English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 »
Dar za djecu izuzet je od ovrhe

 

S obzirom na činjenicu da je došlo razdoblje u kojem poslodavci isplaćuju dar za djecu, te s obzirom da je zbog gospodarske krize sve veći broj radnika izložen ovrsi na plaći, u praksi se nedavno postavilo pitanje može li se ovrha provesti i na iznosu koju je radniku poslodavc isplatio po osnovi dara za djecu. O tome pitanju su postojala oprečna mišljenja, koja je u svom mišljenju razriješila Vlada.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zbog neisplate plaće i do tri godine zatvora

Hrvatski sabor je na posljednjoj svojoj sjednici jednoglasno donio Kazneni zakon koji donosi brojne novine, osobito vezane u gospodarska kaznena djela, a za izglasavanje tog zakona bilo je potrebno 77 zastupnika, točno koliko ih je i bilo u sabornici. Po novom Kaznenom zakonu, neisplata plaća, kao i dijela plaće, zbog neopravdanih razloga smatrat će se  kaznenim djelom za koje je predviđena zatvorska kazna do tri godine. Tim je zakonom propisano i kazneno djelo sramoćenja i klevete. Jedan dan zatvora, odnosno jedan dnevni iznos kod novčane kazne zamjenjuje s četiri sata rada za opće dobro. Zastarni rokovi za najteža kaznena djela produženi su s 30 na 40 godina.
 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najviše diskriminacije na području rada i zapošljavanja

Sukladno odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije Pučki pravobranitelj je Hrvatskom saboru podnio Izvješće o pojavama diskriminacije u 2010. godini.
Tijekom 2010. godine u Uredu pučkog pravobranitelja je bilo u radu 186 predmeta, od čega 144 pritužbe zaprimljene 2010. godine, a ukupno je dovršeno njih 129. Kao i tijekom 2009. godine i u 2010. godini najviše pritužbi podnijele su fizičke osobe. Riječ je o 82 (56,94%) od ukupno 144 zaprimljene pritužbe. Slijede nevladine udruge s ukupno 15 pritužbi te prvne osobe s ukupno 12 pritužbi.
Kada govorimo o učestalosti osnova diskriminacije, koje su građani prijavljivali u 2010. godini, vidljivo je da su rasna ili etnička pripadnost, boja kože, nacionalno podrijetlo najčešće prituživane osnove, koje se spominju u čak 41,66 % pritužbi, u 7 slučajeva (4,86%) građani su smatrali da su diskriminirani temeljem članstva u sindikatu.
Kada je riječ o područjima diskriminacije, Izvješće navodi da je diskriminacija na području rada i radnih uvjeta najučestalija u 2010. godini. Od ukupno 144 zaprimljene pritužbe, njih 57 se odnosi na područje rada i radnih uvjeta.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene i dopune Kaznenog zakona - Neprihvatljiva rješenja

Konačni prijedlog Kaznenog zakona ne sadrži niti jednu odredbu kojom je kao kažnjivo propisano sprječavanje djelovanja sindikata kao što nije propisano niti kazneno djelo uskrate ili ograničavanja prava na štrajk.

  • Dovodi se u pitanje postajanje sindikata
  • Plaća je ono zbog čega radnik radi
  • Poslodavci će lako izbjeći odgovornost
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prvi radni sud u Hrvatskoj - Lokacija nepoznata

Na hrvatskim sudovima lani je pokrenuto 15.409 radnih sporova, a samo zagrebački Općinski građanski sud zaprimio je više od pola tih predmeta. Stoga je osnivanjem Općinskog radnog suda u Zagrebu, prvog takvog specijaliziranog suda u državi koji će s radom početi 1. siječnja 2012., namjera osigurati uvjete za za hitno provođenje radnih sporova.
U drugim gradovima neće se osnivati specijalizirani sudovi nego će na općinskim sudovima odlučivati suci u odjelima za radne predmete, a ako nema uvjeta za osnivanje odjela jer na radnim predmetima radi manje od tri suca, predsjednik suda zadužit će odgovarajuće suce za te sporove. Proizlazi to iz odgovora Ministarstva pravosuđa o temi o prvom radnom sudu u državi .  No, na kojoj će lokaciji raditi taj sud, još se ne zna jer iz ministarstva odgovaraju da će o tome pravodobno odlučiti. Na pitanje koliko će sud imati sudaca, odgovor je da će u zagrebačkom sudu raditi specijalizirani suci koji su i do sada radili na predmetima iz radnog prava. Na odjelu za radne sporove do sada je radilo 30-ak sudaca, a do prošlog  mjeseca bilo je ukupno neriješenih 6399 predmeta. Stoga je pitanje kako s nedostatnim brojem sudaca, ako tako ostane i dalje na novom sudu, osigurati da se donese nepravomoćna presuda u roku od 6 mjeseci kako nalaže Zakon o parničnom postupku?

Verzija za ispis
 
Radni sud u Zagrebu

U hitnu proceduru ide prijedlog izmjena Zakona o područjima i sjedištima sudova, kojim se predviđa osnivanje specijaliziranog općinskog radnog suda u Zagrebu, čije je osnivanje bio jedan od zahtjeva sindikata zbog velikog broja sprova koji se u tom području vode na hrvatskim sudovima. Budući da se polovica od 15 tisuća radnih sporova pokrenutih u 2010. vodi u Zagrebu, odlučeno je da će se radnički sud osnovati preustrojem postojećeg Općinskog građanskog suda u Zagrebu. To znači da će se koristiti i prostor i postojeći suci i službenici, pa neće biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna za osnutak suda.

Verzija za ispis
 
85 milijuna kuna za radnička potraživanja u 2010. godini

Početkom lipnja ove godine Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca objavila je Godišnje izvješće o radu Agencije za 2010. godinu. 
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca osnovana je Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, a osnovna joj je svrha povećanje socijalne sigurnosti radnika kojima poslodavac zbog poslovnih poteškoća nije isplatio materijalna prava po osnovi rada, osnosno je socijalnog minimuma radnika u slučaju insolventnosti njihova poslodavca kroz zaštitu i osiguranje prijavljenih radničkih potraživanja u stečajnom postupku isplatama materijalnih prava po osnovi rada na društveno prihvatljivoj minimalnoj razini u kratkim rokovima.
U Godišnjem izvješću se navodi da je od početka rada Agencije povećan obujam poslovanja radi povećanog broja otvaranja stečajnih postupaka. Naime, u razdoblju od 01.01.2010. do 31.12.2010. godine zaprimljeno je 7156 zahtjeva radnika iz ukupno 83 tvrtke u stečaju, od čega je isplaćeno je 6789 upravnih predmeta.
Agencija je u prošloj godini radnicima isplatila oko 85 milijuna kuna, dok je uspjela od poslodavaca u stečajnom postupku povratiti samo oko 10-ak milijuna kuna, pa se ukpan udio povrata novaca u isplatama računa oko 12 posto.
U Godišnjem izvješću se zaključno navodi da u usporedbi sa 2009. godinom, u kojoj je zaprimljeno sveukupno 2.735 upravnih predmeta, od čega je odbijeno ili odbačeno 270 zahtjeva radnika u 2010. godini je zabilježen nagli rast broja zahtjeva od 265%, što dovoljno govori u prilog lošoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj.

Verzija za ispis
 
Zbog neisplate plaće kazna zatvora i do tri godine

Poslodavci i sindikati  u suradnji s predstavnicima Vlade trebali su izbrusiti odredbe kaznenog zakona po kojem bi se oštrije kažnjavala neisplata plaća, neuplata doprinosa, nezakoniti otkazi, mobbing na poslu... Prema prijedlogu poslodavcu koji neisplati plaću, a imao je dovoljno novca, prijeti trogodišnja zatvorska kazna. Baš kao i u slučaju da nije uplatio zdravstveno ili mirovinsko osiguranje, ili radniku zbog sudjelovanja u štrajku otkaže ugovor o radu, ili na poslu maltretira radnike.

Tko duguje za plaće, neće moći bježati osnivajući novu tvrtku. Novu tvrtku ubuduće u Hrvatskoj neće biti moguće upisati u sudski registar bez da se priloži izjava pod materijalnom odgovornošću da osnivač nema nikakvih dugovanja prema državi za poreze i doprinose, ali, ni za plaće zaposlenicima. Takva je odredba u izmjene Zakona o sudskom registru ušla u saborsku proceduru.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inspektori će vršiti nadzor obavlja li se rad u \"fušu\"

Krajem ožujka ove godine Vlada je Saboru uputila prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti kojim se zabranjuje obavljanje neregistrirane djelatnosti, koji je u javnosti izazvao brojne kontraverze. Unatoč brojnim kritikama o neprovedivosti Zakona, Vlada RH na Zakonu i dalje insistira, i očekuje da će Zakon uskoro biti usvojen.
Iz Zakona su izbačene odredbe koje su zabranjivale susjedsku pomoć ako su susjedi udaljeni više od 500 metara.   Po novom zakonskom prijedlogu radom u "fušu" ne smatra se ono što je hrvatska tradicija, poput obiteljske ili susjedske pomoći kod popravaka u kući, branja grožđa, pomaganja u selidbi i sl., a je li nešto prijateljska pomoć ili "fuš" utvrđivat će državni inspektori. Po novom prijedlogu, neregistriranim radom ne smatra se rad za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, prijateljska i susjedska pomoć ako se rad obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi, ako se rad ne obavlja redovito te kao odgovor na objavljeni oglas, obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća, kao i volontiranje.
Prema novom Zakonu, ukoliko inspektor primi dojavu da se kod nekog obavlja neregistrirana djelatnost (primjerice ako netko od susjeda javi da majstor "u fušu" obavlja određene poslove, imat će pravo pozvati policiju i s policijom ući u stan i izvršiti nadzor). Kaznu u tom slučaju ne plaća samo osoba koja obavlja neregistriranu djelatnost, već i osoba koja ja zatražila obavljanje tih poslova.  

Verzija za ispis
 
Daljnje izmjene Zakona o radu?

Dana 5. travnja 2011. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je održan sastanak tripartitne radne grupe za izradu Zakona o radu (ZOR). Radi se o tzv. II. fazi izmjena ZOR-a u kojoj bi se otvorila interesna pitanja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: