English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 »
Zbogom kamere u pogonu?

Presudom Županijskog suda u Zagrebu Coca-Cola mora ukinuti videonadzor u proizvodnoj hali zagrebačke punionice, jer za snimanje radnika ta tvrtka nije imala dopuštenje Radničkog vijeća. Ta je presuda značajna za sve ostale eventualane sporove koji će se ticati snimanja radnika i(ili) uvođenja novih tehnologija jer se iz nje može iščitati jasna poruka suda da snimanja radnika na radnom mjestu nema, osim ako nisu sami s time suglasni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene Zakona o radu

Izmjene Zakona o radu uvijek pobuđuju veliko zanimanje sindikata i poslodavca, s obzirom da on u najvećoj mjeri određuje osnovne uvjete radnog odnosa.
Početkom jeseni Zakon o radu trebao bi biti usklađen sa pravnom stečevinom Europske unije odnosno sa njezinim direktivama. Izmjene bi trebale biti pozitivne, no u izradi nacrta teksta novog zakona predstavnici resornog ministarstva ubacili su mnoge izmjene koje nemaju vezu sa usklađivanjem, a neki prijedlozi su ozbiljno su na štetu radnika i sindikata.
Poslodavci su dostavili svoje očitovanje i svoj prijedlog izmjena zakona, koji se ne bi trebao razmatrati u ovom krugu. Sindikati su dali svoje očitovanje na dio nacrta koji se isključivo tiče usklađivanja sa Europskom unijom, vjerujući dogovoru sa premijerom Ivom Sanaderom. No, iz ministarstva poručuju da sve izmjene koje u unijeli imaju u nekoj mjeri vezu sa usklađivanjem. Pokušava se progurati novi zakon na temelju samo dva sastanka tripartitne radne grupe, od čega je prvi sastanak bio informativan. Da li je neusklađenost premijera i ministarstva slučajna?
Sada sindikati moraju raditi novo očitovanje u kojem će obuhvatiti sve prijedloge ministarstva, bez obzira da li su vezani na usklađivanje sa Europskom unijom, kako pod parolom usklađivanja ne bi prošle i izmjene na štetu radnika.
Nakon početnih razilaženja sindikalne središnjice većinom nastupaju  zajednički, a budu li sindikalne središnjice nastupale odvojeno, neće uspjeti. Sigurno je da su sve središnjice, više ili manje opširno i detaljno, već sada sačinile svoje prijedloge izmjena Zakona o radu. Veći dio tih prijedloga u suštini isti, a ako nisu mogu se lako usuglasiti. Ukoliko središnjice budu svoje prijedloge skrivale jedne od drugih i držale u ladicama ili budu samostalno insistirale na svojim prijedlozima, neće se puno postići.
Uz ovu temu objavljujemo niz tekstova. Ukoliko se pregled čini nepovezanim ili nelogičnim, to je stoga što razvoj događaja upravo i jest takav - ishitren, kontradiktoran i zbunjujuć, bez pravog dijaloga između socijalnih partnera.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Banke više neće moći plijeniti cijelu plaću

Od 17. lipnja od ovrhe je izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće Republici Hrvatskoj. Kako je lani prosječna neto plaća iznosila 4841 kunu, znači da će od ovrhe biti izuzeto najmanje oko 3200 kuna.
Izmjenu Ovršnog zakona uspjeli su izboriti sindikati – nakon uobičajene prakse ovrha cijelih plaća, koje su bile legalne, ako je za takvu zapljenu bila ovjerena suglasnost dužnika kod javnog bilježnika. Dužnici su time, posebice kod dizanja kredita, i sebe i svoje obitelji dovodili na rub egzistencije, odnosno siromaštva. Novim izmjenama neće se priznavati ni ovjerena suglasnost za zapljenu cijele plaće, kako je to do sada bio slučaj.
Nova pravila neće vrijediti za posebne ovrhe. Iznimka je zapljena polovice plaće u slučaju naplate tražbina kod zakonskog uzdržavanja, primjerice, bračnog druga. Prema Obiteljskom zakonu, za uzdržavanje djeteta, od ovrhe može biti izuzeta samo četvrtina plaće, a ona je po lanjskom prosjeku iznosila 1.212,20 kuna.
Ostala pravila o ovrsi nisu se mijenjala. To znači da suglasnost o zapljeni ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Poslodavac takvu suglasnost mora provoditi, kao i sudsko rješenje o ovrsi. Ako nije riječ o zaštićenim ovrhama, više ovrha provodi se redoslijedom kojim su ovjerene, odnosno podnesene. To znači, ako dužnik ima ovrhu za uzdržavanje, samo ako njegova plaća pokriva i drugu ovrhu, primjerice, podmirenje režija, tada će se i ona naplatiti. HZMO, MUP i Fina otprije su dužni na zahtjev pokretača ovrhe dati podatke o imovini ili statusu dužnika. Sada je tome popisu dodan i katastar, koji je dužan dati popis imovine u vlasništvu.

Verzija za ispis
 
Od srpnja kažnjavanje za diskriminaciju po spolu

U srpnju ove godine stupio je na snagu novi Zakon o ravnopravnosti spolova, kojem je jedan od osnovnih ciljeva suzbijanje diskriminacije temeljem spola u čitavom nizu društvenih područja u kojima se ona pojavljuje, odnosno u području rada i zapošljavanja, obrazovanja, političkim strankama, medijima, službenoj statistici. Zakonom se nadalje detaljno uređuju institucije zadužene za provedbu Zakona te se uspostavlja neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, odnosno Ured pravobranitelja/ce za ravnopravnost spolova. Zakonom se, također uvode obvezni nazivi radnih mjesta u oba roda, rodno uravnotežene zastupljenosti pri predlaganju izbornih lista za izbore na svim razinama, a određuje se i da je spol čija je zastupljenost manja od 40 posto u nekom tijelu podzastupljen.
Zabranjuje se diskriminacija žena na radu, pa je uvedena i odredba prema kojoj se nepovoljno postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra diskriminacijom. Jednako tako se ženama pri zapošljavanju više neće smjeti postavljati pitanja o bračnom statusu i o tome namjeravaju li imati djece i slično...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikatima pravo zastupanja u postupcima za suzbijanje diskriminacije

Zabrana diskriminacije ustavna je kategorija. Činjenica je da Republika Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon, kojim bi na jedinstven način uređivala problematiku suzbijanja diskriminacije, pa su se odredbe o suzbijanju diskriminacije regulirale raznim pojedinačnim zakonima. S obzirom da je Hrvatska u tijeku usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, proizlazi potreba da se pitanje jednakosti i suzbijanja diskriminacije zakonski regulira na cjelovit način, a prema standardima koje propisuje regulativa Europske unije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kampanja Europske agencije za sigurnost i zdravlje na poslu - Zdrava radna mjesta

Svake godine u Hrvatskoj na poslu strada preko 23.500 radnika. Zbog ozljeda na radu i bolovanja godišnje se izgubi preko milijun radnih dana. EU je pokrenula kampanju o procjeni rizika na radnom mjestu, koja će se provoditi i u Hrvatskoj. U upravi za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva očekuju podršku svih socijalnih partnera.

Svake godine preko 5.7000 ljudi umre u zemljama Europske unije od posljedica nezgoda na radu, navode podaci EUROSTATa1. Gotovo 160.000 radnika svake godine umre od posljedica bolesti povezanih s poslom. Svake tri i pol minute neka osoba u Europskoj uniji izgubi život na poslu ili zbog posla. Većinu tih nezgoda i bolesti moguće je spriječiti, a prvi korak k njihovu sprečavanju upravo je procjena rizika.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati dobili prvu bitku poslije velikog prosvjeda - Sabor donio Zakon o minimalnoj plaći

 

Minimalna plaća će od 1. srpnja biti veća za 300 kuna, s dosadašnjih 2.441 kunu bruto na 2.747 kuna bruto, odluka je to Hrvatskog sabora.

Zakonom bi bilo obuhvaćeno oko 115.000 radnika, ili oko 7,6 posto ukupno zaposlenih, koji primaju plaću do 2.500 kuna mjesečno. Trenutno je udio najniže plaće u prosječnoj plaći u Hrvatskoj 35 posto, a prema predloženom zakonu od 1. srpnja taj će udio biti 39 posto prosječne hrvatske plaće, ostvarene u prošloj godini, što znači i rast minimalne plaće od oko 300 kuna.

Minimalna plaća će se od sredine iduće i za naredne godine usklađivati s realnim rastom BDP-a, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uvećavat će se za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini. Pritom će se uzimati u obzir prosječna plaća za cijelu prethodnu godinu, a ne, kao sada, za prvih osam mjeseci prethodne godine.

Za neke radno-intenzivne industrijske grane, kao što su tekstilna, drvno-prerađivačka i kožarsko-obućarska industrija, predviđeno je četverogodišnje prijelazno razdoblje, u kojem bi se udio minimalne plaće množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini. Saborska većina nije prihvatila amandman da država radnicima u tim industrijskim granama iz proračuna nadoknadi razliku do pune minimalne plaće.

 

Verzija za ispis
 
Roditeljski dopust može se koristiti do 8. godine starosti djeteta
Na sjednici održanoj 29. svibnja 2008. godine Vlada Republike Hrvatske je, bez savjetovanja sa socijalnim partnerima, uputila u saborsku proceduru Konačni prijedlog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim su propisane brojne novine, sukladno ranije usvojenoj Nacionalnoj populacijskoj politici.
Sukladno Zakonu obvezni  roditeljki dopust će trajati i dalje do šest mjeseci starosti djeteta, ali se nakon 42. dana, po dogovoru, može prenijeti s majke na oca, a majka i otac ravnopravno mogu koristiti porodiljni dopust nakon prvih šest mjeseci. Roditeljski dopust će trajati od šest mjeseci za prvo ili drugo dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance, treće i svako iduće dijete. Novina je da se roditeljski dopust može koristiti do osme godine života djeteta, i to ne u komadu, nego kako i kada roditeljima najviše odgovara.
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi Zakon o porezu na dohodak - Povećava se osobni odbitak na 1.800,00 kuna

Od 1. srpnja neoporezivi dio dohotka se sa sadašnjih 1600 kuna povećava na 1800 kuna, a neoporezivi dio osobnog odbitka za umirovljenike sa sadašnjih 3000 na 3200 kuna, tako propisuje novi Zakon o porezu na dohodak kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru. Njime Vlada također planira, s 800 na 900 kuna povećati osnovni osobni odbitak za uzdržavanu djecu.

  • Veće kazne za poslodavce koji ne uplaćuju doprinose
  • Neusklađen Zakon sa iznosom minimalne plaće


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

Izmijenjen je i sa zakonodavstvom EU usklađen Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, kojima se, sukladno direktivama EU, predviđa osnivanje jedinstvenog tijela (zavoda) koje će brinuti o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu – objedinit će se Hrvatski zavod za medicinu rada i Odjel za zaštitu na radu pri Ministarstvu gospodarstva.

Verzija za ispis
 
Stranica: « 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 »