English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »
Cjelovita promjena kurikuluma

Što je uopće “cjelovita promjena kurikuluma” koja je izazvala najveće demonstracije u posljednje vrijeme? To je pitanje reforme školskog programa i načina nastave u hrvatskim školama koji se, prema općoj ocjeni, previše zasniva na “štrebanju”, na činjenicama, a nedovoljno razvija kreativni potencijal učenika. “Cjelovita kurikularna reforma” sadrži, navodno, rješenja koja će to preokrenuti.
“Kurikulum”, odnosno nastavni program je zapravo aplikacija. A softver, kao što je poznato, razvijamo tek kad preuzmemo operativni sustav na neki svoj hardverski uređaj, kompjuter ili telefon. Znači, prije “kurikularne” morala bi se provesti reforma školstva. Škola ne valja ne samo zato što ne valja nastavni program, nego zato što ne valjaju ni profesori, a sve je podređeno stjecanju nekog apstraktnog obrazovnog profila, koji je bezvrijedan kad ga se pokuša prodati ovdje ili u svijetu – to znanje zaista nema cijenu jer ništa ne vrijedi. Ljudi se školuju za domaće nepostojeće tržište rada, a za ono strano nisu prikladno osposobljeni. Ukratko, trebalo bi prvo provesti reformu obrazovnog sustava.
Prema dostupnim podacima broj osnovnih škola u Hrvatskoj stabilizirao se na oko 2130, dok se broj učenika u njima smanjio za 21%. Broj srednjih škola u posljednjih se petnaest godina povećao za 15%, a broj učenika u njima podjednako drastično smanjio. Do čega je to dovelo? Broj nastavnika u osnovnim i srednjim školama strelovito raste, a omjer učenika i nastavnika smanjio se na 1:10, što je mnogo, mnogo više nego u Britaniji, Americi, Švedskoj, Finskoj, Sloveniji... Slično je stanje i na fakultetima.
Ukratko, trend je da se obrazovni sustav pretvara u repozitorij državnih službenika – raste taj dio javnog sektora umjesto da se povećanje troškova koje s tim ide pretvara u kvalitetu. Škole su loše jer ih je previše, previše je nastavnog osoblja i sve je uprosječeno. Umjesto da se reformira školstvo, poboljšavat će se “pristup” gradivu, što znači da se, po običaju, jedan konkretni problem seli u apstraktnu sferu.

Verzija za ispis
 
Reforma obrazovanja - Učiti misliti, a ne što misliti

Hrvatska je jedna od najzaostalijih zemalja Europske unije kako na ekonomskom tako i na misaonom planu. Za vrijeme krize, koja postupno jenjava, Hrvatska je zabilježila najveći pad bruto društvenog proizvoda. Stopa nezaposlenosti je alarmantna jer je tek nešto više od pedeset posto radno sposobnog stanovništva zaposleno, dug postaje sve teži teret, a uz to broj stanovnika se iz godine u godinu smanjuje zbog pada nataliteta i iseljavanja. To ekonomsko mrtvilo prati intelektualna žabokrečina.

  • Ni jedna nova ideja
  • Mi se ne usuđujemo misliti
  • O čemu je riječ? Zbog čega se to radi?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trebamo li danas slaviti rad? - Što je nekad značilo proslaviti 1. maj odnosno 1. svibnja?

Ispred tvornica bi se radnici okupili, prestali s radom odnosno „odložili“ svoje alate i jednostavno taj dan doslovno slavili rad – slavili činjenicu što rade. Danas, nažalost, nema tvornica, a sve je manje i onih koji rade.
U Hrvatskoj se prvi put obilježio 1890. godine u Zagrebu na Zrinjevcu.
Danas je to dan koji većina ljudi provodi neradno i sjeća se početka borbe koja, nažalost, i danas traje. Borbe, čiji je osnovni cilj bio svim radnicima osigurati bolje uvjete, kraće radno vrijeme i veću zaštitu na radu. Naravno, kada nije bilo nezadovoljnih građana kao što ih ima danas, taj se dan slavio u miru. Već 90-ih počeo je gubiti svoj smisao i u Hrvatskoj ga, ali i u drugim zemljama, počinju obilježavati prosvjedi, iako se na kraju, nažalost, sve uglavnom svodi na jelo i piće.

  • Sasvim običan radni dan
  • „Odgađanje života“
  • Statistike su loše
  • Nekad i danas...
  • Što imamo danas?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada RH – telefonska prodaja državnih tvrtki

Vlada Republike Hrvatske je nedavno na telefonskoj sjednici, s popisa tvrtki od strateškog značenja za Hrvatsku skinula osam tvrtki i to Podravku, Končar-elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banku, Croatia osiguranje i ACI. Na taj način otvoren je put za njihovu privatizaciju. U javnosti, ali i u političkim krugovima ta odluka dočekana je s velikim iznenađenjem, štoviše, sa zgražanjem. Očito je riječ o paničnom pokušaju da se namakne nešto novca, kadaa je sve jasnije da od toliko najavljenih reformi neće biti ništa. Te reforme su se dosad svele na neuspjeli pokušaj poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, na bizarna kadrovska rješenja u Vladi i raspirivanje ideoloških strasti.

  • Privatizacija puna anomalija
  • Što je s radnim mjestima?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
3. svibnja, Svjetski dan slobode medija - Bez slobode medija nema demokratskog društva

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja, od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Cilj obilježavanja tog dana je okupljanje medijskih profesionalaca kako bi zajedno u raspravi procijenili stanje slobode medija u određenoj državi te razmotrili mogućnosti kojima se mogu riješiti brojni izazovi u djelatnosti medija i podići razina svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela. Svjetski dan slobode medija obilježava se na dan donošenja Windhoeške deklaracije, Izjave o principima slobodnih medija, koju je sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, sa zajedničkim ciljem – zaštititi temeljna prava slobodnog tiska. Cilj, koji se na Dan slobode medija obilježava u svim zemljama članicama UN-a je stalno i sustavno neposredno podsjećanje političara, posebno onih koji obnašaju vlast, o njihovoj dužnosti poštivanja i promicanja slobode izražavanja.

  • Broj ubijenih novinara u porastu
  • Hrvatska na 63. mjestu slobode medija
  • Kriteriji za rangiranje medijskih sloboda u različitim zemljama
  • Ekonomski aspekti slobode medija
  • Poruka povjerenika Vijeća Europe
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obilježen 1. svibnja, međunarodni Praznik rada - Sindikati protiv reformi nove Vlade

1. svibnja – Praznik rada 2016. godine obilježen je prosvjedno, malo gdje u svijetu se praznovalo. Obilježen je diljem svijeta, većinom u sukobima policije i prosvjednika, osim u Rusiji i na Kubi gdje su održani svečani mimohodi u čast praznika rada. U Hrvatskoj je Praznik rada obilježen većim radničkim prosvjedom, koji su predvodili sindikati, u zagrebačkom parku Maksimir i drugdje.

  • Prosvjedna sindikalna povorka
  • Prosvjedi širom svijeta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Liječnici s dva posla?

Nekoliko dana prije prvog aprila čuli smo još nešto što zvuči kao šala, ali nije. Ministar zdravlja je uputio u javnu raspravu novi pravilnik o dopunskom radu zdravstvenih radnika, prema kojem bi mogućnost obavljanja poslova kod privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi zdravstveni radnici zaposleni u zdravstvenoj ustanovi, uz odobrenje ravnatelja. Izgleda da nije šala jer navodi se kako bi oni mogli ostvariti dodatni prihod, odnosno kao mjera kojom bi se pokušalo zadržati liječnike da ostanu raditi u Hrvatskoj.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva je budućnost javnih poduzeća?

 Javna poduzeća, drugim riječima, državna financijska i nefinancijska imovina su predmet stalnih rasprava još od početka izborne kampanje. Takav nepamćen interes i analize javnih poduzeća nisu se pojavljivale sve ove godine od samostalnosti Republike Hrvatske. Stoga se svaki građanin koji prati situaciju, a naročito oni koji rade u javnim poduzećima, s pravom pita zbog čega je tako porastao interes za državnu imovinu, odnosno, poduzeća u vlasništvu države? Iako se pravi razlozi mogu samo nazirati, ipak, iz dosadašnjih informacija, mogu se pretpostaviti tri razloga: Prvi i najvažniji razlog (za koji se nadamo da se neće ostvariti) je ogromno bogatstvo koje se nalazi u javnim poduzećima, a koje bi u ovim uvjetima, kada bi se prodalo, moglo znatno smanjiti javni dug. Drugi pretpostavljeni razlog je što bi središnja država željela indirektno upravljati velikom imovinom koja se nalazi u javnim poduzećima, a to bi bilo izvedivo kada bi se javna poduzeća ujedinila u tzv. „državni holding“. Treći razlog, koji se može pretpostaviti, a na prvi pogled samo izgleda trivijalno, mogao bi biti u tome da se u sadašnjoj vlasti ne mogu složiti oko budućnosti javnih poduzeća, da svatko vuče na svoju stranu jer su možda, od nekih utjecajnih političara, neka javna poduzeća već „obećana“ za prodaju. Bilo kako bilo, ali o budućnosti javnih poduzeća raspravlja se i stručno i znanstveno, no još uvijek nema jedinstvenog stava oko njihove budućnosti.

  • Krivci – uvijek bivši, a nikada sadašnji!
  • Formiranje državnog holdinga?
  • Ponovno političko kadroviranje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja, Međunarodni praznik rada - Praznik rada nije dan graha i piva

Ono što se prije 130 godina dogodilo u Chicagu i te kako je bilo povezano s politikom. Ako ne zna narod, političari bi trebali znati da 1. svibnja nije dan graha i piva. Ako to nisu spoznali do danas, od hrvatskih sindikata (prosvjedovali su oni od kada je Hrvatske i na 1. svibnja), onda su to mogli naučiti od europskih i svjetskih sindikata. Praznik rada, dakle, nikako ne može biti apolitičan dan. Bilo kakvo prozivanje sindikata za politizacijom Praznika rada, potpuno je promašena taktika. No, to je taktika koja dokazuje kako se vlast, bilo lijeva ili desna, ne zna nositi s kritikom. Dogmatska politika i političari misle kako politiku onog tko je na vlasti ne može kritizirati nitko tko nije registriran kao politička stranka. Sindikati i radnici – u cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj – i danas se bore za isto ono za što su se američki radnici borili prije 130 godina: 8-8-8. Prevedeno, osmosatno radno vrijeme, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena.

  • Kako je nastao praznik rada?
  • Masakr u Chicagu
  • Tipograf među “mučenicima iz Chicaga”.
  • Međunarodni kongres u Parizu
  • Temelj Međunarodne organizacije rada (ILO)
  • Zagrebački tipografi u prvim redovima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Za ili protiv (neo)liberalne ekonomije

Već gotovo trideset godina traju rasprave u znanstvenim krugovima o prednostima i manama (neo)liberalne ekonomije. Mišljenja su, do dana današnjega, suprotstavljena, a empirijska iskustva tjeraju vodu na mlin sad jednoj, sad drugoj strani. Naravno, i Hrvatska znanstvena ekonomska teorija, kao ni praksa, nije ostala izvan tih europskih i svjetskih kretanja. Mi ćemo u našemu tekstu prezentirati osnovna stajališta zagovornika za i protiv (neo)liberalne ekonomije.

  • Civilizacijsko dostignuće
  • Daljnji krah ekonomije?
  • Državni i privatni sektor
  • Deficit morala
  • Sinkronizacija države i tržišta
  • Kapitalizam protiv svega
  • Nove tehnologije – nova radna mjesta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: