English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Konflikti s ljudima nam trebaju!

Trenutna situacija na državnoj razini osim na očaj, navodi nas povremeno i na humor jer je to jedino čime se za sada, barem do izbora, možemo obraniti.
Pročitala sam status Merite Arslani koji me jako nasmijao, pa ću ga iskoristiti jer je aktualan: „Orešković ovo, Orešković ono… Pa što je taj Orešković bio kao onaj Kevin – „Sam u kući“ šest mjeseci, a sad su se izgubljeni roditelji vratili i zbrajaju štetu koju je mali napravio dok je divljao po kući i razbijao namještaj. Ono kad se HDZ pravi kao da nije postojao zadnjih šest mjeseci.“

  • Kako se i kada rađa konflikt?
  • Posljedice konflikta na poslu
  • Unutarnji konflikt
  • Ne treba za svaki problem imati rješenje!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi stečajni zakon

Dugo najavljivani novi Stečajni zakon (NN broj 71/2015) stupio je na snagu 01. rujna 2015. godine, te donio brojne novine koje će se odraziti na sudbinu velikog broja tvrtki u Republici Hrvatskoj, a koliko će pomoći radnicima vrijeme će pokazati.

  • Automatski stečajevi
  • Osiguranje minimuma za radnike
  • Manje zlouporaba predstečajnog postupka?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ugovori o radu - 1 na neodređeno, 22 na određeno vrijeme

Iz statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je objavio podatke o novom zapošljavanju, ispada da je tijekom 2012. s HZZO-a u svijet rada otišlo 175.535 radnika, ali ih je na određeno vrijeme bilo zaposleno 162.532, a na neodređeno vrijeme 13.003. Podaci za 2013. i 2014. govore kako se taj trend nastavlja. Omjer radnika zaposlenih na neodređeno i određeno vrijeme je 1:12,5. Odnosno na svakog radnika s ugovorom na “neodređeno” došlo je 12,5 “određenih“. Jasno je kako je većina tih poslova vrlo neizvjesna. Dugogodišnja gospodarska kriza značajno je pridonijela trendu rasta ugovora na određeno vrijeme u odnosu na neodređene ugovore. Prije početka krize 2007. godine na jednog “neodređenog” dolazi 4,8 “određenih”.
Jasno je da je broj ugovora o radu na određeno vrijeme u velikom porastu, ali i da je sve više radnika zaposleno na takozvanim “prekarijatskim” poslovima (čak i bez zasnivanja “papirnatog” radnog odnosa), koji su nesigurni na svim razinama – od vremena zaposlenja do prava radnika. Sve više ljudi rade i radit će na slabije plaćenim i nesigurnim poslovima, sve dok se za desetljeće-dva-tri ne izvrši, na određenoj razini, globalna “konvergencija”, odnosno ravnoteža plaća i uvjeta rada između razvijenih i manje razvijenih zemalja.

Verzija za ispis
 
Promjena roka za dostavu prijave o početku osiguranja

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 151/2014.), koja stupa na snagu 1. siječnja 2015., izmijenjeni su rokovi za uspostavljanje prijave o početku osiguranja za osobe u radnom odnosu i s radnim odnosom izjednačene ili slične osnove osiguranja.
Obveznik (poslodavac) dužan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti prijavu o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Nakon uspostavljanja prijave, obveznik preuzima potvrdu u elektroničkom (PDF) obliku (ako je Zavodu dostavio e-prijavu), odnosno ovjereni primjerak prijave u papirnatom obliku (ako prijava nije uspostavljena u elektroničkom obliku). Potvrda služi kao dokaz nadležnim tijelima da je prijava uspostavljena u zakonskom roku. Ako osiguranik ne započne raditi na dan početka osiguranja koji je dogovoren i uglavljen u odgovarajućem ugovoru, obveznik je to dužan dojaviti Zavodu taj dan, u protivnom je propisana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna.
Podsjećamo da se prijave obavljaju isključivo elektroničkim putem preko usluge e-prijave dostupne na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr, uz iznimku poslodavaca koji zapošljavaju do tri radnika.

Verzija za ispis
 
Državno odvjetništvo počelo procesuirati poslodavce koji ne isplaćuju plaće?

S početkom ove godine u primjeni je nekoliko novih odredbi Ovršnog zakona koje reguliraju prisilnu naplatu novčanih potraživanja putem Financijske agencije.
Među glavnim novostima je i poseban zaštitni mehanizam za naplatu dospjelih, a neisplaćenih plaća radnika. Prvi put one su stavljene u najpovoljniji režim prisilne naplate, što znači da su u redoslijedu naplate preko Fine radnici koji traže neisplaćene plaće pretekli sve ostale vjerovnike. Jedino gdje radnici nisu ostvarili u naplati prednost, a i neće, što je i logično, jesu alimentacije; potraživanja za uzdržavanje djece i privremeno uzdržavanje uvijek imaju prioritet.
Novo rješenje na tragu je uspostave fer odnosa između predstavnika kapitala i rada, a naravno ima i političku pozadinu. Riječ je o velikom zaokretu od dosadašnjega rješenja. Radnička potraživanja sad imaju prednost i u ovrsi i u stečajevima, pa je zbog prilagodbe primjena odgođena za 1. siječnja 2015. Nova odredba vrijedi samo za nove slučajeve neisplata plaća jer bi se inače zadiralo u stečena prava ostalih vjerovnika.
Inače, novo je rješenje tek dio zaštite radnika u pogledu isplate plaća i dospjelih potraživanja po osnovi rada (naknada za plaće i otpremnina) koja se provodi intervencijama u nekoliko zakona. Takva je promjena najprije usvojena u Kaznenom zakonu, a potom u Ovršnom, a slijedi i u novom Stečajnom zakonu. Naime, ovaj zaštitni mehanizam u prisilnoj naplati radničkih plaća preko Fine nastavak je izmjena Kaznenog zakona koje su provedene u kaznenom djelu neisplate plaća s uvođenjem obveze za poslodavca da radniku da obračun plaće. Tko ne izda tu ovršnu ispravu, može i kazneno odgovarati, što pokazuju i prvi slučajevi u kojima državno odvjetništvo procesuira neisplatitelje plaća. 
Sada je omogućeno da se ovršnom ispravom radnik ovrši na Fini prije svih. Ono što još manjka, a slijedi, jesu nova pravila koja dokidaju mogućnost poslovanja bez isplate plaća. Kako se najavljuje u sklopu novog Stečajnog zakona, čije se usvajanje očekuje, na tržištu više neće moći izvan posebnog pravnog režima poslovati oni poslodavci koji nemaju novac za isplatu plaća.

Verzija za ispis
 
Propisi koji su stupili na snagu 1. siječnja 2015.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak  -  Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima  -  Uredba o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću  -  Uredba o visini minimalne plaće za 2015. godinu  -  Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja od 2015. do 2017. godine  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom  -  Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja  -  Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon  -  Izmjena Ovršnog zakona

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene i dopune Zakona o radu - Otkaz stupa na snagu i za vrijeme bolovanja

"Izbjegavanje otkaza" otvaranjem bolovanja više neće biti moguće ako se usvoji novi Zakon o radu. U prijedlogu zakona je utvrđeno da bolovanje kroz otkazni rok smije trajati najdulje šest mjeseci.
U slučajevima teško oboljelih, koji katkad moraju na bolovanja dulja i od godine dana, otvara se prostor za malverzacije poslodavaca. Moglo bi se dogoditi da radnik, koji je preživio moždani ili srčani udar, obolio od raka ili ide na transplantaciju organa, usred bolovanja ostane bez posla i sredstava za život. Prema važećem Zakonu o radu, radnik na bolovanju ne može dobiti otkaz ni u kojem slučaju, točnije otkaz se može dobiti, ali otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja (iako se i ovdje već počela stvarati praksa na štetu radnika u slučaju oslobođenja od rada za vrijeme otkaznog roka). Prijedlogom novog zakona nitko se od otkaza više neće moći izvući bolovanjem.
Nakon šest mjeseci otkaz postaje pravomoćna odluka i oboljeli radnik postaje službeno nezaposlen. Ministar rada tvrdi da su predviđeni svi osigurači: „Ako teško bolesna osoba izgubi posao, sve troškove pokriva HZZO i apsolutno je zajamčena socijalna sigurnost.“ Kada se to provjeri u HZZO na koji je način novim zakonom zajamčena takva sigurnost radnicima, odgovaraju, u relacijama aktualnog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Osigurana osoba, kojoj je usred bolovanja prestao radni odnos, ima pravo na naknadu plaće još samo 30 dana nakon otkaza. Ovime je zakonodavac prebacio probleme iz zdravstva i utvrđivanja opravdanosti bolovanja na Zakon o radu, što je velika greška. Tako kažnjavaju sve radnike koji su zaista bolesni jer nisu sami u zdravstvu riješili problem zloupotrebe bolovanja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta - Neradni petak i četvrtak?

Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država bi kao i do sada isplaćivala razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme. Za to je osigurano pet milijuna kuna u ovoj godini, dok bi u idućoj godini taj iznos porastao na 10 milijuna kuna.
Radni tjedan poslodavac bi mogao skratiti do 16 sati tjedno, što su dva radna dana, umjesto dosadašnjih osam sati. Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država bi kao i do sada isplaćivala razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme.
Taj iznos ne bi mogao biti viši od iznosa minimalne plaće koja je sada 3.017,16 kuna. Potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su usmjerene direktno na radnika, moći će se koristiti 12 umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Tih 12 mjeseci korištenja potpore moglo bi se »rasporediti« unutar razdoblja od tri godine. Potpora se ne bi morala koristiti u neprekinutom razdoblju niti u jednakoj visini.
Mjerom,  obrazovanja i osposobljavanja radnika u razdobljima kada ne rade iz opravdanih razloga, odnosno kada su »na čekanju«, omogućilo bi se poslodavcu da zbog restrukturiranja, promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima očuva zaposlenost tako da se radnici obrazuju odnosno osposobe za potrebe njegovog poslovnog procesa. Odnosno, da steknu znanja i vještine tražene na tržištu rada, kako bi bili zapošljiviji u slučaju otkaza ugovora o radu. Tijekom obrazovanja, odnosno osposobljavanja radnici bi ostvarivali pravo na novčanu pomoć u iznosu od 50 posto minimalne neto plaće, odnosno 1.200 kuna.
Poslodavac, da bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta, ne smije dugovati poreze i doprinose te treba imati program poslovnog oporavka, kao i utvrđen program za očuvanje radnih mjesta i to sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.

Verzija za ispis
 
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O REPREZENTATIVNOSTI UDRUGA POSLODAVACA I SINDIKATA - Sustav kolektivnog pregovaranja pred ponorom

Svijet rada nije statičan. Dinamika procesa koji se u njemu odvijaju ne dopušta statičan pristup, već zahtijeva prepoznavanje problema i spremnost i znanje kako probleme rješavati, kao dinamičku kategoriju. Intenzivniji razvoj dijaloga koji kolektivno pregovaranje ima podići na višu kvalitativnu razinu u velikoj mjeri onemogućava samozadovoljstvo elita koje ne promišljaju posljedice odluka koje donose. Uz sav pravni okvir, koji daje dovoljno prostora i institucionalno uređenje koje u dobroj mjeri zadovoljava, sudionici u partnerskim odnosima u socijalnom dijalogu u Hrvatskoj (uz rijetke iznimke) nisu se približili moralnoj razini dijaloga na kojoj je na djelu dioba moći i autoriteta. Partneri u pregovorima ne nastupaju u dobroj vjeri, već s rezervnim saznanjima i informacijama koje skrivaju od druge strane u partnerskom odnosu (osim u iznimkama koje potvrđuju pravilo), stoga  je u svrhu zadržavanja razine postojeće podjele moći i autoriteta i obrane statusa quo, na djelu etički ne opravdana paradigma skrivanja iskustva, znanja i relevantnih informacija. Poglavito je socijalno etički problematično što se ta paradigma primjenjuje među onima koji sebe nazivaju partnerima, a u stvarnosti se osim deklarativno u političke svrhe, među sobom percipiraju kao protivnici.

  • S ciljem izbjegavanja samo se povećava konfuzija
  • Zakon nije pisan iz gledišta onih na koje se odnosi
  • Neprihvatljivost zakona
  • I dalje neosnovano ograničavanje temeljnih sindikalnih aktivnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, a ne na ulici

Prijedlog Zakona o zaštiti na radu, prema ocjeni sindikata, korak je unatrag u odnosu na ulogu radničkih predstavnika za zaštitu na radu kao i u odnosu na samu ulogu sindikata. Riječ je o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, a ne na ulici te stoga nije jasno da se sindikati zaobilaze i ne uključuju u javnu raspravu na adekvatan način. Iz studije Europskoga sindikalnog instituta „Utjecaj povjerenika zaštite na radu na zdravlje na radu“ može se iščitati kako je prevencija puno uspješnija, a broj povreda na radu značajno manji kod poslodavaca kod kojih djeluju povjerenici za zaštitu na radu, a posebice u slučajevima kada ti povjerenici imaju stručnu, organizacijsku, edukacijsku i svaku drugu pomoć sindikata.
Za sindikate je neprihvatljiva namjera predlagatelja da u sastavu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu (članak 5.), predstavnici radnika i poslodavaca budu podzastupljeni u odnosu na broj članova koje predlaže i imenuje Vlada RH. Zajednički je interes razvoj zdravlja i sigurnosti na radu, a poslodavci i sindikati imaju i dodatnu odgovornost u provedbi Zakona i u nadzoru nad njegovom provedbom, te bi trebali ravnopravno sudjelovati u tom tijelu koje ima, ili bi trebalo imati, savjetodavnu ulogu prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Također su neprihvatljive izmjene u postupku izbora i imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu (članak 70.):

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: