English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 »
Stariji radnici i invalidi rada na bolovanju na teret poslodavca

U prosincu 2008. godine Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. Člancima 25. do 43. navedenog Zakona regulirano je pravo osiguranika na naknadu plaće u pojedinim slučajevima propisanima Zakonom.
U odnosu na važeće zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju, člancima 35. do 37. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na bitno drugačiji način od dosadašnjeg uređeno je pravo osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, ali i postupak medicinskog vještačenja u mirovinsko osiguranju. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrđuju se određene obveze za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koje nije moguće provesti u praksi iz razloga neusuglašenosti Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o mirovinsko osiguranju, ali i zbog činjenice da su sporne odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u suprotnosti s provedbenim propisima mirovinskog osiguranja, te Zakonom o radu. Zbog neusuglašenosti Zakona mogli bi biti oštećeni radnici koji su na dugotrajnom bolovanju, i kojima se utvrđuju prava po osnovi invalidnosti.

  • Zakon protiv invalida rada i starijih radnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europski sud presudio u korist radnika - Radnici na dugotrajnom bolovanju imaju pravo na godišnji odmor

Tumačeći odredbu Direktive o radnom vremenu o pravu radnika na godišnji odmor, presudom iz veljače ove godine, Europski sud pravde je utvrdio pravo radnicima na dugotrajnom bolovanju na plaćeni godišnji odmor.

  • Zakon o radu neusklađen
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada Republike Hrvatske povukla Zakon o radu iz saborske procedure

Vlada Republike Hrvatske je uputila obavijest predsjedniku Hrvatskoga sabora da Vlada RH, kao predlagač, povlači novi Zakon o radu iz procedure, koji je još 19. prosinca 2008. godine uputila u Hrvatski sabor na usvajanje po hitnom postupku. To je još jedna od kontradiktornosti u njezinom radu, jer je upravo Vlada požurivala donošenje novog Zakona o radu, a on sada već tri mjeseca čami u saborskoj proceduri.

  • HUP se nije držao dogovora
  • Sporni instituti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Početkom 2009. počinje primjena niza novih zakona - Zabrana rada trgovina nedjeljom
  • Zakon o osobnom identifikacijskom broju
  • Zakon o suzbijanju diskriminacije
  • Zabrana rada trgovina nedjeljom
  • Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
  • Zakon o tržištu kapitala
  • Zakon o doprinosima
  • Zakon o područjima i sjedištima sudova
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska još uvijek bez novog Zakona o radu

Nakon dugotrajnog procesa usuglašavanja socijalnih partnera oko izmjena i dopuna Zakona o radu, prije upućivanja Zakona u daljnju proceduru i prethodne rasprave na sjednici Vlade, o Zakonu o radu raspravljalo je i Gospodarsko-socijalno vijeće na sjednici održanoj 24. studenog 2008. godine. Iako su oko većine odredbi Zakona o radu socijalni partneri postigli konsenzus, važni instituti za radnike, kao što su raspored i preraspodjela radnog vremena, iznimke u pogledu reguliranja radnog vremena i proširenje kolektivnog ugovora, kao i ugovor o radu na određeno vrijeme i dalje su ostali neusuglašeni.
Nezadovoljni prijedlogom Vlade da se Zakonom omogući odstupanje od 40-satnog radnog tjedna, da se briše obveza poslodavaca da kolektivnim ugovorom, sporazumom s radničkim vijećem ili uz suglasnost inspekcije rada uvode preraspodjelu radnog vremena, da se i dalje ustraje na uređenju ugovora o radu na određeno vrijeme koje ne sprečava zlouporabu te vrste ugovora o radu, i da se onemogući proširenje kolektivnog ugovora na poslodavce koje već obvezuje kolektivni ugovor, sindikalne središnjice pismom upućenim Vladi RH zatražile su sastanak s premijerom na kojem bi se, prije nego Vlada RH uputi Zakon o radu u saborsku proceduru, još jednom raspravila otvorena pitanja i instituti.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
70% plaće prva tri mjeseca nezaposlenosti

Nezaposleni koji se od početka 2009. prijave na burzu 90 dana dobivat će novčanu naknadu u visini 70 posto svoje prosječne plaće u posljednja tri mjeseca, a nakon toga će novčana naknada iznositi 50 posto prethodne prosječne plaće.
Uvođenjem novog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji se počinje primjenjivati od 1.  siječnja 2009., Hrvatski zavod za zapošljavanje predvidio je povećanje izdataka za isplatu novčanih naknada za nezaposlene s ovogodišnjih 800 na 920 milijuna kuna.
Novčanu naknadu koja trenutno iznosi najviše 1.200 kuna prima oko 56.000 ili oko 25 posto nezaposlenih, a u HZZu procjenjuju da se ta brojka neće značajno mijenjati uvođenjem novog zakona.
Iako su kao posljedicu financijske krize neke tvrtke počele najavljivati otpuštanja, u Vladi ne očekuju drastično povećanje nezaposlenosti. Ipak, teško je očekivati da će se ponoviti značajno smanjenje nezaposlenosti. Od kraja 2002. nezaposlenost se kontinuirano smanjuje. Unatoč tomu, Hrvatska je sa stopom zaposlenosti 57,1 posto na samom dnu europske ljestvice.

Verzija za ispis
 
Završavaju pregovori o Zakonu o radu

Dana 11. studenog 2008. godine održan je, čini se, posljednji sastanak potpredsjednika Vlade RH sa socijalnim partnerima i članovima tripartitne radne skupine za izradu Zakona o radu, kako bi se na istom pokušao postići konsenzus u vezi nekoliko otvorenih pitanja. Sa sindikalne strane sastanku su prisustvovali Ana Knežević (SSSH), Krešimir Sever (NHS), Vilim Ribić (MHS), Damir Jakuš (URSH), Miroslav Brzica (HUS), Marina K. Peris (SSSH) i Darije Hanzalek (MHS).
Na sastanku se pokušao iznaći konsenzus u vezi načina reguliranja ugovora o radu na određeno vrijeme, rasporeda radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena, proširenju kolektivnog ugovora, te o savjetovanja o zbrinjavanja viška radnika...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
POZIV ZA PRETHODNO UTVRĐIVANJE INOZEMNOG STAŽA

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama Zavoda prema mjestu prebivališta podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. 
Tiskanica zahtjeva dostupna je na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63, te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666.
Ugovori o socijalnom osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila i koje primjenjuje propisuju načelo zbrajanja staža osiguranja navršenog u državama ugovornicama radi ostvarivanja i očuvanja prava iz mirovinskog osiguranja. Staž potvrđen od strane inozemnog nositelja Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.
Inozemni nositelj osiguranja potvrđuje svoja razdoblja osiguranja na posebno ugovorenoj tiskanici, a zbog dugotrajnosti postupka potvrđivanja inozemnog staža osiguranja duže se čeka i na hrvatsku mirovinu.
Posebno pozivamo osobe koje su radile u državama koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije da pravodobno podnesu zahtjeve za utvrđivanje staža jer razdoblja zaposlenja u Makedoniji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji ili  Crnoj Gori koja, iako upisana u radnoj knjižici, mora obavezno potvrditi nositelj mirovinskog osiguranja te države.

Verzija za ispis
 
HUP - Poslodavci žele još brže jeftinije otpuštanje

Nakon pet godina hrvatski Zakon o radu pred novim je izmjenama koje će se dogoditi u dvije faze. Do kraja listopada zakon bi se trebao uskladiti sa 12 direktiva EU, a zatim bi do kraja iduće godine poslodavci, sindikati i Vlada trebali predložiti cjelovite izmjene o kojima će ovisiti budućnost hrvatskoj tržišta rada.

 Nezadovoljni poslodavci

Radno zakonodavstvo, upozoravaju poslodavci, među najrigidnijima je u Europskoj Uniji i mora se hitno mijenjati ako želimo da hrvatsko tržište rada postane konkurentno ulaskom Hrvatske u EU. Stoga Hrvatska udruga poslodavaca traži da se već u prvoj fazi izmjena ZOR-a iz 40-satnog radnog tjedna izbaci polusatna plaćena stanka, a radnici bi i dalje prekovremeno mogli raditi najviše osam sati tjedno. Prema računici poslodavaca, godišnji odmori trebali bi trajati četiri tjedna, odnosno 28 dana u koje bi bile uračunate subote, nedjelje te neradni praznici i blagdani. Pojednostavljivanje postupka otpuštanja i zapošljavanja dogovaralo bi se u drugoj fazi izmjena, a poslodavci najavljuju da neće tražiti smanjenje materijalnih prava radnika, nego samo jednostavniju proceduru. 
Poslodavci su nezadovoljni općim stanjem u gospodarstvu i na tržištu rada.

 Nezadovoljni sindikati

Nezadovoljni su sindikati, nakon što su čuli za kakve su izmjene radnog zakonodavstva spremni poslodavci. Radno zakonodavstvo treba štititi slabijeg, a to je radnik. Svaka direktiva nalaže da se pri usklađivanju s nacionalnim zakonodavstvom ne ide na štetu dosegnutih prava na nacionalnoj razini. Za poslodavce je radnik  isključivo trošak. Tko im stvara visoke dobiti, koje minimalno plaćaju i maksimalno »muzu«, dok sebi rihtaju visoke menadžerske plaće!

 

Verzija za ispis
 
Izmjene Zakona o radu - Pregovori zaokrenuli u boljem smjeru

Iako je u ljeti ove godine Vlada RH najavljivala sveobuhvatne izmjene Zakona o radu, koje nisu uključivale samo "prenošenje" direktiva EU-a u domaće radno zakonodavstvo, već i puno šire izmjene, sudeći prema posljednja dva sastanka potpredsjednika Vade RH i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Damira Polančeca s čelnicima sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca, te članovima tripartitne Radne grupe za izradu ZOR-a, čini se da će Vlada RH odustati od većine najavljenih izmjena, a koje se, po mišljenju sindikata, nisu odnosile na usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 »