English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Zadnja »
1. svibnja – Međunarodni praznik rada - Borba koja neće prestati

Otpuštanja, neisplata, smanjenje i kašnjenje plaća, prisilna umirovljenja, prijetnje otkazima, opće nasilje kapitala nad radom i radnicima... Korupcija, loš rad državne vlasti, prezaduženost, nelikvidnost, domaća i globalna ekonomska kriza… Slušamo ove loše vijesti i što je gore, počeli smo se s njima miriti te gubiti vjeru da se stanje može poboljšati. Nezadovoljno mrmljamo sebi u brk, ali ne činimo mnogo. Pesimizam i apatija postaje naš način života. Stanje u kojem se nalazi naša država je neprihvatljivo! Ono se može i mora mijenjati, ali za to je potrebna akcija svih nas!
Dugotrajna je borba radničkog i sindikalnog pokreta za veće nadnice i bolje uvjete rada, počevši od zahtjeva za skraćivanje radnog vremena. U prvo se vrijeme tražio 8-satni radni dan, do jučer 40-satni tjedan, a danas ponovno gotovo ispočetka.  

  • Bojni poklič prvosvibanjskog pokreta
  • Sukob s policijom
  • Tipograf među “mučenicima iz Chicaga”
  • Međunarodni kongres u Parizu
  • Zagrebački tipografi u prvim redovima
Verzija za ispis Pročitajte više
 
ETUC U BORBI PROTIV „MISIJE RAZARANJA PLAĆA“ U ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

Već smo obradili osnovne dokumente Europske konfederacije sindikata (ETUC), sindikalne središnjice koja predstavlja radnike ujedinjene Europe i bori se za zaštitu njihovih prava. Poseban naglasak stavljen je na dokument pod nazivom: “ETUC Strategy and Action Plan 2011. – 2015.", usvojen na 12. kongresu ETUC-a održanom 2011. g. u Ateni. Kako je u samom dokumentu navedeno, „srce rada u razdoblju od 2011. do 2015. godine će biti borba za fer ekonomski razvoj“.

  • Globalni liberalni kapitalizam pokušava pokoriti socijalnu Europu
  • Najteže pogođene "nove članice"
  • Uništavanje radnih mjesta i sindikata
  • "Sindikalna depresija"
  • Dosljednost, transparentnost i komunikacija s javnošću
  • Spriječiti razaranje plaća temeljeno na dezinformacijama
Verzija za ispis Pročitajte više
 
To nije Europa rada i solidarnosti

Oni koji, kao ja, žive u blindiranim granicama europske diktature – prividno mekim i zavodljivim, istinski surovim i nepopustljivim – znaju što znači biti dio Europske unije. To svakako nije Europa bratskih naroda! To nije Europa rada i solidarnosti! Dr. sc. Diego Fusaro (Dijego Fuzaro), sveučilišni profesor filozofije iz Milana, pripada generaciji vodećih mlađih intelektualaca Italije i Europe (35 godina). Autor je desetak knjiga, prevedenih na mnoge svjetske jezike, u kojima brani interese radničke klase, socijalne države i pravednih ekonomskih i ukupnih odnosa među narodima i državama. Iz najnovijeg autorskog teksta, koji je napisao za "Geopolitiku" ("Mučenje Grčke: historija financijskog genocida"), prenosimo najvažnije dijelove.

  • Uništavanje nacionalnih država
  • "Kada su nestali kraljevi, nastali su bankari“
  • Narod Partenona i Platona, Sokrata i Perikla danas je moderni rob
  • Europska unija je uspostavila svoju žandarmeriju (Eurogendfor)
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Siva zona - Sirotinjo, i Bogu si teška

U javnosti se vrlo malo i povremeno govori o položaju trideset posto građana Hrvatske. Mnogo više pažnje se poklanja kriminalcima, prevarantima i različitim mutikašama, ratnim zločincima, zatim položaju onih koji i inače dobro žive kao što su, na primjer, liječnici i oni koji primaju povlaštene mirovine te dignitetu ovoga ili onoga. Od siromašnih, a o njima je riječ, okrećemo glavu. Oni nemaju vremena za razmišljanje o ponosu, već se pitaju kako će preživjeti dan.

  • Hrvatska prednjači po porastu broja siromašnih
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Država slučaj - Možemo li iz društva jadnih?

U zadnjem tromjesečju prošle godine prvi put nakon šest godina bruto-društveni proizvod porastao je, i to za 0,3 posto. Dosad je za vrijeme krize najbolji rezultat bio onaj ostvaren u godini vladavine Jadranke Kosor kad je postignut nulti rast, odnosno BDP nije ni pao niti narastao. Dežurni optimisti, poput potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, Branka Grčića, označili su podatak o porastu od 0,3 posto prekretnicom. Oni realniji smatraju kako se Hrvatska nije odmakla iz krize, štoviše, da tone i dalje. Jer, nekako istovremeno s pozitivnom viješću, došao je podatak da se Hrvatska zadužila za dodatnih milijardu i pol eura. Budući da O,3 posto porasta bruto-društveno proizvoda iznosi oko 150 milijuna eura, dakle deset puta manje od ovog zaduženja, tu nema nikakvog stvarnog rasta, već samo produbljavanje krize.

  • Kontinuirani pad
  • Kako dalje?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je ubio socijalnu državu?

Svjetski poredak danas odlikuje težnja stvaranja, centra moći koji bi upravljao svijetom. Iz toga razloga nacionalne države sve manje odlučuju o bitnim pitanjima. U njihovo ime to čine svojevrsni "apatridi", moćni ljudi koji se ne osjećaju obveznim ni prema jednoj posebnoj državi. Za sada svjetska vlast ipak ne postoji, jer otpor takvim nastojanjima postaje sve jači, a hoće li doći do direktnog sukoba civilizacija, o kojem je pisao Huntington, teško je predvidjeti. O tim pitanjima, kao i o pitanjima socijalne države i položaja radništva u takvim okolnostima, govori se u dvjema knjigama: "Studije budućnosti", te u "Krizi", autora dr. Ljubomira Kljakića. Prenosimo dijelove iz navedenih knjiga.

  • Kapitalistički sustav ušao u ciklus posljednje povijesne krize
  • Kako je moguće da oživljava feudalizam?
  • Da li to znači da carstvo, tj. imperij, i danas postoji?
  • Je li u pitanju novi totalitarizam?
  • Kako je razvijena koncepcija smrti socijalne države?
  • Kakvo je mjesto namijenjeno malim zemljama?

Bogati ljudi žive u "socijalizmu", jer se radi o socijalizaciji gubitaka, a siromašni žive u surovom kapitalizmu, jer je u pitanju privatizacija profita.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Društvena kretanja - Korak naprijed, dva koraka nazad

Zbivanja u Hrvatskoj ponekad podsjećaju na Shakespeareovu rečenicu: „Život je priča puna buke i bijesa koju priča idiot i koja nema nikakvog smisla“. Ponekad nam se čini da su nam vrata prema svijetloj budućnosti otvorena da bi se u sljedećem trenutku vratili pedeset ili stotinu godina unatrag. Proces definiranja hrvatskog identiteta još traje i promjene u posljednjih dvadeset i pet godina otvorile su nova pitanja. U svemu time ima dosta lutanja, no, nadamo se da će sve doći na svoje mjesto kada tome dođe trenutak.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Znanje je privilegij

Danas, nažalost, znanje postaje privilegij odabranih, koji se školuju u elitnim školama i fakultetima

U starim katoličkim kalendarima postoje tisuće dokumenata, povelja, zakona i crkvenih spisa, na kojima jasno stoji datum za koji su nadležni ”znanstveni” i državni činovnici tvrdili da ne postoji. Onda se pojavi netko iz ”bijeloga svijeta”, ovih dana NASA, i dugo u zapećak gurana istina izađe na vidjelo, ”jer nema ništa tajno što neće biti javno, niti bi što sakriveno, a da ne izađe na vidjelo” (Ev. po Marku, 4,22).

  • Odgovori su odavno zapisani
  • Poplava kvazi škola i fakulteta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SINDIKALNE STRATEGIJE ZA SOCIJALNU EUROPU – ETUC

Prošla je godina dana od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Euforija koja je tom prilikom vladala osjećajima građana Hrvatske ne samo da se istopila, nego se danas o članstvu Hrvatske u EU kao eventualnoj dobiti za građane gotovo i ne govori. U svemu tome ekonomsku krizu najteže podnose radnici koji dnevno ostaju bez posla te su najčešće prisiljeni sigurno radno mjesto zamijeniti drugim, netipičnim oblikom rada kako bi kako-tako prehranili obitelj. Drugi opet, ne vidjevši izlaza, napuštaju zemlju u potrazi za egzistencijom, ponekad sami, ponekad s obitelji te prihvaćaju bilo kakvo radno mjesto u zemljama EU, neovisno o stečenom hrvatskom obrazovanju. I u jednom i u drugom slučaju tim građanima se u sindikalnom članstvu gubi trag. To posredno i neposredno utječe na sindikalnu snagu i percepciju sindikata kao zaštitnika radnika i radnog mjesta.
Otvaraju se i mnoga druga pitanja: Kako su interesi radnika zastupljeni u Europi? Kako djeluju sindikati na razini Europe? Kako Europa razvija socijalni model gospodarstva? Kako se interesi radnika promoviraju u Europskoj uniji? Što priprema Europska konfederacija sindikata za nadolazeći Kongres? Jesu li postojeće sindikalne strategije dovoljno dobre da se odupru napadima na zaposlenost i sigurnost radnog mjesta? Kakav je Program i koje su jake strane ETUC-a u borbi za socijalnu Europu? Kakvo je mjesto socijalnog dijaloga u borbi za socijalnu Europu? Što sindikati, koji djeluju na području Europske unije, mogu i trebaju učiniti za sigurno radno mjesto i veću zaposlenost? Trebaju li sindikati nove sindikalne strategije u borbi za socijalnu Europu? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja čitatelji će saznati iz analize ključnih dokumenata na području Europske unije kroz nekoliko sljedećih tekstova. U ovom su tema događanja u Europskoj konfederaciji sindikata (ETUC-u) uoči 12. kongresa ETUC-a od 16. do 19. svibnja 2015. g. u Ateni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Politika štednje je svileni konopac oko vrata radnika

Svjetska ekonomska kriza je posljedica sukoba krupnog financijskog kapitala sa svijetom rada. Svaku dalju privatizaciju ili prodaju poduzeća, nacionalnih resursa ili velikih sustava stranom ili domaćem spekulativnom kapitalu, treba zaustaviti.

  • Razbijaju se sindikati
  • Potiskivanje rada i zarada u korist kapitala
  • Europska unija ulazi u novu recesiju
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Zadnja »