English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Sindikalni paradoks u EU
Živjeti i raditi u Europskoj uniji nekima predstavlja san, te se trude svim sredstvima, uključujući i prevare, domoći bilo koje zemlje članice EU. No, živjeti i raditi u EU, unatoč dugotrajnim pregovorima za ulazak i usklađivanju zakonodavstva pojedine zemlje pristupnice s pravnom stečevinom EU, ne znači da će u svim zemljama članicama EU radnici i sindikati imati ista prava i iste mogućnosti. Razlike su velike, a ponekad se čine i paradoksalne.

  • Što mogu sindikati u Njemačkoj, ne mogu u Hrvatskoj
  • Državna intervencija u kolektivno pregovaranje

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europa gubi socijalne temelje
Za sve građane koji se nalaze izvan njezinih granica, Europa predstavlja sinonim slobode, demokracije, socijalne pravde, zadovoljstva i prosperiteta. To je normalno, jer je od svog postanka, osnovni smisao zajednice europskih država bila harmonizacija prava, demokratizacija društva, razvoj solidarnosti i ljudskih sloboda, mjesto u kojemu se vrednuje rad radnika, u kojemu se poslodavci odnose s poštovanjem prema sindikatima, gdje radnici na vrijeme dobivaju plaću, a sindikati zastupaju interese radnika bez straha da će zbog toga biti trajno obilježeni ili izopćeni. Pravila koja su se u Europskoj uniji razvijala desetljećima, dostigla su zavidnu razinu, a Europa je postala predmet želja za sve države izvan njezinih granica. Tako svi vjeruju i snivaju o danu kad će postati članica Europske unije, kuju planove za razvoj društva, ali još više na osobnoj razini, vjerujući da je tamo, negdje, obećana zemlja u EU koja čeka na njih i koja će im ispuniti sve snove. Tako je bilo i još je tako za sve izvan granica EU, ali, oni koji su u EU, sve više osjećaju i njeno drugo lice.

  • Europa više nije ona prije krize
  • Gospodarstvo raste, a zadovoljstvo građana pada
  • Populizam raste
  • Radnici su nesigurni i zanemareni



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agrokor primjer ortačkog (Crony) kapitalizma
Prošla je godina dana od prvih naznaka da se „nešto događa“ u perjanici hrvatskog gospodarstva, Agrokoru. Iako je u političkim krugovima, pa čak i u stranim veleposlanstvima slučaj Agrokor već neko vrijeme bio na visokom mjestu prioriteta, obični građani, pa ni radnici samog Agrokora nisu tada mogli ni slutiti o kakvim razmjerima krize se radi. Tko bi u to vrijeme mogao i razmišljati o tome da je tom poslovnom divu, snažnom kao kula od karata, njegova organizacija samodestruktivna i da jedan problem otvara niz novih problema, slikovito, reklo bi se, s lančanom reakcijom do eksplozije i samouništenja. Tek danas, s odmakom od godine dana, iz perspektive običnog puka, može se utvrditi posebnost koja je Agrokor učinila jedinstvenim u Hrvatskoj, uzdigla ga do neslućenih visina, ali i najavila kraj takvog diva koji je stvaran prema modelu crony kapitalizma, da bude vječan.

  • Što je crony kapitalizam i kada je nastao u Hrvatskoj?
  • Ekonomska politika u crony kapitalizmu
  • Lex Agrokor – nije prekinuo ortački kapitalizam



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija je zlo koje nepovratno razara društvo
„Korupcijom se smatra svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne i skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.Takvo je određenje široko i pokriva veliki krug pojava. Javno mnijenje i politički način govora pod pojmom korupcije razumiju sasvim različite društvene pojave: organizirani i gospodarski kriminal, lošu vlast i njezine posljedice, ljudsku prevrtljivost i bahatost vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se pod tim pojmom smatra davanje i primanje mita, protuzakonito posredovanje, zloporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, zloporaba položaja i ovlasti, zloporaba u postupku stečaja, nelojalna konkurencija, sklapanje štetnih ugovora i dr.“ 


  • Formalna borba s korupcijom se intenzivira ulaskom RH u EU, ali je građani i dalje ne primjećuju
  • Korupcija je nekima postala „stil života“
  • Stvarni razlozi za odlazak mladih je beznađe i korupcija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća ili olako prihvaćena obmana
Prije rasprave, a poglavito prije odluke o visini minimalne plaće nužno je napraviti analizu njenih višestrukih učinaka na najranjivije sektore i zaposlenike, upozoravaju i stručnjaci. Prema nekim stručnim upozorenjima minimalac ima važne regionalne učinke, zato što su najosjetljivije industrije najviše koncentrirane u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u kojoj su prosječne plaće ionako znatno niže od prosjeka Hrvatske. Neke od ovih industrija izvoznog su karaktera i troškovi rada važna su komponenta konačne cijene proizvoda, pa time i konkurentnosti. Izrazito povećanje minimalne plaće ove bi industrije moglo dovesti u problem i rezultirati smanjivanjem zaposlenosti. S druge strane, minimalna plaća važan je element zaštite dostojanstva radnika i sprječava neprimjereno nisku cijenu rada. Dakle, u tom skupu različitih učinaka minimalne plaće treba odrediti njezinu primjerenu razinu, a tripartitne konzultacije Vlade, sindikata i poslodavaca temeljene na argumentima i analizi mogućih učinaka, čine najbolji mehanizam za ostvarenje tog cilja.

  • Treći na dnu prema visini minimalne plaće
  • Poziv poslodavcima da „slobodno“ isplaćuju minimalac!?




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati nepoželjni u medijima
Da mediji nisu samo „uobičajena djelatnost“, područje u kojemu djeluju sindikati, potvrđuje neprestana borba za njihovom kontrolom i ovladavanjem, neovisno o političkoj ideologiji. Uloga medija u suvremenom društvu je toliko važna da nerijetko predstavlja moćno oružje, pa i sredstvo vladanja. Dobro poznata, novostvorena kovanica, tzv. „alternativna činjenica“, govori da se kroz medije može kreirati umjetna, virtualna stvarnost u koju vjeruju mase, iako ona nema nikakvog izravnog dodira s uobičajenim standardima slobode medija i izvještavanja. A oni, koji su uvijek bili nositelji medijskih djelatnosti, novinari, pritisnuti surovom stvarnošću liberalnog kapitalizma koji je ovladao medijima, postaju najamni radnici, često i prekarni, jednom riječju, nadničari moćnih bogataša.

  • Svi vole imati „svoje“ glasilo
  • Sindikat novinara uputio otvoreno pismo pučkoj pravobraniteljici

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ostavljeni da skupljaju boce
Sindikat umirovljenika Hrvatske poručio je u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću da se probudi i hitno uvede brane protiv siromaštva – minimalnu mirovinu u visini od 50 posto bruto minimalne plaće i model usklađivanja u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa.
Ističu kako je ova Vlada riječju i djelom pokazala kako ima za sve, samo ne za siromašne umirovljenike i starije osobe, te koje su skupine u fokusu njegova interesa, jer su mirovine prema posebnim propisima porasle za 10 posto, od 1.250 kuna povećanja za saborske zastupnike do 2.500 kuna za umirovljenike s najvišim mirovinama.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obnova pročelja Doma Sindikata grafičara - Novi sjaj od ranije?
Dom Sindikata grafičara vratio je svoj stari sjaj. Je li u potpunosti takav bio njegov prvotni sjaj, nismo sigurni. No, u to nas uvjeravaju konzervatori. 
Posljednji puta fasada Doma obnavljana je krajem 80-ih, kada je dobila crvenkasto-rozu boju s vanjske strane, dok je dvorišno pročelje sive boje. Vanjsko pročelje bilo je u izrazito lošem stanju, te već godinama upućujemo inicijative za njegovom obnovom. Sa zadnjom kumulacijom sredstava u pričuvi, nađen je zajednički jezik s ostalim stanarima. Nakon višegodišnjih inicijativa, priprema i mnogih peripetija, početkom rujna ove godine počela je sanacija pročelja odnosno fasade na zgradi Doma Sindikata grafičara u Zagrebu, Brešćenskoga 4. U prihvaćenom natječaju planirani trošak radova iznosi 1,33 milijuna kuna. Grad Zagreb će u obnovi pročelja sufinancirati 528 tisuća kuna, dok se ostatak financira iz postojećih sredstava pričuve, te desetgodišnjim kreditom na 400 tisuća kuna koji će se otplaćivati kroz blago povećanje pričuve. 

  • Radovi zasad brzo napreduju 
  • Zanimljiv odabir boja



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Božić nije jednak za sve
Božić se slavi svugdje u svijetu, ali gotovo nigdje nema jednaku simboliku. Štoviše, u nekim zemljama to čak nije obiteljski blagdan, već ga ljudi provode s potrebitima.
Velika Britanija bila je prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašavala su se vrata i domovi, a svatko tko se zatekao ispod vijenca mogao je biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Japanu Božić nije obiteljski blagdan, već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale, pogotovo za one koji blagdane provode bolesni u bolnicama. U Francuskoj na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, slatkiši, voće i darovi na božićno jutro vise i s drveta. Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, odnosno na Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se, pak, međusobno daruju na Novu godinu.

  • Konzumerizam sve više prisutan
  • Uživamo, jer nas ugođaj vraća u djetinjstvo
  • Komercijalizacija blagdana
  • Vrijeme za obitelj i darivanje
  • Što je s onima koji nemaju?
  • Podijelimo s nekim tko nema

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Digitalna transformacija rada
Sindikati moraju pronaći svoje mjesto u digitalnim promjenama rada
Digitalna ekonomija je postala neizbježna tema u političkim i socijalnim debatama. Polazi se od pretpostavke da bi nova industrijska revolucija mogla uzdrmati procese proizvodnje, svijet rada i društvo generalno. Kako se možemo pripremiti za to? Kako se sindikati moraju postaviti i prilagoditi novom svijetu rada? To su neke od tema raspravljane na seminaru održanom u Sofiji krajem listopada 2017. godine, koji je organizirao ETUI (Europski sindikalni institut).

  • Digitalna ekonomija
  • Robotizacija
  • On-line platforme
  • Što sindikati mogu poduzeti



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »