English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Uz prvomajski grah - Što je s dignitetom rada i radnika?
U Hrvatskoj postoji čitav niz svetinja u koje se zaklinjemo, a vrlo često se također govori o dignitetu ili ugroženosti ovoga ili onoga. Spominje se mistični nacionalni interes, ali, nažalost, u sve to nisu uključeni ni rad ni radnici, već se oni nalaze na dnu društvenih, ali i materijalnih vrijednosti. Posljednji podaci govore da su hrvatski radnici u Europskoj uniji najbjednije plaćeni. Oni za sat rada dobivaju 8,5 eura, u Sloveniji 16 eura, Austriji 28 eura, a u Njemačkoj 32 eura. Od nas su u lošijem položaju jedino bugarski i rumunjski radnici, ali se ta razlika ubrzano smanjuje.

  • Poslodavci nastavljaju kukati!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja, Praznik rada - Koga više i briga?
Proljeće svake godine naviješta Praznik rada, 1. svibnja, koji će se ove godine obilježiti po 132. put nakon krvavih prosvjeda u Chicagu 1886. godine. Iako se taj „radnički“ dan sve više bliži, o njemu se još uvijek ni javno, a ni tajno ne govori. Razlog za takvu situaciju sigurno nije na manjoj važnosti tog dana, nego na općem beznađu radnika, na oslabljenim i razjedinjenim sindikatima, na svakodnevnom odlasku radnika „trbuhom za kruhom“, na ono malo starijih ljudi koji noću, krišom, otvaraju kante za smeće da bi našli koji zalogaj odbačene hrane ili možda samo praznu bocu. Beznađe ujutro, beznađe uvečer, beznađe zaposlenih i nezaposlenih. Gruda Domovine mijenja se za koru kruha i malo radničkog, ljudskog dostojanstva. Koga više i briga za taj, radnicima veličanstveni „Praznik rada“?
Ionako je društveni dogovor sklopljen između rada i kapitala neposredno poslije 2. svjetskog rata davno izgubio svoj smisao. Nema više klasičnih kapitalista ni klasičnog proletarijata. Došlo je do transformacije odnosa između rada i kapitala, ali, nažalost, ti odnosi više nisu u međusobnoj ravnoteži. Sve je brojniji lumpenproletarijat i prekarijat.

  • Hrvatska prednjači 
  • Radnici „zamjenska roba“
  • Nova radnička klasa
  • Sindikati su još uvijek distancirani od prekarijata


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Praznik rada u zemlji nerada?
Prve asocijacije na Praznik rada uglavnom su nam grah, srdele, Maksimir, karanfili, zviždaljke, sindikati, radničke parole i gomila gladnih ljudi koja dođe na taj besplatni grah ili srdele, kako bi pojeli možda jedini obrok u tom danu. O simbolici i važnosti tog datuma, 1. svibnja, uglavnom se govori tek u dnevnicima i izvještajima s presica koje se prigodno održavaju nekoliko dana uoči tog dana i čije se poruke, već sljedećeg dana, više ne čuju. 


  • Kakvo je stanje 2018. godine?
  • Što danas traže hrvatske radnice i radnici i njihovi sindikati? 
  • Zašto toliko ljudi odlazi raditi „van“!?
  • Proslava važnija od prosvjeda!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Velika koalicija - Nemoguća zbog ideoloških razloga
Složeni gospodarski problemi u uljuđenim europskim zemljama navode političke čimbenike da potraže rješenja koja inače nisu uobičajena. Nakon mnogih i mukotrpnih razgovora, Njemačkom će ponovno vladati velika koalicija koju čine Kršćansko demokratska stranka i Socijaldemokratska partija Njemačke. Iako među njima postoje mnoge razlike, počevši od toga u kojoj mjeri Njemačka treba biti socijalna država pa do problema imigranata, zaključeno je da treba postići kompromis kako te razlike ne bi usporile gospodarski rast. Moguće je da do velike koalicije dođe i u Italiji, suradnjom lijevog i desnog centra.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gdje je nestao optimizam?
Optimizam (baš kao i pesimizam) psiholozi nazivaju kognitivnim stilom. Kognitivni stil je način razmišljanja o dobrim i lošim stvarima koje nam se događaju. To je temeljni stav o životu – način na koji sebi objašnjavamo sve što vidimo i doživljavamo, te sebe same.


  • Bez pozitive u blizini, optimizam se lako sakrije
  • Indeks nade – pada
  • Prevladavaju samo ružne i loše teme
  • Osjećaj da možemo mnogo bolje
  • Smanjiti očekivanja, a s njima i razočaranja    
  • Optimizam se može razviti s godinama te doslovno naučiti kao vještina


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odnos prema ženama - Smiju li se žene mlatiti ili ne?
Mi volimo isticati kako pripadamo srednjoeuropskom kulturnom krugu pa s te pozicije s prezirom gledamo na sve one koji se nalaze istočno od nas. Međutim, svako malo iza tog lažnog i pozlaćenog pokrova iskače naša prava priroda i na površinu izbija naš primitivizam kojeg se ne bi postidjele ni najzaostalije zemlje na svijetu. Jedno od područja na kojem se nismo oslobodili predrasuda je naš odnos prema ženama.
U posljednje vrijeme zabilježeno je nekoliko događaja koji su pokazali da je u Hrvatskoj rašireno shvaćanje prema kojem je žena niže biće za koju vrijede posebna pravila. Počelo je s kampanjom kojom se traži zabrana pobačaja jer se smatra da je ženina uloga prije svega rasplodna i da prema tome nema pravo raspolagati ni svojim tijelom ni svojim životom. Ta akcija se provodi pod sloganom pravo na život i ona bi se mogla ozbiljno shvatiti da je u Hrvatskoj život na nekoj naročitoj cijeni. A to nije tako. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikalni paradoks u EU
Živjeti i raditi u Europskoj uniji nekima predstavlja san, te se trude svim sredstvima, uključujući i prevare, domoći bilo koje zemlje članice EU. No, živjeti i raditi u EU, unatoč dugotrajnim pregovorima za ulazak i usklađivanju zakonodavstva pojedine zemlje pristupnice s pravnom stečevinom EU, ne znači da će u svim zemljama članicama EU radnici i sindikati imati ista prava i iste mogućnosti. Razlike su velike, a ponekad se čine i paradoksalne.

  • Što mogu sindikati u Njemačkoj, ne mogu u Hrvatskoj
  • Državna intervencija u kolektivno pregovaranje

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europa gubi socijalne temelje
Za sve građane koji se nalaze izvan njezinih granica, Europa predstavlja sinonim slobode, demokracije, socijalne pravde, zadovoljstva i prosperiteta. To je normalno, jer je od svog postanka, osnovni smisao zajednice europskih država bila harmonizacija prava, demokratizacija društva, razvoj solidarnosti i ljudskih sloboda, mjesto u kojemu se vrednuje rad radnika, u kojemu se poslodavci odnose s poštovanjem prema sindikatima, gdje radnici na vrijeme dobivaju plaću, a sindikati zastupaju interese radnika bez straha da će zbog toga biti trajno obilježeni ili izopćeni. Pravila koja su se u Europskoj uniji razvijala desetljećima, dostigla su zavidnu razinu, a Europa je postala predmet želja za sve države izvan njezinih granica. Tako svi vjeruju i snivaju o danu kad će postati članica Europske unije, kuju planove za razvoj društva, ali još više na osobnoj razini, vjerujući da je tamo, negdje, obećana zemlja u EU koja čeka na njih i koja će im ispuniti sve snove. Tako je bilo i još je tako za sve izvan granica EU, ali, oni koji su u EU, sve više osjećaju i njeno drugo lice.

  • Europa više nije ona prije krize
  • Gospodarstvo raste, a zadovoljstvo građana pada
  • Populizam raste
  • Radnici su nesigurni i zanemareni



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Agrokor primjer ortačkog (Crony) kapitalizma
Prošla je godina dana od prvih naznaka da se „nešto događa“ u perjanici hrvatskog gospodarstva, Agrokoru. Iako je u političkim krugovima, pa čak i u stranim veleposlanstvima slučaj Agrokor već neko vrijeme bio na visokom mjestu prioriteta, obični građani, pa ni radnici samog Agrokora nisu tada mogli ni slutiti o kakvim razmjerima krize se radi. Tko bi u to vrijeme mogao i razmišljati o tome da je tom poslovnom divu, snažnom kao kula od karata, njegova organizacija samodestruktivna i da jedan problem otvara niz novih problema, slikovito, reklo bi se, s lančanom reakcijom do eksplozije i samouništenja. Tek danas, s odmakom od godine dana, iz perspektive običnog puka, može se utvrditi posebnost koja je Agrokor učinila jedinstvenim u Hrvatskoj, uzdigla ga do neslućenih visina, ali i najavila kraj takvog diva koji je stvaran prema modelu crony kapitalizma, da bude vječan.

  • Što je crony kapitalizam i kada je nastao u Hrvatskoj?
  • Ekonomska politika u crony kapitalizmu
  • Lex Agrokor – nije prekinuo ortački kapitalizam



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija je zlo koje nepovratno razara društvo
„Korupcijom se smatra svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne i skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.Takvo je određenje široko i pokriva veliki krug pojava. Javno mnijenje i politički način govora pod pojmom korupcije razumiju sasvim različite društvene pojave: organizirani i gospodarski kriminal, lošu vlast i njezine posljedice, ljudsku prevrtljivost i bahatost vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se pod tim pojmom smatra davanje i primanje mita, protuzakonito posredovanje, zloporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, zloporaba položaja i ovlasti, zloporaba u postupku stečaja, nelojalna konkurencija, sklapanje štetnih ugovora i dr.“ 


  • Formalna borba s korupcijom se intenzivira ulaskom RH u EU, ali je građani i dalje ne primjećuju
  • Korupcija je nekima postala „stil života“
  • Stvarni razlozi za odlazak mladih je beznađe i korupcija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: