English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zadnja »
Kakva je budućnost drugog mirovinskog stupa?

Zbog informiranosti čitatelja, koji se od početka predizborne kampanje, pa i danas, susreću s raznim informacijama o drugom mirovinskom stupu (individualna, privatna kapitalizirana štednja), u nastavku teksta će se dati kratki povijesni pregled nastanka drugog mirovinskog stupa i njegov utjecaj na mirovinski sustav.
Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju 1998. godine (NN 102/98.), koji je stupio na snagu 1. 1. 1999. godine, dotadašnji mirovinski model koji je u naravi predstavljao samo jedan mirovinski stup s javnim upravljanjem, iz temelja se promijenio. Prisjećajući se tog vremena, promjenu je predlagala i potpomagala Svjetska banka, a u osnovi je ta promjena iz temelja promijenila i prava obveznika, kasnije korisnika mirovinskog osiguranja. U članku 2. st. 3. Zakona prvi put je u sustav mirovinskog osiguranja uvedeno obvezno izdvajanje u dobrovoljni mirovinski fond u iznosu od 5% doprinosa za mirovinsko osiguranje za sve osiguranike koji su bili mlađi od 40 godina. Istovremeno, uvedena je i mogućnost dobrovoljne štednje u trećem stupu, kao i mogućnost da se radnici koji nisu obvezni uplaćivati u drugi mirovinski stup, jer su stariji od 40 godina, mogu dobrovoljno odrediti za takvu mogućnost. S obzirom na to da se radilo o reformi dotadašnjeg mirovinskog sustava, odnosno izuzimanjem 5% doprinosa iz javnog, prvog stupa koji je do tada jamčio isplatu mirovina na temelju solidarnosti i „prenošenja“ tih 5% u privatne fondove radi kapitalizirane štednje, vjerovalo se da će ova reforma „spasiti“ mirovinski sustav i mladim generacijama (rođenim 1960. godine i kasnije) donijeti znatno bolje mirovine.

  • Današnji mirovinski sustav - neodrživ!?
  • Visoki trošak upravljanja mirovinskim fondovima
  • Pritisak na povećanje izdvajanja za drugi stup
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dan socijalnog partnerstva - Socijalni dijalog je jedina opcija

Iznimna razina na kojoj čovjek može komunicirati, dogovarati i usuglašavati svoje aktivnosti jedna je od osnovnih razlika i temelj njegovog uspjeha u odnosu na ostala živa bića. Uz to, ljudi ili međusobno razgovaraju ili međusobno ratuju. Ima li uopće alternative nego razvijati svaki dijalog?
Dana 21. siječnja 1994. godine uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Taj dan može se smatrati začetkom tripartizma, odnosno socijalnog dijaloga i suradnje tri noseća društvena aktera u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je 2007. godine donio Odluku o obilježavanju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva.

  • Dijalog je temelj stabilnosti društva
  • Zapostavljenost tripartizma u Hrvatskoj
  • Ponovno uspostaviti i razvijati socijalno partnerstvo
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati i politika (3) - Strategije i akteri socijalnog dijaloga

U Hrvatskoj je 1994. godine formirano Gospodarsko-socijalno vijeće kao institucionalni okvir za tripartitno pregovaranje. Tako je, bar posredno, prihvaćen model pluralnog, „društvenog“ neokorporativizma kojim se stvara mreža institucija za formalan, konzultativni proces i dijalog. No, on je, prije svega zbog tendencije Vlade da ga pretvori u tijelo naknadne verifikacije već donesenih rješenja, ali i neriješenih pitanja reprezentativnosti i ravnopravnog statusa sudionika ostao tek institucionalni kroki. Socijalni dijalog, iako ocijenjen kao potreban, čak nužan, prema mišljenju većine zaposlenih pretvara se u praznu institucionalnu ljušturu unutar koje Vlada kupuje vrijeme i radi po svome, eksploatirajući sukobe između i unutar sindikata i poslodavaca.
  

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što nas čeka u 2016. godini - Trust mozgova: 2016. je godina nove krize

Nova ekonomska kriza udarit će s proljeća 2016. godine, što može dovesti do raspada Europske unije i nestanka eura, a moguće je da će prerasti u krizu usporedivu s onom u SAD-u 1929. – 1933., koja pak može dovesti do nevjerojatnih pojava, poput gladi, čak i u EU.

  • Političke i ekonomske prognoze
  • Nova ekonomska kriza i sukob na Balkanu
  • Što kažu sociolozi?
  • Alternativne valute i u samoj Americi

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesu li su pametni roboti budućnost?

Umjetno inteligentni roboti su tek na početku svog razvijanja, no već ih krive za buduće uništavanje radnih mjesta, srednje klase pa čak i ljudske rase. Upravo je robotika bila jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), koji se održao u Davosu u Švicarskoj. Svijet je pun pametnih strojeva koji imaju kognitivne sposobnosti, mogu kreativno misliti i donositi moralne prosudbe. Ali roboti koji se mogu brinuti za bolesne, učiti djecu, čistiti kuću su budućnost koja je sve bliže. To je početak tzv. "četvrte industrijske revolucije".
Neki sudionici godišnjeg susreta na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) smatraju da roboti dobivaju nepošteno lošu reputaciju. Tako je profesorica kompjuterske znanosti Manuela Veloso, iznijela sljedeće: "Voljela bih da postoje roboti koji su pametniji od mene i koji mi mogu reći kako da uložim svoj novac i da mogu donositi bolje odluke nego ja. Toliko je dobrih razloga za imati robota koji može donositi bolje odluke nego mi. Ako toliko plašimo našu djecu da će se oni vremenom početi bojati robota, to može kočiti napredak tehnologije. Ključ je u tome da se postave sigurnosne granice tako da roboti mogu raditi samo na korist ljudi. Jedna od ideja je da se robote programira da prestanu raditi kada pređu određenu granicu, i da se nakon toga traži pomoć ljudi."

  • Nesigurnost i propast nekih radnih mjesta
  • Rat robota
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Eho s praga nove hrvatske vlasti - Srdačno nesporazumijevanje

J. W. Goethe: – Svijet ide naprijed samo zbog onih koji mu se suprotstavljaju.
Nakon što su poslije dugih i iscrpljujućih pregovora Domoljubna koalicija i Most nezavisnih lista uspjeli sklopiti zajednički program i s njim osigurati većinu u Hrvatskom saboru te formirati Vladu, činilo se da je Hrvatska, napokon, dobila novu, demokratsku i stabilnu vlast. Ali – ne lezi vraže! Iza brda začuo se upozoravajući gromki glas: ”Doba političkog razuma davno je prošlo, pa naučite nas onda ludilu!” (iz knjige ”Trilogija djece kamenja”).

  • Kolonizacija javne svijesti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Promjene u postupku izbora radničkih vijeća

U "Narodnim novinama", br. 3/15 objavljen je novi Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (dalje u tekstu: Pravilnik), koji uz određene nomotehničke promjene radi njegovog usklađivanja sa Zakonom o radu (dalje u tekstu: ZOR) kao i radi jednostavnosti njegove primjene u praksi, donosi i određene novosti u postupak izbora radničkih vijeća. Naime, u postupku donošenja novog Pravilnika, koji je usuglašen sa socijalnim partnerima, iskoristila se prilika da se izmjenom pojedinih odredbi Pravilnika urede pojedini slučajevi koji su se javljali u praksi, a u odnosu na koje pojedine odredbe Pravilnika nisu pružale odgovarajuće odgovore kako postupiti u takvim slučajevima.
U nastavku teksta ćemo skrenuti pažnju samo na pojedine odredbe Pravilnika, koje su izmijenjene, kao i na promjene koje te izmjene nose u postupku izbora radničkog vijeća.

  • Sadržaj novog Pravilnika
  • Promjene u postupku izbora radničkog vijeća
  • Izborni odbor
  • Vrijeme i mjesto provođenja izbora za radničko vijeće

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati, mogu li bolje? - Nedostaje bolji odaziv članstva!?

U grubim vremenima, u kojima status radnika nikad nije bio neizvjesniji, kraj godine možemo iskoristiti za podvlačenje crte nad rezultatima hrvatskih sindikata. Ne samo za prošlu 2015. godinu, nego i analizirati što se sve događalo od osamostaljenja države. U proteklih 25 godina moglo se učiniti i više, ali napravljeno je puno s obzirom na ratni početak devedesetih. Trebalo je tada promijeniti navike kod članova sindikata, trebalo je objasniti kako sindikati pregovaraju za kolektivne ugovore, da je to pitanje zaštite prava i aktivnog djelovanja članova sindikata koji su njegova snaga, a ne delegirani sustav. Puno se napravilo.
Ponajprije, sindikati nisu potonuli, iako je njihov utjecaj i ugled u društvu umanjen, prije svega zbog trenda na svjetskoj razini – neoliberalnog koncepta gospodarstva koji je uzeo maha i u Hrvatskoj. Takvom konceptu, gdje se radnika ne gleda kao osobu, nego kao sredstvo kojim se stvaraju nove vrijednosti za poslodavce i veća zarada, sindikati samo smetaju. Mnoge organizacije, posebno multinacionalne od kojih neke imaju proračune veće od hrvatskog, izrađuju različite strategije za borbu protiv sindikata jer im oni otežavaju brzo seljenje kapitala i iskorištavanje radnika.

  • Očuvana jezgra
  • Nerazumijevanje partnerske perspektive
  • Edukacija silno važna
  • Nezadovoljavajuće stanje socijalnog dijaloga
  • Štrajk kao krajnje sredstvo u borbi za Prava radnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Integracija izbjeglica

Na Internacionalni dan izbjeglica, 18. prosinca 2015. godine u Zagrebu je Europska konfederacija sindikata održala konferenciju o izbjegličkoj krizi. Ova humanitarna kriza poziva na humanitarni odgovor. Europa ne može i ne smije te ljude poslati nazad na more, u rat, u zemlju u kojoj nemaju mogućnosti za rad i obrazovanje. Integracija izbjeglica je jedina mogućnost: uključenost u društvo i u rad. Beskrupulozni poslodavci moraju biti spriječeni u iskorištavanju izbjeglica. Europska konfederacija sindikata je osnovala 1000 kontakt točaka diljem Europe kako bi osigurala pomoć izbjeglicama u registraciji, radnim pravima, obrazovanju i drugim stvarima. Solidarnost je najbolja riječ kojom možemo opisati što trebamo napraviti kako bismo osigurali ljudsko dostojanstvo i izbjegli ozbiljne konflikte.

Verzija za ispis
 
Nema reformi bez uključivanja socijalnih partner

Iako su i ovom prilikom, u predizborno vrijeme, sindikalne središnjice bile rado viđene „udavače“ u centralama najvećih političkih stranaka u kojima su „usput“ pokupile niz predizbornih obećanja, ne znači da je socijalni dijalog način komunikacije socijalnih aktera o svim bitnim pitanjima u zemlji. Po viđenom nakon izbora, prije bi se moglo reći da je socijalni dijalog u našim uvjetima nedostižna, daleka zvijezda koju svi rado i često spominju, ali ju nitko ne pokušava dohvatiti i čuvati u svome dvorištu.

  • Taština vlasti zanemaruje socijalni dijalog?
  • Socijalna dimenzija u dvije brzine
  • Europski semestar – novi način ekonomskog upravljanja EU
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: