani suci koji su i do sada radili na predmetima iz radnog prava. Na odjelu za radne sporove do sada je radilo 30-ak sudaca, a do prošlog  mjeseca bilo je ukupno neriješenih 6399 predmeta. Stoga je pitanje kako s nedostatnim brojem sudaca, ako tako ostane i dalje na novom sudu, osigurati da se donese nepravomoćna presuda u roku od 6 mjeseci kako nalaže Zakon o parničnom postupku?

Verzija za ispis
 
Radni sud u Zagrebu

U hitnu proceduru ide prijedlog izmjena Zakona o područjima i sjedištima sudova, kojim se predviđa osnivanje specijaliziranog općinskog radnog suda u Zagrebu, čije je osnivanje bio jedan od zahtjeva sindikata zbog velikog broja sprova koji se u tom području vode na hrvatskim sudovima. Budući da se polovica od 15 tisuća radnih sporova pokrenutih u 2010. vodi u Zagrebu, odlučeno je da će se radnički sud osnovati preustrojem postojećeg Općinskog građanskog suda u Zagrebu. To znači da će se koristiti i prostor i postojeći suci i službenici, pa neće biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna za osnutak suda.

Verzija za ispis
 
85 milijuna kuna za radnička potraživanja u 2010. godini

Početkom lipnja ove godine Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca objavila je Godišnje izvješće o radu Agencije za 2010. godinu. 
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca osnovana je Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, a osnovna joj je svrha povećanje socijalne sigurnosti radnika kojima poslodavac zbog poslovnih poteškoća nije isplatio materijalna prava po osnovi rada, osnosno je socijalnog minimuma radnika u slučaju insolventnosti njihova poslodavca kroz zaštitu i osiguranje prijavljenih radničkih potraživanja u stečajnom postupku isplatama materijalnih prava po osnovi rada na društveno prihvatljivoj minimalnoj razini u kratkim rokovima.
U Godišnjem izvješću se navodi da je od početka rada Agencije povećan obujam poslovanja radi povećanog broja otvaranja stečajnih postupaka. Naime, u razdoblju od 01.01.2010. do 31.12.2010. godine zaprimljeno je 7156 zahtjeva radnika iz ukupno 83 tvrtke u stečaju, od čega je isplaćeno je 6789 upravnih predmeta.
Agencija je u prošloj godini radnicima isplatila oko 85 milijuna kuna, dok je uspjela od poslodavaca u stečajnom postupku povratiti samo oko 10-ak milijuna kuna, pa se ukpan udio povrata novaca u isplatama računa oko 12 posto.
U Godišnjem izvješću se zaključno navodi da u usporedbi sa 2009. godinom, u kojoj je zaprimljeno sveukupno 2.735 upravnih predmeta, od čega je odbijeno ili odbačeno 270 zahtjeva radnika u 2010. godini je zabilježen nagli rast broja zahtjeva od 265%, što dovoljno govori u prilog lošoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj.

Verzija za ispis
 
Zbog neisplate plaće kazna zatvora i do tri godine

Poslodavci i sindikati  u suradnji s predstavnicima Vlade trebali su izbrusiti odredbe kaznenog zakona po kojem bi se oštrije kažnjavala neisplata plaća, neuplata doprinosa, nezakoniti otkazi, mobbing na poslu... Prema prijedlogu poslodavcu koji neisplati plaću, a imao je dovoljno novca, prijeti trogodišnja zatvorska kazna. Baš kao i u slučaju da nije uplatio zdravstveno ili mirovinsko osiguranje, ili radniku zbog sudjelovanja u štrajku otkaže ugovor o radu, ili na poslu maltretira radnike.

Tko duguje za plaće, neće moći bježati osnivajući novu tvrtku. Novu tvrtku ubuduće u Hrvatskoj neće biti moguće upisati u sudski registar bez da se priloži izjava pod materijalnom odgovornošću da osnivač nema nikakvih dugovanja prema državi za poreze i doprinose, ali, ni za plaće zaposlenicima. Takva je odredba u izmjene Zakona o sudskom registru ušla u saborsku proceduru.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inspektori će vršiti nadzor obavlja li se rad u \"fušu\"

Krajem ožujka ove godine Vlada je Saboru uputila prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti kojim se zabranjuje obavljanje neregistrirane djelatnosti, koji je u javnosti izazvao brojne kontraverze. Unatoč brojnim kritikama o neprovedivosti Zakona, Vlada RH na Zakonu i dalje insistira, i očekuje da će Zakon uskoro biti usvojen.
Iz Zakona su izbačene odredbe koje su zabranjivale susjedsku pomoć ako su susjedi udaljeni više od 500 metara.   Po novom zakonskom prijedlogu radom u "fušu" ne smatra se ono što je hrvatska tradicija, poput obiteljske ili susjedske pomoći kod popravaka u kući, branja grožđa, pomaganja u selidbi i sl., a je li nešto prijateljska pomoć ili "fuš" utvrđivat će državni inspektori. Po novom prijedlogu, neregistriranim radom ne smatra se rad za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, prijateljska i susjedska pomoć ako se rad obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi, ako se rad ne obavlja redovito te kao odgovor na objavljeni oglas, obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća, kao i volontiranje.
Prema novom Zakonu, ukoliko inspektor primi dojavu da se kod nekog obavlja neregistrirana djelatnost (primjerice ako netko od susjeda javi da majstor "u fušu" obavlja određene poslove, imat će pravo pozvati policiju i s policijom ući u stan i izvršiti nadzor). Kaznu u tom slučaju ne plaća samo osoba koja obavlja neregistriranu djelatnost, već i osoba koja ja zatražila obavljanje tih poslova.  

Verzija za ispis
 
Daljnje izmjene Zakona o radu?

Dana 5. travnja 2011. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je održan sastanak tripartitne radne grupe za izradu Zakona o radu (ZOR). Radi se o tzv. II. fazi izmjena ZOR-a u kojoj bi se otvorila interesna pitanja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Do lipnja novi Zakon o zaštiti na radu - Smanjuju se ovlasti povjerenika za zaštitu na radu

Dana 11. travnja 2011. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva održan je sastanak Radne grupe za izradu novog Zakona o zaštiti na radu. Iako je rad na izradi novog Zakona o zaštiti na radu počeo još prošle godine, zbog neslaganja o ključnim pitanjima iz Zakona, radna grupa je prestala s radom, da bi se, njezin rad ponovno nastavio, zbog činjenice da je Vlada naumila da se novi Zakon usvoji do kraja lipnja ove godine.
Socijalnim partnerima i stručnjacima u navedenom području je sporno donošenje novog Zakona, koji koncepcijski niti sadržajno nije prihvatljiv ni socijalnim partnerima niti stručnjacima u tom području. Ujedno je sporno donošenje tako značajnog zakona na brzinu, bez da se o istome provede kvalitetna javna rasprava.
U odnosu na gore iznijete primjedbe predstavnici MINGORP-a su naglasili da se Vlada odlučila na izradu novog Zakona prvenstveno zbog činjenice da je Zakon trebalo dodatno uskladiti sa pravnom stečevinom EU-a, a ujedno je preporuka Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu bila da se prilikom sljedećih izmjena Zakona, razmotri mogućnost donošenja novog Zakona radi lakše primjene Zakona (koji je do danas doživio brojne izmjene i dopune).
Zakon neće ići u proceduru po hitnom postupku, kako je to do sada bilo planirano, već će ići u dva čitanja. Radna skupina koja će raditi na izradi Zakona nastavit će raditi na izradi Pravilnika, pa je namjera Ministarstva da Zakon i pripadajući pravilnici stupe na snagu istovremeno kako se ne bi dogodile određene pravne praznine. Pri tome valja naglasiti da je plan Ministarstva Zakon maksimalno skratiti, te veći dio odredbi regulirati pravilnicima.
U samom sadržaju Zakona sindikatima je između ostalog sporna činjenica da se umanjuju prava (zaštita) sindikalnih povjerenika za zaštitu na radu, pa će i ta okolnost, po mišljenju sindikata, utjecati na smanjenje dostignute razine zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Zaključeno je da će MINGORP održati pojedinačne sastanke sa predstavnicima Zavoda i Ministarstva zdravstva, s predstavnicima sindikata, te s predstavnicima poslodavaca kako bi pojedinačno raspravila sve prijedloge i primjedbe. O onim pitanjima koja i dalje ostanu otvorena raspravit će radna grupa.

Verzija za ispis
 
Izmjene statusa nezaposlenih osoba

Vlada RH namjerava izmjeniti pojedine odredbe Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti:
- riješiti pitanje novčane naknade osoba koje su prema ranijim odredbama Zakona ostvarivale pravo na trajnu novčanu naknadu tj. do prvih uvjeta za prijevremeno umirovljenje, ali su zbog povećanja uvjeta dobi za odlazak u prijevremenu mirovinu izgubile pravo na novčanu naknadu za razdoblje od kada ove godine napune 55 godina, pa to 55 godina i 3 mjeseca života itd.
- ukinuti odredbe o produljenoj novčanoj naknadi, tj. odredbu, koja je uvedena izmjenama Zakona iz 2010. godine, prema kojoj se, pod zakonom propisanim uvjetima, trajanje prava na novčanu naknadu može produžiti dugotrajno nezaposlenoj osobi za određeno vremensko razdoblje, jer se pokazalo da to predstavlja značajan financijski izdatak u Državnom proračunu;
- pooštriti uvjete za ostvarivanje statusa nezaposlene osobe;
- uskladiti Zakon s novim Zakonom o socijalnoj skrbi (koji je trenutno u prvom čitanju u Hrvatskom saboru) sukladno kojem radno sposobne osobe, da bi mogle primati socijalnu pomoć, će morati biti prijavljene na zavodu za zapošljavanje i obvezne prihvatiti svako zaposlenje koje im se ponudi, a naknadu će moći primati najduže godinu dana. Osoba koja prihvati ponuđeni posao i zasnuje radni odnos primat će nešto smanjeni iznos pomoć još tri mjeseca.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Opet promjene u sustavu priznavanja ozljeda na radu

Jedva su prošle četiri godine kako je ustanovljen Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR), kojemu su tada dani u nadležnost određeni poslovi vezani za provođenje prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, da bi od 1. siječnja 2011. ove poslove od HZZOZZR opet preuzeo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Obavijest o preuzimanju poslova HZZOZZR našli smo u dnevnom tisku u obliku oglasa na dnu stranice Jutarnjeg lista, od 31. 12. 10./1. 1. 11., te na internetskim stranicama HZZOZZR i HZZO. Nigdje nije naveden razlog tako donesene odluke. Jednostavno su
Zakonom o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – određeni poslovi iz HZZOZZR prebačeni u HZZO. Navedene promjene objavljene su u “Narodnim novinama” br. 139 od 10. 12. 2010.
Indikativno je da je tadašnje Ministarstvo zdravstva osnivanje novog Zavoda (HZZOZZR) prikazivalo kao značajni napredak u provođenju zaštite na radu, a sada – bez riječi objašnjenja – sve vraća unatrag. Gdje je tu boljitak?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 »