Posljednja godina dana u povijesti političke demokracije bit će zabilježena kao izuzetno aktivna u političkim obratima i previranjima, ostavkama i smjenama, prebjezima i konvertitima, smicalicama i podmetanjima, lažnim obećanjima i korupciji, sporim suđenjima i pravosudnim obratima, predizbornim aktivnostima i, konačno, po dva izborna ciklusa. Jedina konstanta koja se održala u javnom životu je još veće siromaštvo, bijeda prekarnih radnika, nove pripreme za outsourcing i privatizaciju, neisplata plaća i raskidanje kolektivnih ugovora, duge liste za zdravstvene preglede i prazne socijalne trgovine. U nekim je gradovima stvarnost malo uljepšala koja novoizgrađena fontana, pa umirovljenici i nezaposleni mogu umjesto u toplom obroku uživati u kristalnim kapima vode kada se vinu prema plavom nebu. Ako se ipak ne mogu od ljepote zasititi, preporučuje se da nekoliko sati dnevno preskakuju rupe po gradilištima u centru grada.
Mobing (mobbing) to mob, engl. navaliti, nasrnuti, predstavlja psihološko i emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu, šefovanje, psihološko nasilje. Prema navedenoj definiciji pojma, mobing je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. Iako u hrvatskom zakonodavstvu još ne postoji definicija pojma mobing, iz dosadašnjeg iskustva mobing se može prepoznati kao "specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojem jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog integriteta i dostojanstva, sve do eliminacije radnog mjesta. Pri tome je zlostavljana osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve aktivnosti, ako su učestale i dugotrajne (najmanje jednom na tjedan, tijekom šest mjeseci) smatraju se mobingom".
Međunarodna organizacija rada i Europska konfederacija sindikata organizirala je seminar za mlade osobe od 19 do 35 godina. Seminar se održavao u Torinu u razdoblju od 30. kolovoza do 2. rujna 2016. godine pod nazivom: "Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu". Pored velikog broja mladih iz cijele Europe, seminaru su prisustvovale i dvije osobe iz Hrvatske.Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika, a od kojih su 17,9% mladi ljudi od 15 to 29 godina. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 30%, te zajedno s Grčkom i Španjolskom Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji. Kako bi se taj negativni trend značajnije smanjio, potrebno je djelovati odmah te sve radnike educirati o pravima koje imaju u radnom odnosu, a u skladu s priznatim međunarodnim konvencijama.
Prekarijat – kombinacijom riječi precarius, lat. nesiguran i završetkom -ijat iz pojma proletarijat su radnici koji pate zbog prekarnosti, teške opstojnosti u životu bez predvidljivosti ili sigurnosti.Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad, i niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima... Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi koje su mogle računati na teško stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, današnji radnik postindustrijskog globalnog kapitalizma često može računati samo na permanentnu nesigurnost.
U Hrvatskoj među poslodavcima oduvijek vlada trend kako su najuspješniji zaposlenici oni koji najviše rade i u tome ih se potiče. No, psiholozi tvrde suprotno, a to je i dokazano.Uspješnije zemlje poput Švedske, Danske ili Nizozemske su prihvatile zamisao kako je određeni dio radnog dana neproduktivan i kako nitko, pa ni najvrednija osoba, ne može zadržati istu razinu produktivnosti i koncentracije 8 ili više sati dnevno. U 8 sati rada može se napraviti puno i ništa, isto kao i u 6 sati rada. Sve ovisi o volji pojedinca. U Hrvatskoj je, čini se, daleko od kraćeg radnog tjedna. Jedan od razloga je i taj što se konkurentnost pokušava postići niskom cijenom rada.U Hrvatskoj se u prosjeku radi 2 sata dulje nego što je prosjek EU, i godišnje se odradi 117 sati dulje od prosjeka EU. No, kad je u pitanju trošak rada, tada je Hrvatska na samom dnu. Stoga se u navedenom primjeru vidi kako dugotrajni rad ne vodi produktivnosti i uspješnosti, već upravo suprotno.O kraćem radnom vremenu bismo trebali barem početi razmišljati, ako ne djelovati. Trebali bismo se voditi primjerom razvijenih zemalja gdje je skraćivanjem radnog vremena povećana produktivnost, smanjen broj ozljeda i nesreća na radu, pa time i bolovanja. A u konačnici, radnici su sretniji i bolje mogu uskladiti privatni i poslovni život.
Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine. Birači su birali 151 zastupnika Hrvatskog sabora: 140 iz deset izbornih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske, 3 predstavnika dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina.
Brexit je složenica koja je nastala spajanjem dviju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak). Ujedinjeno Kraljevstvo kao otočna zemlja i bivša imperijalistička sila ima dugu tradiciju neulaženja u uniju s drugim zemljama te je na druge zemlje često gledala superiorno i odnosila se podcjenjivački prema drugim zemljama kontinentalne Europe. Zbog ekonomskih promjena nakon Drugog svjetskog rata gubila je svoje kolonije i ekonomski počela ići silaznom putanjom te je jedini izlaz iz te situacije bio ulazak u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ).
“…Kako smo pali bez ispaljenog metka na staru foru novog početka…”
“…Bog, domovina, nacija, svi na pod, ovo je privatizacija! Napravite mjesta za obitelji dvjesta!...”
Na početku tranzicijskog doba na sva usta govorilo se da je to početak gospodarskog procvata Hrvatske i obnove duhovnih i moralnih vrijednosti. Kao u nekom teatru apsurda, stvarnost se grdno narugala tim predviđanjima. Ekonomski, Hrvatska se u ovih dvadeset i šest godina svoje samostalnosti nije makla s mjesta, a ta stagnacija praćena je moralnim i duhovnim rasulom. O tome nam zorno svjedoče aktualna zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni gdje politički akteri, u borbi za svoje osobne interese, vuku za nos hrvatske građane, a pri tome su im puna usta nacionalnih i kojih sve ne drugih uzvišenih interesa.
U proteklih šest mjeseci, od posljednjih izbora, Hrvatska je postala jedinstvena po nekim pojavama ne samo u Europi, nego i u svijetu. Prije svega, prvi put u demokratskoj povijesti, Hrvatska je nakon izbora imala toliko složenu situaciju da niti jedna koalicija ili politička stranka nije mogla samostalno sastaviti Vladu. Uslijedili su dugi, ponekad neizvjesni pregovori prepuni obrata i Vlada je napokon sastavljena. O tome je bilo riječi i u Grafičaru. Svi, pa i sindikalne središnjice očekivali su mnogo od nove Vlade, te se uz osmijeh slikali s novim ministrima.
Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email
email adresa:
Povratak na vrh
