English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Mudro šute
Zašto šutnja? Zašto ne glasovi vapijućih u pustinji, zašto ne osude, zašto ne analize, zašto ne šator? Pa odgovor je vrlo jasan: zato što su na vlasti naši... Đuro Glogoški i Josip Klem digli su čuveni šator u Savskoj, tražeći smjenu dvoje ljudi u Ministarstvu branitelja koje su smatrali nedostojnima funkcije. Šator je trajao preko petsto dana! Nadbiskup Bozanić prije točno dvadeset godina zagrmio je o “grijehu struktura”, Željka Markić organizirala je referendum zbog definicije braka, dok Ladislav Ilčić trajno diže dreku zbog izdaje kršćanskih zasada...



  • IMT – Ima li mene tute?
  • Nastavak hrvatske šutnje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikalna solidarnost kao nova prilika
Gotovo mjesec dana Hrvatsku trese „gospodarska groznica“ izazvana stanjem u najvećem gospodarskom subjektu, Agrokoru. U pozadini tog, najavljivanog, a onda i obznanjenog, sloma gospodarskog diva, vodi se žestoka borba dionika krize izazvane prezaduženošću, sve kako bi se pretrpjela najmanja šteta. Tako je sam vlasnik poslovnog carstva, zvani „Gazda“, strepeći od modela „standstill“ koji bi ga mogao odvesti u stečaj i likvidaciju (a što bi u konačnici značilo gubitak vlasništva), odmah nakon donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH (dalje: Zakon), dok se još nisu ni ohladila njegova isprintana slova, sam zatražio od Vlade RH da se primijeni na Agrokor. Time je samo potvrđeno mišljenje nekih analitičara da je Zakon bio za Gazdu stalno željena, a možda i dogovorena opcija „ A“, a da je „opcija B“ bila potrebna „igra“ da se dobije na vremenu.

  • Carstvo sazidano kao kula od karata
  • Socijalni dijalog bio i ostao nevidljiv
  • Sindikati nemaju priliku


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ženom se ne rađa, ženom se postaje
Simone de Beauvoir izrekla je ovu rečenicu iz naslova čime je ukazala na činjenicu da je ženski spol određen društvenom, a ne biološkom definicijom – „ženom se ne rađa, ženom se postaje“. 
Iako je Dan žena prvi put obilježen prije 107 godina, borba za ravnopravnost traje i danas. Tako je, primjerice, neki dan Državni zavod za statistiku objavio da su žene u Hrvatskoj bolje obrazovane od muškaraca, a samo su u dva područja plaćene više – u financijama i osiguranju. Unatoč tome što su žene kroz stoljetnu borbu došle do svojih ekonomskih, političkih, socijalnih i drugih prava, rezultati pokazuju da žene i dalje imaju nepovoljniji položaj u društvu.
Međunarodni servis za istraživanje visine plaća Paylab, analizirao je plaće muškaraca i žena i došao do podatka kako žene zarađuju od 2 do 11 posto manje nego muški kolege na istom radnom mjestu u zemljama središnje i istočne Europe: Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvi, Hrvatskoj te Finskoj.

  • Razlike u plaćama najmanje su na početku karijere
  • Žene maheri u poslu
  • U čemu su to žene u praksi bolje?
  • Problem s kojim se većina žena vrlo često suočava je nespremnost žena da podrže druge žene, posebice vlastite kolegice 
  • Pobijediti muškarce baš zato što si žena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kaša u glavama - Dimna zavjesa za pljačku i prijevaru
Jedna od sastavnica duhovne klime u Hrvatskoj, osim vraćanja u devetnaesto stoljeće i promoviranja vjere kao mjerila svih stvari, je antikomunistička histerija. Ako se nekoga želi ubiti u pojam i potpuno diskreditirati, tada se poseže za maljem optužbe da je riječ o komunističkom nostalgičaru. Nakon toga nema više nikakve rasprave. Jednim dijelom je taj stav posljedica onoga što se događalo do devedesetih godina, ali ne treba zanemariti ni drugi aktualni moment. U Hrvatskoj se na vrlo neugodan način u praksi potvrđuju neke bitne marksističke postavke. Jedna od njih je da se u kapitalizmu redovito ciklički javljaju krize, što u posljednjih desetak godina vrlo dobro osjećamo, a druga je da kapitalizam sa sobom donosi veliko socijalno raslojavanje. Netko bi mogao pomisliti da je Marx „Kapital“ pisao u Hrvatskoj, i to nedavno. Navedene činjenice su prilično neugodne i oni koji su se snašli u novom poretku, pogotovo oni koji su pokrali sve živo i mrtvo, očito ih žele prikriti antikomunističkom galamom.

  • Radnici više ne postoje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
„Alternativne činjenice“ – potencijalna virtualna stvarnost
U novije vrijeme, kao dio medijskog izričaja pojavila se jedna nova jezična kovanica koja već dulje vrijeme zaokuplja jezikoslovce i filozofe koji joj nastoje dodijeliti odgovarajući sadržaj. Radi se o pojmu „alternativne činjenice“ koji je u javnosti prvi put upotrijebljen u komentiranju brojnosti građana na inauguraciji predsjednika SAD-a. Naime, u intervjuu sazvanom u povodu navedene inauguracije, kao odgovor na upit jednog novinara, da komentira izjave glasnogovornika Bijele kuće, savjetnica predsjednika je odgovorila da se radi o „alternativnim činjenicama“. Na takav je odgovor novinar odgovorio da se ne radi o „alternativnim činjenicama“, nego o „običnim lažima“. Ova javna prepirka oko broja građana koji su prisustvovali inauguraciji, ne samo da je u našu, virtualnu stvarnost unijela novinu u jezičnom izražavanju, nego je unijela i potrebu da se pojmu „alternativnih činjenica“ doda pravi smisao.

  • Zbog čega je do jezične kovanice uopće došlo?
  • Alternativne činjenice nisu laž, nego privid u koji povjerujemo
  • Alternativne činjenice na primjeru hrvatske politike



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uništavanje proizvodnje se nastavlja - Na redu je Imunološki zavod

Bolna transformacija hrvatskog gospodarstva ima brojne negativne posljedice, a jedan od stalnih pratilaca tog procesa je uništavanje proizvodnje. S nekim morbidnim zadovoljstvom se od početka devedesetih pa sve do sada radi na likvidaciji proizvodnih pogona koji su Hrvatsku svojevremeno svrstavali u srednje razvijenu europsku industrijsku zemlju. Pri tome, sprda se sa socijalističkim mastodontima, s prezirom se govori o zastarjeloj gospodarskoj koncepciji koja bi se po novome trebala zasnivati na uslugama, a posljedica svega toga je da je od svih nekadašnjih takozvanih socijalističkih zemalja Hrvatska najgore prošla. Od 1990. pa sve do sada praktički nije ostvaren nikakav porast bruto društvenog proizvoda, dok ga je, na primjer, Poljska udvostručila.

  • Pustoš na sve strane
  • Nema uvjeta za nastavak proizvodnje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Političko vaganje javnog dobra - Socijalni dijalog se samo ukazao, ne i dogodio

Cijela prošla godina uglavnom je protekla u političkim nadmetanjima i predizbornim podmetanjima glavnih političkih aktera, a završila je uspješnim sastavljanjem Vlade. Za građane je predstavljala konstantu u siromaštvu, nezaposlenosti, iseljavanju, uzaludnom nadanju. Radnici i sindikati su budno pratili što se događa i čekali „početak“ pravog i stvarnog socijalnog dijaloga koji se na kraju samo ukazao, ali ne i dogodio. Prvo što je uzdrmalo radnike i građane nakon izbora bila je porezna reforma o kojoj se krajem godine pisalo i pričalo u svim medijima. Porezna reforma ukazala se iznenada, kao gotov čin o kojemu su sindikati samo „obaviješteni“, ali ne i sudjelovali u njezinoj izradi. Naravno, pažnju su plijenile brojke kojima su se mogli radovati samo oni s velikim plaćama, dok su se radnicima obećavali veliki porezni odbici na uzdržavane članove, pa bi, eto, i demografska politika trebala umanjiti siromaštvo. Većina hrvatskih radnika i umirovljenika ostala je na istom, minimalnom prihodu, a prikazano je da bi zapravo trebali biti sretni, jer uopće više neće plaćati porez. Možda su u svemu tome bile jedine dobre vijesti što je pojeftinio ukop pa će djeca imati manji trošak kada pokapaju siromašne umirovljenike, svoje roditelje.

  • Zašto INA nije u vlasništvu Hrvatske?
  • Razlozi za otkup 49% INE u vlasništvu MOL-a
  • Novi problem: Kojim novcem kupiti INU?
  • Raste otpor privatizaciji HEP-a
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Politika nove Vlade - Nerealna očekivanja od porezne reforme

Formiranje Vlade predvođene Andrejom Plenkovićem dočekano je s olakšanjem i odobravanjem. Hrvatska je gotovo godinu dana mučena neuspjelim eksperimentom kojem je razarajući ton davao bivši čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko, zatucanim i isključivim stavovima. Umjesto njega došao je pristojan čovjek koji je iz Vlade uklonio radikalne desničare i u javnosti nije istrčavao s iritirajućim izjavama. Postavlja se pitanje je li ta uglađena fasada dovoljna da Hrvatsku izvuče iz teškoća?

  • Kriza nije prevladana
  • Spas u poreznoj reformi?
  • Pravosuđe – rak-rana
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Teorija pravde i sindikalni sporazum

Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne suglasnosti aktera. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uvjete njihovog udruživanja. Ovi principi trebaju regulirati sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene suradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde naziva se pravdom kao nepristranošću.
Vlast nema autoritet da udruženja čini legitimnim ili nelegitimnim ništa više nego što ima to ovlaštenje u pogledu umjetnosti ili znanosti. Ove se stvari jednostavno ne nalaze u njenoj nadležnosti ako je određeno pravednim ustavom i zakonom. Državu, prema principima pravde, prije treba razumjeti kao udruženje koje se sastoji od jednakih građana i njihovih udruženja. Ona uređuje traganje pojedinaca za njihovim moralnim i duhovnim interesima u skladu s principima s kojima bi se oni sami suglasili u početnoj poziciji jednakosti. Upotrebljavajući svoje moći, na ovaj način vlast djeluje kao zastupnik građana i zadovoljava zahtjeve njihovog javnog poimanja pravde.

  • Pobjednički trijumfalizam
  • Nastup s pozicije moći
  • Vlada dovodi u pitanje pravnu upitnost
  • Uspostaviti sindikalnu vezu javnog i privatnog sektora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vjerodostojnost pokleknula! - Pritisak politike

Hodajući po periferiji grada Zagreba, znatiželjni građanin može pronaći poneki plakat s predizbornim sloganom „VJERODOSTOJNO“. To je, naime, bio slogan koji je trebao jamčiti vjerodostojnost politike koja je trebala građane Hrvatske „odvesti“ u neko novo doba u kojemu će se poštivati dogovoreno, u kojemu će se provoditi zakoni bez iznimaka, u kojemu će konačno vrijednosni sustav izaći na svjetlo dana kao primarni cilj i sadržaj „nove“ politike i „novih“ političara. Nije trebalo dugo da ljudima, napaćenim od sveprisutne bijede, sveprisutne korupcije, poništavanja dostojanstva rada i sindikalnog djelovanja, konačno zaiskri u očima tračak nade u bolje sutra. Vjerodostojnost politike koja je najavljivana tako je „opčinila“ biračko tijelo da je ono izabralo ništa drugo, do upravo tu, najavljivanu i proklamiranu, vjerodostojnu politiku. Predizborni slogan postao je dio nove političke garniture koji se tek treba potvrditi na djelu, da bi bio stvaran.

  • Razdoblje mršavih godina
  • Pregovori s „figom u džepu“
  • Sporazum kroz razdoblje krize
  • Prioriteti prošle Vlade
  • Vjerodostojnost u službi politike
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »