Hodajući po periferiji grada Zagreba, znatiželjni građanin može pronaći poneki plakat s predizbornim sloganom „VJERODOSTOJNO“. To je, naime, bio slogan koji je trebao jamčiti vjerodostojnost politike koja je trebala građane Hrvatske „odvesti“ u neko novo doba u kojemu će se poštivati dogovoreno, u kojemu će se provoditi zakoni bez iznimaka, u kojemu će konačno vrijednosni sustav izaći na svjetlo dana kao primarni cilj i sadržaj „nove“ politike i „novih“ političara. Nije trebalo dugo da ljudima, napaćenim od sveprisutne bijede, sveprisutne korupcije, poništavanja dostojanstva rada i sindikalnog djelovanja, konačno zaiskri u očima tračak nade u bolje sutra. Vjerodostojnost politike koja je najavljivana tako je „opčinila“ biračko tijelo da je ono izabralo ništa drugo, do upravo tu, najavljivanu i proklamiranu, vjerodostojnu politiku. Predizborni slogan postao je dio nove političke garniture koji se tek treba potvrditi na djelu, da bi bio stvaran.
Četvrta industrijska revolucija nam kuca na vrata. Ona će u sljedećim godinama radikalno promijeniti zapošljavanje i prirodu rada. Naša se gospodarstva moraju pripremiti na oluju do sada neviđenih tehnoloških i socijalno-gospodarskih promjena koje će utjecati na sustave rada i radikalno će promijeniti naš odnos prema radu.
Država blagostanja, koja je u razvijenim europskim zemljama (posebno u Njemačkoj) uspostavljena osamdesetih godina 20. stoljeća i koja je svjedočila o vrijednostima tzv. socijalnog kapitalizma, doživjela je, pred naletom neoliberalnog kapitalizma, svoj nagli pad. O toj temi pišu mnogi ugledni znanstvenici, analitičari, sveučilišni profesori, komentatori. Većina njih „plače“ za socijalnom državom, jer u njoj vidi izlaz iz narastajućeg debalansa bogatih i siromašnih, u sve većoj bijedi koja je zahvatila većinu svjetske populacije.Jedan od zagovornika socijalne države je i John McMurtry (Džon Mekmartri), profesor na Univerzitetu Guelph (Gvelf) u Kanadi, koji je napisao 150 knjiga i znanstvenih radova, a UN ga je odabrao kako bi organizirao, uredio i dao znanstveni doprinos studiji „Filozofija i svjetski problemi”, koja će biti uključena u „Enciklopediju sistema koji podržavaju život“.Profesor McMurtry dao je opsežan intervju listu „Geopolitika“, iz koga donosimo najzanimljivije dijelove.
U najužem smislu, pojam "restrukturiranje" predstavlja reorganizaciju poslovnih operacija u cilju povećanja produktivnosti i profita. U širem smislu, pojam restrukturiranja obuhvaća brojne aktivnosti od kojih su najčešće: tehnološke promjene, spajanje i kupovina kompanija, deregulacija i privatizacija, novi regularni okviri, outsourcing i offshoring, prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, izmjene strukture tržišta i dr. Nije rijetkost da samo restrukturiranje izazove izmjene u geografskom opsegu organizacija, kao i smanjenje broja radnika, a kada je riječ o velikim organizacijama, ima snažan utjecaj i na život zajednice i lanac opskrbe uslugama ili proizvodima. U globalnom pogledu, restrukturiranje ne zahvaća samo multinacionalne kompanije i velike organizacije, nego i mala i srednja poduzeća. Međutim, u praksi se događa da se restrukturiranju velikih i multinacionalnih kompanija posvećuje veća pažnja, a da se proces restrukturiranja u malim i srednjim poduzećima provodi kao "tiho restrukturiranje".
Tripartitni socijalni dijalog na nacionalnoj razini institucionaliziran je kroz Gospodarsko-socijalno vijeće, davne 1994. g. Dakle, i prije nego što je donesen novi Zakon o radu u demokratskoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj ideja socijalnog dijaloga je prepoznata i institucionalizirana. Međutim, ideja Gospodarsko-socijalnog vijeća i potrebe razgovora i dogovora svih socijalnih partnera na najvišoj, nacionalnoj razini, u punom je opsegu zaživjela tek 2001. g. nakon sklapanja prvog Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju GSV-a.
Mediji koji su navijali za Hillary Clinton, a takvi su u većini, nastavljaju s iznošenjem prognoza kako će Trump upropastiti svjetsku ekonomiju, srušiti tečaj dolara, potaknuti bankovnu krizu i dovesti do nove svjetske recesije. No, američko i svjetsko gospodarstvo pada u nevolje i bez Trumpa. Stoga, možda ipak Trumpu treba dati priliku.
Neki su se istaknuti ljudi Crkve u predizborno i izborno vrijeme ponašali kao da hrvatskom narodu žele oktroirati vlast. A trebali bi odluku o tome tko će voditi i kako hrvatsku državu prepustiti "demokratskoj volji naroda". Tako je, prije izbora, jedna vjerska svečanost u "centru svijeta" pretvorena u pravi predizborni politički miting. Zapravo se dogodio svojevrsni desničarski desant s oltara, gdje je sisački biskup nastupio kao žestoki politički agitator, nije davao preporuke, nego komesarski intonirane političke direktive. Njegov do daske nabrijani ideološki istup nikoga nije mogao iznenaditi, s obzirom na to da su njegovi stavovi poznati. No mnogo više začuđuju oni koji ga guraju pred kamere, dopuštajući da se po njegovim politički kontaminiranim propovijedima mjeri cijela crkvena hijerarhija.Zbog političke ostrašćenosti nekih crkvenih velikodostojnika Crkva se danas doima kao posljednje utočište političkog radikalizma, gdje se ideološki bjesovi razigravaju uglavnom s oltara, svađaju narod i huškaju ga na sukobe. Hrvatska je već pomalo umorna od političkih bukača, od govora mržnje i sukoba. To vrijedi i za političke stranke, kao i za predstavnike Crkve. Bojovne poruke, koje se lože ideološkim bjesovima, svojevrsni pokušaj političke inkvizicije, truju javnost, što je, dakako, prije svega problem Crkve, koji ona sama, zbog sebe, mora riješiti.
Sve veće tehnološke promjene i poboljšanja dovode do digitalizacije ekonomije koja sa sobom nosi i promjene u svijetu rada i radnih odnosa. Od takvih utjecaja neće biti i nije pošteđena niti Hrvatska.I dok se o temi digitalizacije ekonomije i njezinom utjecaju naveliko raspravlja u Europskoj uniji, a u kontekstu poboljšanja stanja na tržištu rada, u Hrvatskoj navedena tema nije ni otvorena, a kamoli da se unaprijed promišlja kako ublažiti njezine posljedice. U brojnim raspravama u javnosti u Europskoj uniji pokušava se odgovoriti na pitanja kao što su: da li se digitalizacijom stvaraju ili gube radna mjesta; hoće li digitalizacija dovesti do daljnje fleksibilizacije radnih odnosa; kako uskladiti sustave socijalne sigurnosti i kako novim oblicima rada prilagoditi zakonske odredbe o radnom vremenu, zaštiti zdravlja radnika, kako uskladiti vještine radnika s potrebama poslodavaca i uvođenja novih tehnologija i sl.Tim pitanjima bavio se i Europski sindikalni institut (ETUI), koji je nedavno objavio studiju u kojoj pokušava dati odgovore na navedena pitanja, kako bi se i sindikati i radnici na vrijeme pripremili na promjene koje se neminovno događaju u svijetu rada pod utjecajem digitalizacije. Prema navodima studije najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada su: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima preko tzv. crowdworka.
Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, u povodu Svjetskog dana dostojanstvenog rada, koji se održava 7. listopada, uputili su dopis političkim elitama koje će obnašati vlast ili će biti u oporbi, kao i poslodavcima, u kojem poručuju da promijene svoj pristup prema gospodarstvu i sustavu rada te radnicima. Formiranje nove vlasti idealno je vrijeme da se pokaže koliko se cijeni radnika i njegov rad.
Posljednja godina dana u povijesti političke demokracije bit će zabilježena kao izuzetno aktivna u političkim obratima i previranjima, ostavkama i smjenama, prebjezima i konvertitima, smicalicama i podmetanjima, lažnim obećanjima i korupciji, sporim suđenjima i pravosudnim obratima, predizbornim aktivnostima i, konačno, po dva izborna ciklusa. Jedina konstanta koja se održala u javnom životu je još veće siromaštvo, bijeda prekarnih radnika, nove pripreme za outsourcing i privatizaciju, neisplata plaća i raskidanje kolektivnih ugovora, duge liste za zdravstvene preglede i prazne socijalne trgovine. U nekim je gradovima stvarnost malo uljepšala koja novoizgrađena fontana, pa umirovljenici i nezaposleni mogu umjesto u toplom obroku uživati u kristalnim kapima vode kada se vinu prema plavom nebu. Ako se ipak ne mogu od ljepote zasititi, preporučuje se da nekoliko sati dnevno preskakuju rupe po gradilištima u centru grada.
Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email
email adresa:
Povratak na vrh
