English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Zadnja »
SINDIKALNE STRATEGIJE ZA SOCIJALNU EUROPU – ETUC

Prošla je godina dana od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Euforija koja je tom prilikom vladala osjećajima građana Hrvatske ne samo da se istopila, nego se danas o članstvu Hrvatske u EU kao eventualnoj dobiti za građane gotovo i ne govori. U svemu tome ekonomsku krizu najteže podnose radnici koji dnevno ostaju bez posla te su najčešće prisiljeni sigurno radno mjesto zamijeniti drugim, netipičnim oblikom rada kako bi kako-tako prehranili obitelj. Drugi opet, ne vidjevši izlaza, napuštaju zemlju u potrazi za egzistencijom, ponekad sami, ponekad s obitelji te prihvaćaju bilo kakvo radno mjesto u zemljama EU, neovisno o stečenom hrvatskom obrazovanju. I u jednom i u drugom slučaju tim građanima se u sindikalnom članstvu gubi trag. To posredno i neposredno utječe na sindikalnu snagu i percepciju sindikata kao zaštitnika radnika i radnog mjesta.
Otvaraju se i mnoga druga pitanja: Kako su interesi radnika zastupljeni u Europi? Kako djeluju sindikati na razini Europe? Kako Europa razvija socijalni model gospodarstva? Kako se interesi radnika promoviraju u Europskoj uniji? Što priprema Europska konfederacija sindikata za nadolazeći Kongres? Jesu li postojeće sindikalne strategije dovoljno dobre da se odupru napadima na zaposlenost i sigurnost radnog mjesta? Kakav je Program i koje su jake strane ETUC-a u borbi za socijalnu Europu? Kakvo je mjesto socijalnog dijaloga u borbi za socijalnu Europu? Što sindikati, koji djeluju na području Europske unije, mogu i trebaju učiniti za sigurno radno mjesto i veću zaposlenost? Trebaju li sindikati nove sindikalne strategije u borbi za socijalnu Europu? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja čitatelji će saznati iz analize ključnih dokumenata na području Europske unije kroz nekoliko sljedećih tekstova. U ovom su tema događanja u Europskoj konfederaciji sindikata (ETUC-u) uoči 12. kongresa ETUC-a od 16. do 19. svibnja 2015. g. u Ateni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Politika štednje je svileni konopac oko vrata radnika

Svjetska ekonomska kriza je posljedica sukoba krupnog financijskog kapitala sa svijetom rada. Svaku dalju privatizaciju ili prodaju poduzeća, nacionalnih resursa ili velikih sustava stranom ili domaćem spekulativnom kapitalu, treba zaustaviti.

  • Razbijaju se sindikati
  • Potiskivanje rada i zarada u korist kapitala
  • Europska unija ulazi u novu recesiju
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Štednja, potrošnja ili nešto treće - Što je s preraspodjelom narodnog bogatstva?

Europsko gospodarstvo već sedmu godinu muku muči s krizom. Bilježe se manji pomaci, a u nekim državama Europske unije poput Španjolske, Portugala, Italije i Grčke kriza ne posustaje. Hrvatska u svemu tome ima počasno mjesto. Jedina je država u kojoj su gospodarski pokazatelji u 6-godišnjem razdoblju iz godine u godinu sve gori. Ove godine Europska komisija predviđa za Hrvatsku gospodarski rast od 0,2%, najmanji u Europskoj uniji. Tih 0,2% spada u kategoriju statističkih pogrešaka, a ako se i ostvari, u Hrvatskoj se ama baš ništa neće promijeniti. Podsjetimo, od 2008. do sada gospodarstvo je u Hrvatskoj smanjeno za 13,5%.

  • Zaboravljena iskustva iz prošlosti
  • Strah od bogatih
  • Smanjiti socijalne razlike
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Joseph Stiglitz: Mjere štednje su katastrofa za Eurozonu

Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Columbia universitetu (u SAD-u), u autorskom tekstu za "Gardian" kritički analizira ekonomsku politiku EU. Budući da je i Hrvatska članica Europske unije i da svoju ekonomsku politiku mora prilagođavati mjerama iz Bruxellesa, prenosimo Stiglitzove dijelove razmišljanja o tome problemu, koji je, uz Krugmana, najveći ekonomist današnjice:
"Mjere štednje predstavljaju potpunu katastrofu, što je postalo sve više očigledno kako se ekonomije zemalja Europske unije ponovno suočavaju sa stagnacijom, ako ne i trostrukom recesijom.
Stara krilatica glasi: "Ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijeni teoriju." Ipak, i previše često lakše je zadržati teoriju, a izmijeniti činjenice – ili barem tako njemačka kancelarka Angela Mercel i druge europske vođe, pristalice mjera štednje, izgleda vjeruju. Iako im se činjenice suprotstavljaju, oni nastavljaju poricati stvarnost. Ipak, svaki pad dolazi do kraja. Uspjeh ne bi trebalo mjeriti činjenicom da do oporavka dođe, već koliko brzo prođe, kao i kolika je šteta izazvana padom.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na vrhu piramide - Sposobni ili pohlepni

Jedan od razloga sve većih socijalnih razlika i u Hrvatskoj i u svijetu je sve veći raspon između najnižih plaća koje primaju oni koji su na dnu društvene ljestvice, te gospodarske i političke vrhuške. U Hrvatskoj nisu rijetke plaće koje su sto puta veće od one koju prima radnik u drvnoj ili kožarskoj industriji, ili blagajnica u nekom trgovačkom lancu, a da se ne govori o onima koji primaju kojekakve dodatne bonuse, kupuju dionice po povlaštenim cijenama, plaća im se životno osiguranje i tako redom. Ta visoka primanja primatelji određuju sami sebi. U svijetu je ta razlika još veća. Ona dosiže nezamislive razmjere. Opravdanje za to što se tako visoke plaće dijele šakom i kapom je da treba nagraditi sposobne jer oni neće raditi za malu plaću. Je li to zaista tako?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
KORUPCIJA

Pojam korupcije obuhvaća svašta – od sirotinjskih petljavina, do zloupotreba u vrhu državne uprave. U svemu tome najmučnije je vladajuće uvjerenje da se nijedan posao ne može obaviti bez veze, mita ili protekcije moćnika. To ugrožava same temelje ustrojstva, ukida građansko dostojanstvo, a državu pretvara u nemoćnu i smiješnu igračku.

  • Svjetski majstori beščašća
  • Korupcija je ustrojena piramidalno
  • Naše je mišljenje korumpirano
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdrav duh u zdravome tijelu - Sloboda izbora

Sreo sam znanca koji je na uobičajeno pitanje – kako si? – odgovorio uobičajeno – tako, tako. Supruga mu radi za minimalac, a on u trgovačkom centru nema neku naročitu plaću. Prestao sam pušiti, rekao je, jedna kći ide u dramsku sekciju, druga na trening gimnastike. Za te aktivnosti svakoj moram dati dvije stotine kuna mjesečno. Kako da im kažem da nemam za to novaca?
Za nekog tko ima mjesečnu bruto plaću 325 tisuća kuna, a to je prema riječima ministra Lalovca trenutno najveća plaća u Hrvatskoj, tih par stotina kuna nije nikakav problem. Velikoj većini građana Hrvatske to predstavlja veliki izdatak. Za odgoj današnje mladeži bilo bi od neprocjenjive vrijednosti kada bi im se, pored redovnih školskih aktivnosti, omogućilo besplatno bavljenje sportom ili umjetnošću, pod vodstvom stručno osposobljenih ljudi. Za to, nažalost, nema novca. Ima za nabavu skupocjenih automobila za državne dužnosnike, za plaćanje parkirališta za te automobile u iznosu od nekoliko stotina tisuća kuna, za strane konzultante koji izrađuju bezvrijedne materijale…
U redu, nema novca. Ako je već tako, možda bi trebalo razmisliti o tome da se novac s kojim se raspolaže, drugačije raspodijeli. Prema nekim računicama, Crkva u Hrvatskoj godišnje dobiva od države oko milijardu kuna.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U novu godinu sa starim problemima - Od nesposobnosti do korupcije

U godini koja je na izmaku u Hrvatskoj se nije ništa promijenilo. Pad gospodarskih aktivnosti sa svim posljedicama koje su uz to vezane se nastavlja. Hrvatska je prema tom osnovnom pokazatelju najgora zemlja Europske unije. Najgora je i u okružju postsocijalističkih zemalja. Sve one su zabilježile kakav-takav rast, jedino Hrvatska ustrajno, i kako sada stvari stoje, nezaustavljivo tone. Zanimljiv je također podatak da Hrvatska nakon godinu i pol članstva u Europskoj uniji u tu uniju ulaže više sredstava nego što ih dobiva. To je u stvari fenomen jer su manje razvijene zemlje nakon primanja u Europsku uniju ostvarile impozantan rast, zahvaljujući upravo fondovima Europske unije. Sve osim Hrvatske. Takav rezultat, ako se malo bolje osvrnemo oko nas, i ne začuđuje. U Hrvatskoj i dalje dominira nesposobnost na svim razinama, i dalje smo opsjednuti različitim mitovima i svetinjama na koje se bespotrebno troši energija, a korupcija i dalje prožima sve pore društva i ne može joj se stati na kraj.

  • Negativna selekcija
  • Mitovi
  • Korupcija
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašutjela su zvona diktature proletarijata, a oglasila se zvona diktature neoliberalizma

Osnovni cilj neoliberalne hegemonije nije poticanje rasta i redukcije inflacije. Cilj je podčiniti radničku klasu, prigrabiti domaću akumulaciju i kontrolirati međunarodno zaduživanje države. Formirana dužnička ekonomija razotkriva laž neoliberalnih tvrdnji da će liberalizacija i fleksibilnost rada privući investicije i povećati konkurentnost i zaposlenost. Time bi se, tvrdi se, smanjio teret dugova i deficiti na sve strane. Neoliberalni model ignorira činjenicu da kapitalne investicije ne zavise prvenstveno od niske cijene rada, već značaj ima veličina tržišta, njegova udaljenost, visina, profitne stope, troškovi energije, transporta i sirovina, troškovi temeljnog kapitala i moderna tehnologija i organizacija, sigurnost plasmana i repatrijacije profita, itd.
Dosadašnji model razvoja, zasnovan na pogubnoj koncepciji – rasprodaj – posudi – potroši (opljačkaj), a prije svega rasprodaj (kroz privatizaciju) sve vrijedno u privredi, doveo je do ekonomsko-financijskog sunovrata i krizu i socijalni slom društva, s ogromnom nezaposlenošću.

  • Zakon o radu – novi hit liberalnog kapitalizma
  • “Neutralna država” i socijalno discipliniranje radničke klase
  • Teror antiekonomije, uz poništavanje radničkih prava
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Adventski otkaz - Gdje majke plaču, tu se brzo smrkava

Adventsko svjetlo ukrasilo je lijepo lice Zagreba. Božić dolazi. Trgovački centri sve su puniji ljudi. Kupuje se kao da će uskoro sudnji dan. Reklo bi se, na prvi pogled, kao da u Hrvatskoj nema ekonomske krize. Ali - to je staza varke. Istina je negdje drugdje: u krcatim pučkim kuhinjama, u blizu 800.000 ljudi koji žive ispod egzistencijalnog minimuma, u svima onima koje trese strah od gubitka posla, od mobinga, od svakodnevnog razaranja ljudskog dostojanstva. I što smo bliže zori, dan postaje duži.
Pišem ovaj tekst, a gorčina mi grlo steže i spremna je da zavapi: samohrana majka, s dvoje maloljetne djece, dobila je danas, u adventsko pospremanje dana i duše, otkaz! A, k tome, riječ još i o podstanarki.
– Sve smo danas, u našoj prodavaonici na Kvatriću, u Zagrebu, plakale nad sudbinom naše kolegice s posla – kaže mi njezina prijateljica, i sama majka dvoje maloljetne djece. – Koja od nas je sljedeća na redu “da poljubi cestu”? Što će ta jadna radnica reći svojoj djeci kada danas dođe da ih “pokupi” u vrtiću i osnovnoj školi?
Bože, ako postojiš, spasi ovu nesretnu majku i njezino dvoje maloljetne djece! Spasi ih od gladi i istjerivanja na cestu! Kada za to ne mari ni njen gazda, niti aktualna vlast. Jadna je ta država, a još jadniji gazda koji ima srca samohranu majku istjerati na ulicu. Kao da smrt nije ništa. A država nam se trese od demografske katastrofe i jeca kao zasječeno drvo.
Zemlja u kojoj majke i djeca plaču, gladna i žedna, osmijesi umiru od sramote. Sve ideologije i sve političke stranke, koje su gluhe za “plač matere čovjekove”, valjaju se u dubokom moralnom blatu, protivnom i Božjim i ljudskim zakonima. Blasfemična je današnja demokracija – ubija podlo, bez stida, ponekad se čini da još nije izašla iz pelena s atenskih trgova.
E, moj narode! U Hrvatsku su opet nahrupili oni, novih vremena Tatari i Mongoli.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Zadnja »