English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »
Što za Ameriku i svijet znači Trumpova pobjeda

Mediji koji su navijali za Hillary Clinton, a takvi su u većini, nastavljaju s iznošenjem prognoza kako će Trump upropastiti svjetsku ekonomiju, srušiti tečaj dolara, potaknuti bankovnu krizu i dovesti do nove svjetske recesije. No, američko i svjetsko gospodarstvo pada u nevolje i bez Trumpa. Stoga, možda ipak Trumpu treba dati priliku.

  • Što je Trump obećao
  • Pobuna protiv globalizacije


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Indoktrinacija vjerom mimo vjeronauka?

Neki su se istaknuti ljudi Crkve u predizborno i izborno vrijeme ponašali kao da hrvatskom narodu žele oktroirati vlast. A trebali bi odluku o tome tko će voditi i kako hrvatsku državu prepustiti "demokratskoj volji naroda". Tako je, prije izbora, jedna vjerska svečanost u "centru svijeta" pretvorena u pravi predizborni politički miting. Zapravo se dogodio svojevrsni desničarski desant s oltara, gdje je sisački biskup nastupio kao žestoki politički agitator, nije davao preporuke, nego komesarski intonirane političke direktive. Njegov do daske nabrijani ideološki istup nikoga nije mogao iznenaditi, s obzirom na to da su njegovi stavovi poznati. No mnogo više začuđuju oni koji ga guraju pred kamere, dopuštajući da se po njegovim politički kontaminiranim propovijedima mjeri cijela crkvena hijerarhija.
Zbog političke ostrašćenosti nekih crkvenih velikodostojnika Crkva se danas doima kao posljednje utočište političkog radikalizma, gdje se ideološki bjesovi razigravaju uglavnom s oltara, svađaju narod i huškaju ga na sukobe. Hrvatska je već pomalo umorna od političkih bukača, od govora mržnje i sukoba. To vrijedi i za političke stranke, kao i za predstavnike Crkve. Bojovne poruke, koje se lože ideološkim bjesovima, svojevrsni pokušaj političke inkvizicije, truju javnost, što je, dakako, prije svega problem Crkve, koji ona sama, zbog sebe, mora riješiti.

  • Kakvi su nam udžbenici?
  • Uče djecu što da misle, a ne kako da misle
  • Naša vjera je činjenica, tuđe su mitovi i legende
  • Nije jedini problem u onome što se kaže, nego i u onome što se prešućuje!
  • Tolerancija prema različitosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Utjecaj digitalizacije ekonomije na tržište rada?

Sve veće tehnološke promjene i poboljšanja dovode do digitalizacije ekonomije koja sa sobom nosi i promjene u svijetu rada i radnih odnosa. Od takvih utjecaja neće biti i nije pošteđena niti Hrvatska.
I dok se o temi digitalizacije ekonomije i njezinom utjecaju naveliko raspravlja u Europskoj uniji, a u kontekstu poboljšanja stanja na tržištu rada, u Hrvatskoj navedena tema nije ni otvorena, a kamoli da se unaprijed promišlja kako ublažiti njezine posljedice. U brojnim raspravama u javnosti u Europskoj uniji pokušava se odgovoriti na pitanja kao što su: da li se digitalizacijom stvaraju ili gube radna mjesta; hoće li digitalizacija dovesti do daljnje fleksibilizacije radnih odnosa; kako uskladiti sustave socijalne sigurnosti i kako novim oblicima rada prilagoditi zakonske odredbe o radnom vremenu, zaštiti zdravlja radnika, kako uskladiti vještine radnika s potrebama poslodavaca i uvođenja novih tehnologija i sl.
Tim pitanjima bavio se i Europski sindikalni institut (ETUI), koji je nedavno objavio studiju u kojoj pokušava dati odgovore na navedena pitanja, kako bi se i sindikati i radnici na vrijeme pripremili na promjene koje se neminovno događaju u svijetu rada pod utjecajem digitalizacije.
Prema navodima studije najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada su: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima preko tzv. crowdworka.

  • Ugasit će se više od polovice radnih mjesta
  • Sindikati moraju imati važnu ulogu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sigurni poslovi, veće plaće i više slobodnog vremena uvjet su za rast gospodarstva

Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, u povodu Svjetskog dana dostojanstvenog rada, koji se održava 7. listopada, uputili su dopis političkim elitama koje će obnašati vlast ili će biti u oporbi, kao i poslodavcima, u kojem poručuju da promijene svoj pristup prema gospodarstvu i sustavu rada te radnicima. Formiranje nove vlasti idealno je vrijeme da se pokaže koliko se cijeni radnika i njegov rad.

  • Radnici su dosad uvijek bili na marginama
  •  Dosta je obećanja – vrijeme je za konkretne mjere!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikalna zbilja i perspektiva

Posljednja godina dana u povijesti političke demokracije bit će zabilježena kao izuzetno aktivna u političkim obratima i previranjima, ostavkama i smjenama, prebjezima i konvertitima, smicalicama i podmetanjima, lažnim obećanjima i korupciji, sporim suđenjima i pravosudnim obratima, predizbornim aktivnostima i, konačno, po dva izborna ciklusa.
Jedina konstanta koja se održala u javnom životu je još veće siromaštvo, bijeda prekarnih radnika, nove pripreme za outsourcing i privatizaciju, neisplata plaća i raskidanje kolektivnih ugovora, duge liste za zdravstvene preglede i prazne socijalne trgovine. U nekim je gradovima stvarnost malo uljepšala koja novoizgrađena fontana, pa umirovljenici i nezaposleni mogu umjesto u toplom obroku uživati u kristalnim kapima vode kada se vinu prema plavom nebu. Ako se ipak ne mogu od ljepote zasititi, preporučuje se da nekoliko sati dnevno preskakuju rupe po gradilištima u centru grada.

  • Godina odgođenih obećanja i ignoriranja
  • Jamstva – novi inovativan način rada
  • Umjesto reformi prodaja preostaloga
  • Trka političara od jednom do drugog stožera
  • Jamstva za pregovore
  • Socijalni dijalog – čeka neka bolja vremena
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Žrtve mobinga

Mobing (mobbing) to mob, engl. navaliti, nasrnuti, predstavlja psihološko i emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu, šefovanje, psihološko nasilje. Prema navedenoj definiciji pojma, mobing je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. Iako u hrvatskom zakonodavstvu još ne postoji definicija pojma mobing, iz dosadašnjeg iskustva mobing se može prepoznati kao "specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojem jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog integriteta i dostojanstva, sve do eliminacije radnog mjesta. Pri tome je zlostavljana osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve aktivnosti, ako su učestale i dugotrajne (najmanje jednom na tjedan, tijekom šest mjeseci) smatraju se mobingom".

  • Povijest mobinga
  • Učestalost mobinga
  • Znakovi za prepoznavanje mobinga
  • Profil osoba koje su zlostavljači
  • Zašto zlostavljači mobingiraju?
  • Posljedice mobinga za zlostavljanu žrtvu
  • Kako se zaštititi od mobinga
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu

Međunarodna organizacija rada i Europska konfederacija sindikata organizirala je seminar za mlade osobe od 19 do 35 godina. Seminar se održavao u Torinu u razdoblju od 30. kolovoza do 2. rujna 2016. godine pod nazivom: "Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu". Pored velikog broja mladih iz cijele Europe, seminaru su prisustvovale i dvije osobe iz Hrvatske.
Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika, a od kojih su 17,9% mladi ljudi od 15 to 29 godina. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 30%, te zajedno s Grčkom i Španjolskom Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji.
Kako bi se taj negativni trend značajnije smanjio, potrebno je djelovati odmah te sve radnike educirati o pravima koje imaju u radnom odnosu, a u skladu s priznatim međunarodnim konvencijama.

  • Pravo na dostojan posao
  • Prava i obveze poslodavca i radnika
  • Socijalna zaštita
  • Uvjeti rada: radno vrijeme i plaćeni slobodni dani
  • Zaštita na radu
  •  Kako svladati ljutnju na radnom mjestu?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarni radnici

Prekarijat – kombinacijom riječi precarius, lat. nesiguran i završetkom -ijat iz pojma proletarijat su radnici koji pate zbog prekarnosti, teške opstojnosti u životu bez predvidljivosti ili sigurnosti.
Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad, i niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima...
Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi koje su mogle računati na teško stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, današnji radnik postindustrijskog globalnog kapitalizma često može računati samo na permanentnu nesigurnost.

  • Nastanak prekarijata
  • Kategorije prekarijata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kraće radno vrijeme donosi produktivniji rad

U Hrvatskoj među poslodavcima oduvijek vlada trend kako su najuspješniji zaposlenici oni koji najviše rade i u tome ih se potiče. No, psiholozi tvrde suprotno, a to je i dokazano.
Uspješnije zemlje poput Švedske, Danske ili Nizozemske su prihvatile zamisao kako je određeni dio radnog dana neproduktivan i kako nitko, pa ni najvrednija osoba, ne može zadržati istu razinu produktivnosti i koncentracije 8 ili više sati dnevno. U 8 sati rada može se napraviti puno i ništa, isto kao i u 6 sati rada. Sve ovisi o volji pojedinca.
U Hrvatskoj je, čini se, daleko od kraćeg radnog tjedna. Jedan od razloga je i taj što se konkurentnost pokušava postići niskom cijenom rada.
U Hrvatskoj se u prosjeku radi 2 sata dulje nego što je prosjek EU, i godišnje se odradi 117 sati dulje od prosjeka EU. No, kad je u pitanju trošak rada, tada je Hrvatska na samom dnu. Stoga se u navedenom primjeru vidi kako dugotrajni rad ne vodi produktivnosti i uspješnosti, već upravo suprotno.
O kraćem radnom vremenu bismo trebali barem početi razmišljati, ako ne djelovati. Trebali bismo se voditi primjerom razvijenih zemalja gdje je skraćivanjem radnog vremena povećana produktivnost, smanjen broj ozljeda i nesreća na radu, pa time i bolovanja. A u konačnici, radnici su sretniji i bolje mogu uskladiti privatni i poslovni život.

 

Verzija za ispis
 
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine. Birači su birali 151 zastupnika Hrvatskog sabora: 140 iz deset izbornih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske, 3 predstavnika dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina.

  • Obećanja pretjerana – izvršenje upitno
  • Koncentrirani na dan izbora – a ne na mandat
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: