English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zadnja »
Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu

Međunarodna organizacija rada i Europska konfederacija sindikata organizirala je seminar za mlade osobe od 19 do 35 godina. Seminar se održavao u Torinu u razdoblju od 30. kolovoza do 2. rujna 2016. godine pod nazivom: "Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu". Pored velikog broja mladih iz cijele Europe, seminaru su prisustvovale i dvije osobe iz Hrvatske.
Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika, a od kojih su 17,9% mladi ljudi od 15 to 29 godina. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 30%, te zajedno s Grčkom i Španjolskom Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji.
Kako bi se taj negativni trend značajnije smanjio, potrebno je djelovati odmah te sve radnike educirati o pravima koje imaju u radnom odnosu, a u skladu s priznatim međunarodnim konvencijama.

  • Pravo na dostojan posao
  • Prava i obveze poslodavca i radnika
  • Socijalna zaštita
  • Uvjeti rada: radno vrijeme i plaćeni slobodni dani
  • Zaštita na radu
  •  Kako svladati ljutnju na radnom mjestu?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarni radnici

Prekarijat – kombinacijom riječi precarius, lat. nesiguran i završetkom -ijat iz pojma proletarijat su radnici koji pate zbog prekarnosti, teške opstojnosti u životu bez predvidljivosti ili sigurnosti.
Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad, i niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima...
Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi koje su mogle računati na teško stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, današnji radnik postindustrijskog globalnog kapitalizma često može računati samo na permanentnu nesigurnost.

  • Nastanak prekarijata
  • Kategorije prekarijata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kraće radno vrijeme donosi produktivniji rad

U Hrvatskoj među poslodavcima oduvijek vlada trend kako su najuspješniji zaposlenici oni koji najviše rade i u tome ih se potiče. No, psiholozi tvrde suprotno, a to je i dokazano.
Uspješnije zemlje poput Švedske, Danske ili Nizozemske su prihvatile zamisao kako je određeni dio radnog dana neproduktivan i kako nitko, pa ni najvrednija osoba, ne može zadržati istu razinu produktivnosti i koncentracije 8 ili više sati dnevno. U 8 sati rada može se napraviti puno i ništa, isto kao i u 6 sati rada. Sve ovisi o volji pojedinca.
U Hrvatskoj je, čini se, daleko od kraćeg radnog tjedna. Jedan od razloga je i taj što se konkurentnost pokušava postići niskom cijenom rada.
U Hrvatskoj se u prosjeku radi 2 sata dulje nego što je prosjek EU, i godišnje se odradi 117 sati dulje od prosjeka EU. No, kad je u pitanju trošak rada, tada je Hrvatska na samom dnu. Stoga se u navedenom primjeru vidi kako dugotrajni rad ne vodi produktivnosti i uspješnosti, već upravo suprotno.
O kraćem radnom vremenu bismo trebali barem početi razmišljati, ako ne djelovati. Trebali bismo se voditi primjerom razvijenih zemalja gdje je skraćivanjem radnog vremena povećana produktivnost, smanjen broj ozljeda i nesreća na radu, pa time i bolovanja. A u konačnici, radnici su sretniji i bolje mogu uskladiti privatni i poslovni život.

 

Verzija za ispis
 
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine. Birači su birali 151 zastupnika Hrvatskog sabora: 140 iz deset izbornih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske, 3 predstavnika dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina.

  • Obećanja pretjerana – izvršenje upitno
  • Koncentrirani na dan izbora – a ne na mandat
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Brexit - Debata koja traje već 40 godina

Brexit je složenica koja je nastala spajanjem dviju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).
Ujedinjeno Kraljevstvo kao otočna zemlja i bivša imperijalistička sila ima dugu tradiciju neulaženja u uniju s drugim zemljama te je na druge zemlje često gledala superiorno i odnosila se podcjenjivački prema drugim zemljama kontinentalne Europe. Zbog ekonomskih promjena nakon Drugog svjetskog rata gubila je svoje kolonije i ekonomski počela ići silaznom putanjom te je jedini izlaz iz te situacije bio ulazak u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ).

  • Rezultati referenduma
  • Kakav će utjecaj biti na gospodarstvo?
  • Što Brexit znači za Hrvatsku
Verzija za ispis Pročitajte više
 
HANZA MEDIA vs EPH

“…Kako smo pali bez ispaljenog metka na staru foru
novog početka…”

“…Bog, domovina, nacija,
svi na pod, ovo je privatizacija!
Napravite mjesta za obitelji dvjesta!...”

  • Moglo se, imalo se, plaćalo se, ali i uredno zaboravljalo da smo svi dio globalnog svijeta koji pamti i ne oprašta pogreške.
  • Čarobni štapić predstečajne nagodbe
  • Snaga brenda EPH
  • Promjena imena brenda, promijenit će sve što je loše – teško vjerovati!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doba nepoštenja - Srozane sve vrijednosti

Na početku tranzicijskog doba na sva usta govorilo se da je to početak gospodarskog procvata Hrvatske i obnove duhovnih i moralnih vrijednosti. Kao u nekom teatru apsurda, stvarnost se grdno narugala tim predviđanjima. Ekonomski, Hrvatska se u ovih dvadeset i šest godina svoje samostalnosti nije makla s mjesta, a ta stagnacija praćena je moralnim i duhovnim rasulom. O tome nam zorno svjedoče aktualna zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni gdje politički akteri, u borbi za svoje osobne interese, vuku za nos hrvatske građane, a pri tome su im puna usta nacionalnih i kojih sve ne drugih uzvišenih interesa.

  • Društveno toleriran lopovluk
  • Raslojavanje
  • Reforme?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cjelovita kurikularna reforma ujedinila Hrvatsku

U proteklih šest mjeseci, od posljednjih izbora, Hrvatska je postala jedinstvena po nekim pojavama ne samo u Europi, nego i u svijetu. Prije svega, prvi put u demokratskoj povijesti, Hrvatska je nakon izbora imala toliko složenu situaciju da niti jedna koalicija ili politička stranka nije mogla samostalno sastaviti Vladu. Uslijedili su dugi, ponekad neizvjesni pregovori prepuni obrata i Vlada je napokon sastavljena. O tome je bilo riječi i u Grafičaru. Svi, pa i sindikalne središnjice očekivali su mnogo od nove Vlade, te se uz osmijeh slikali s novim ministrima.

  • Podrška načelna, ali ne i stvarna
  • Zahtjev za razrješenje Ekspertne skupine
  • Masovni prosvjedi „Hrvatska može bolje!“
  • Odjeci prosvjeda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cjelovita promjena kurikuluma

Što je uopće “cjelovita promjena kurikuluma” koja je izazvala najveće demonstracije u posljednje vrijeme? To je pitanje reforme školskog programa i načina nastave u hrvatskim školama koji se, prema općoj ocjeni, previše zasniva na “štrebanju”, na činjenicama, a nedovoljno razvija kreativni potencijal učenika. “Cjelovita kurikularna reforma” sadrži, navodno, rješenja koja će to preokrenuti.
“Kurikulum”, odnosno nastavni program je zapravo aplikacija. A softver, kao što je poznato, razvijamo tek kad preuzmemo operativni sustav na neki svoj hardverski uređaj, kompjuter ili telefon. Znači, prije “kurikularne” morala bi se provesti reforma školstva. Škola ne valja ne samo zato što ne valja nastavni program, nego zato što ne valjaju ni profesori, a sve je podređeno stjecanju nekog apstraktnog obrazovnog profila, koji je bezvrijedan kad ga se pokuša prodati ovdje ili u svijetu – to znanje zaista nema cijenu jer ništa ne vrijedi. Ljudi se školuju za domaće nepostojeće tržište rada, a za ono strano nisu prikladno osposobljeni. Ukratko, trebalo bi prvo provesti reformu obrazovnog sustava.
Prema dostupnim podacima broj osnovnih škola u Hrvatskoj stabilizirao se na oko 2130, dok se broj učenika u njima smanjio za 21%. Broj srednjih škola u posljednjih se petnaest godina povećao za 15%, a broj učenika u njima podjednako drastično smanjio. Do čega je to dovelo? Broj nastavnika u osnovnim i srednjim školama strelovito raste, a omjer učenika i nastavnika smanjio se na 1:10, što je mnogo, mnogo više nego u Britaniji, Americi, Švedskoj, Finskoj, Sloveniji... Slično je stanje i na fakultetima.
Ukratko, trend je da se obrazovni sustav pretvara u repozitorij državnih službenika – raste taj dio javnog sektora umjesto da se povećanje troškova koje s tim ide pretvara u kvalitetu. Škole su loše jer ih je previše, previše je nastavnog osoblja i sve je uprosječeno. Umjesto da se reformira školstvo, poboljšavat će se “pristup” gradivu, što znači da se, po običaju, jedan konkretni problem seli u apstraktnu sferu.

Verzija za ispis
 
Reforma obrazovanja - Učiti misliti, a ne što misliti

Hrvatska je jedna od najzaostalijih zemalja Europske unije kako na ekonomskom tako i na misaonom planu. Za vrijeme krize, koja postupno jenjava, Hrvatska je zabilježila najveći pad bruto društvenog proizvoda. Stopa nezaposlenosti je alarmantna jer je tek nešto više od pedeset posto radno sposobnog stanovništva zaposleno, dug postaje sve teži teret, a uz to broj stanovnika se iz godine u godinu smanjuje zbog pada nataliteta i iseljavanja. To ekonomsko mrtvilo prati intelektualna žabokrečina.

  • Ni jedna nova ideja
  • Mi se ne usuđujemo misliti
  • O čemu je riječ? Zbog čega se to radi?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zadnja »