English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 »
Uređuje se postupak isplate osiguranih tražbina radnicima u slučaju stečaja poslodavca

Ovaj Zakon uznemirio je u posljednje vrijeme mnoge radnike s obzirom da je Fond prestao isplaćivati sredstva iako je donio pravomoćna rješenja o isplati. Obrazlaže se da je do obustave uplata došlo zbog toga što uplate proračunskih sredstava na tekući račun građana nisu u skladu s financijskim propisima te stoga što dio građana iz primljenih dijelova bruto plaće ne uplati poreze i doprinose.
Većina pažnje predstavnika resornog Ministarstva i Fonda usmjerena je na tehnička pitanja provedbe Zakona, točnije na način isplate potraživanja radnicima.

Sindikalni predstavnici su upozorili na upitnu praksu prema kojoj pravo na osiguranje potraživanja ostvaruju samo radnici koji su bili zaposleni kod poslodavca u vrijeme otvaranja stečaja, ali ne i radnici čiji je radni odnos prestao prije otvaranja stečaja. Sporne odredbe jasnije će se definirati, a iz izjava predstavnika Ministarstva za zaključiti je da će oni nastojati uskladiti odredbe sa sadašnjom spornom praksom a ne proširiti pravo na osiguranje i na radnike čiji je radni odnos prestao prije otvaranja stečaja.

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od travnja 2009. siromašnima pravo na besplatnu pravnu pomoć

Nakon jednogodišnjeg natezanja Vlade RH sa sindikatima i nevladinim udrugama oko Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Hrvatski sabor je, konačno, prihvatio tekst Zakona s kojima su se suglasili i sindikati.
Naime, u proteklom razdoblju sindikati su upozoravali u Zakonu na loše utvrđen imovinski cenzus potreban za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, zatim na činjenicu da sindikati nisu bili predviđeni kao pružatelji pravne pomoći, na pretjeranu birokratiziranost samog postupka utvrđivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, kao i na još mnogo drugih nedostataka teksta Zakona.
Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je na inzistiranje sindikata Vlada RH usvojila mnoge primjedbe sindikata, pa je tekst Zakona u konačnici uvelike poboljšan.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi zakon smanjit će prava nezaposlenih

U okviru predpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za pristupanje u punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europsku uniju, a slijedom preuzetih obveza iz Pregovaračkih stajališta Republike Hrvatske, pokrenuta je izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u cilju postizanja potpunog usklađivanja ovog Zakona sa direktivama i uredbama Europske unije.

Međutim, tekst Zakona koji je sindikatima došao na stol, sve je, samo ne zadovoljavajući. Naime, ukoliko se usvoji predmetni Zakon, na način kako ga predlaže Vlada RH, to će imati sljedeće posljedice: skraćivanje vremena tijekom kojeg se ostvaruje pravo na novčanu naknadu, jer se u vrijeme trajanja prava neće uračunavati nedjelje, kao do sada; ukidanje jednokratnog dodatka za radnike s 20, i više godina staža kod poslodavca; ukidanje najnižeg zajamčenog iznosa novčane naknade, ali ograničenje najvišeg iznosa ostaje. Naime, po važećem Zakonu najniža novčana naknada ne može biti niža od 20 posto iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske prema posljednjem službeno objavljenom podatku (najniža novčana naknada danas iznosi 1.026,20 kuna).

  • Naknade padaju do 781,00 kn mjesečno
  • Novi model izračuna novčane naknade
  • Gubitak novčanih prava
Verzija za ispis Pročitajte više
 
41 poginuli radnik u 2007.

Inspektori rada u području zaštite na radu su tijekom 2007. godine obavili: 6891 (2006. g. 6039) nadzora na mjestima rada, 4081 nadzora nad glavnim projektima građevina namijenjenih za rad, 1904 nadzora nad novoizgrađenim građevinama namijenjenim za rad, odnosno ukupno 12 876 (2006. g. 12218) inspekcijskih poslova, u kojima je sadržano ukupno 15 822 inspekcijska nadzora (2006. g.: 12 551), što predstavlja povećanje od 26%.
Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora na mjestima rada, 1307 (2006. g. 1094) inspekcijskih nadzora obavljeno je povodom smrtnih, teških i skupnih ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. U svim tim teškim slučajevima: - 41 osoba je smrtno stradala (2006. g. 46); - 1300 osoba je teško ozlijeđeno (2006. g. 1071); - 22 radnika je oboljelo od profesionalne bolesti. Na mjestima rada obavljeno je 350 (2006. g. 460) inspekcijskih nadzora povodom lakših ozljeda na radu koje su za posljedicu imale više od tri dana izostanka radnika s rada.

Verzija za ispis
 
Inspektori utvrde 16.481 prekršaja, a sudovi 1/3 puste u zastaru ili izriču smiješne kazne
Državni inspektorat je sačinio Izvješće o radu inspektora rada za 2007. godinu, koje je dana 3. travnja 2008. godine prezentirano Povjerenstvu za zakonodavstvo, provedbu propisa i ostvarivanje zaštite prava sačinjenom od predstavnika poslodavaca, Vlade i sindikata. Izlaganje po izvješću dao je glavni državni inspektor Kruno Kovačević.
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirenjem brže do rješenja radnog spora

Dana 26. veljače 2008. godine u Zagrebu je održana završna Konferencija u povodu završetka projekta "Mirenje u individualnim radnim sporovima", ostvarenog u suradnjom vladina Ureda za socijalno partnerstvo i nizozemskog Centra za međunarodnu pravnu pomoć, uz potporu nizozemske vlade, a u sklopu pretpristupnog programa Matra.
Na Konferenciji su uvodničari, među kojima je bila i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, naglasili značaj razvoja sustava mirenja u okviru reforme pravosuđa. Razvojem sustava mirenja sudski postupak u radnim sporovima trebao bi postati alternativa mirenju.

Kada je riječ o radnim sporovima u Hrvatskoj je trenutačno 200 tisuća neriješenih radnih sporova, a godišnje se "prilijeva" od 11.000 do 20.000 novih predmeta.
Projekt mirenja u individualnim radnim sporovima tek je u razradi, a postojanje alternativnog načina rješavanja radnih sporova trebao bi motivirati radnike i poslodavce da što više koriste takve načine za rješavanje međusobnih odnosa.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novine u Zakonu o mirovinskom osiguranju - Radno vrijeme ne utječe na stjecanje prava

U vladinu proceduru upućene su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se isti uskladio s Direktivama EU-a, te kako bi se otklonila neustavnost pojedinih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju.

Izmjenama i dopunama Zakona omogućit će se osiguranicima koji rade s nepunim radnim vremenom jednak pristup stjecanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu na način kako je to omogućeno osiguranicima zaposlenim s punim radnim vremenom. To znači da će se rad s nepunim radnim vremenom izjednačiti s radom s punim radnim vremenom u pogledu ispunjavanja uvjeta mirovinskog staža za stjecanje tih prava u pojedinim slučajevima, s time da će visina mirovine ovisiti o ostvarenim plaćama i stažu u nepunom radnom vremenu.
Izjednačeni bračni i izvanbračni članovi obitelji!

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povećan neoporezivi iznos Božićnice i ostalih prigodnih nagrada!
Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak (NN- broj 140/03, 188/03 i 198/03) povećan je neoporezivi iznos za prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnje odmore i sl.) sa 1.600,00 kuna na 2.000,00 kuna. Odredba se primjenjuje od dana objave Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak objavljenog u Narodnim novinama 03.12.2004. godine(br.169/04) što znači da će se moći isplaćivati već prigodom predstojećih božićnih blagdana.
Podsjetite poslodavca na ovu promjenu!
Verzija za ispis
 
Neoporezivi dio dohotka povećava se sa 1500 na 1600 kuna
U Hrvatskoj se u 2005. godini prema novom Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04) neoporezivi dio dohotka povećava sa 1500 na 1600 kuna. Porasli su i faktori osobnih odbitaka za uzdržavanje članova obitelji i djece na temelju kojih će veći dio dohotka određenog radnika biti oslobođen od oporezivanja odnosno neće ulaziti u poreznu osnovicu. Porezne stope ostale su iste, ali su razredi njihove primjene povišeni pa se sada stopa od 15% primjenjuje na poreznu osnovicu koja doseže do 3.200 kuna, stopa od 25% primjenjuje se na porezne osnovice u rasponu 3.200 do 8.000 kuna, stopa od 35% primjenjuje se porezne osnovice u rasponu od 8.000 do 22.400 kuna, a stopa od 45% primjenjuje se iznad 22.400 kuna.
Verzija za ispis
 
Osnovica za plaćanje doprinosa 2.080,75 kuna
Osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja utvrđuje se i koristi od 1996. godine. Do danas se iznos mijenjao i utvrđivao desetak puta. Tijekom 2004. godine bio je utvrđen u iznosu od 1.951,25 kuna i kao takav se obračunavao kao osnovica za više namjena.
Sa važenjem od 01. siječnja ove godine najniža osnovica za zdravstveno i mirovinsko osiguranje iznosi 2.080,75 kuna, a iznos je utvrđen u bruto iznosu.
Što to znači? Znači da ukoliko plaća radnika za puno radno vrijeme iznosi manje od tog iznosa poslodavac mora isplatiti radniku razliku plaće do tog iznosa i za taj iznos mu obračunati i platiti sve doprinose, poreze i prinose.

Verzija za ispis
 
Stranica: « 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 »