English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »
„Osigurati“ potporu sindikata i poslodavaca! - EK i ETUC potiču tripartitni socijalni dijalog

U srijedu 9. ožujka 2016. godine, dan uoči upućivanja proračuna za 2016. godinu u Hrvatski sabor, na poziv premijera održana je 200. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, prva u mandatu premijera Oreškovića. Sjednicom je predsjedavao Mladen Novosel (SSSH) koji „premijerov dolazak na sjednicu GSV-a vidi kao snažnu poruku razvoju tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj“.
Prva točka dnevnog reda sjednice GSV-a očekivano je bio proračun za 2016. godinu koji je socijalnim partnerima na sjednici predstavio ministar financija. Iako je to bilo prvo predstavljanje prije njegovog upućivanja u Hrvatski sabor, a za većinu i prvo upoznavanje sa sadržajem tako važnog dokumenta, socijalni partneri nisu izražavali negodovanje svojim nesudjelovanjem u njegovoj izradi, kao što je u prethodnim situacijama to bio česti slučaj. Na kraju izlaganja predsjednik GSV-a je predložio: „Proračun je primljen na znanje, to je zaključak.“

  • Zanemarena uloga socijalnih partnera!?
  • Tripartitni socijalni samit
  • Neizostavno uključiti socijalne partnere
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obilježen Međunarodni dan žena 8. ožujka - Ne dozvolimo diskriminaciju

Međunarodni dan žena treba nas natjerati na razmišljanje o ženama koje su diskriminirane svaki dan, na ulici, kod kuće, na radnom mjestu. Žene, koje zbog kulturnog ili društvenog uvjerenja nemaju pravo na rad. Žene, koje su zbog gospodarskih teškoća i obiteljskih obveza prisiljene raditi u nesigurnim uvjetima zapošljavanja, žene, koje se dijele kod istih poslova jer još uvijek mnogi smatraju da one nisu ni dovoljno jake ni dovoljno pametne ili dovoljno pouzdane, da bi imale vodeće ili menadžerske pozicije, žene, koje rade jednako teško kao i svaki muškarac, ali zarađuju znatno manje plaće samo zato što su žene.
Međunarodni dan žena nije trenutak za slavlje. To mora biti bar jedan dan koji nas podsjeća da je 70% žena iskusilo neku vrstu nasilja tijekom svog života. Takvo nasilje uzrokuje više smrti među ženama u dobi od 15. do 44. godine od raka, malarije, prometnih nesreća i rata i to u kombinaciji. Nadalje, kao posljedica ovakvog nasilja kod većine njih razvijaju se zdravstveni problemi kao što su moždani udar, bolesti srca, depresije, tjeskobe, sindromi povezani sa stresom, ovisnosti i samoubojstva.
Činimo li dovoljno za ravnomjerno i pravedno društvo u kojemu se žene mogu osjećati sigurno i ponosno zato što su žene?

Verzija za ispis
 
Mnogo taštine u obrani „svojih“ interesa - I sindikatima mogućnost korištenja Europskih fondova

Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji otvorena je mogućnost korištenja Europskih fondova za razvoj i jačanje sindikata u Republici Hrvatskoj. Takvu mogućnost, međutim, ne koriste svi sindikati jer je sindikalna scena u Hrvatskoj disperzirana, atomizirana, nehomogena po prezentaciji ciljeva i svrhe sindikata kao i po važnosti pojedinih pitanja za sindikate. Dulje vrijeme je vidljivo da je sindikalna scena sve više polarizirana između dva suprotstavljena sindikalna bloka, između sindikata koji organiziraju radnike zaposlene u državnim i javnim službama i sindikata koji okupljaju radnike organizirane u sektoru gospodarstva. Nije rijetkost da se vodi javna polemika između pojedinih sindikalnih čelnika o tome tko više pridonosi, a tko više troši, kao da su različiti sindikati, bez obzira gdje se organiziraju, nastali iz različitih razloga, a ne na temelju međunarodnog prava na organiziranje sindikata iz Konvencije Međunarodne organizacije rada broj 87. Interesno gledano, umjesto međusobne potpore i sindikalne solidarnosti, nerijetko se događa da je solidarnost na djelu gluha i nijema.

  • Polemika (strastvena) pojedinih čelnika sindikata
  • Iskrivljena slika sindikalnih prava
  • Radnici javnog sektora privilegirani?
  • Razlika između pokrivenih i nepokrivenih kolektivnim ugovorom
  • Prava mnogih su ispod ljudskog dostojanstva
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva je budućnost drugog mirovinskog stupa?

Zbog informiranosti čitatelja, koji se od početka predizborne kampanje, pa i danas, susreću s raznim informacijama o drugom mirovinskom stupu (individualna, privatna kapitalizirana štednja), u nastavku teksta će se dati kratki povijesni pregled nastanka drugog mirovinskog stupa i njegov utjecaj na mirovinski sustav.
Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju 1998. godine (NN 102/98.), koji je stupio na snagu 1. 1. 1999. godine, dotadašnji mirovinski model koji je u naravi predstavljao samo jedan mirovinski stup s javnim upravljanjem, iz temelja se promijenio. Prisjećajući se tog vremena, promjenu je predlagala i potpomagala Svjetska banka, a u osnovi je ta promjena iz temelja promijenila i prava obveznika, kasnije korisnika mirovinskog osiguranja. U članku 2. st. 3. Zakona prvi put je u sustav mirovinskog osiguranja uvedeno obvezno izdvajanje u dobrovoljni mirovinski fond u iznosu od 5% doprinosa za mirovinsko osiguranje za sve osiguranike koji su bili mlađi od 40 godina. Istovremeno, uvedena je i mogućnost dobrovoljne štednje u trećem stupu, kao i mogućnost da se radnici koji nisu obvezni uplaćivati u drugi mirovinski stup, jer su stariji od 40 godina, mogu dobrovoljno odrediti za takvu mogućnost. S obzirom na to da se radilo o reformi dotadašnjeg mirovinskog sustava, odnosno izuzimanjem 5% doprinosa iz javnog, prvog stupa koji je do tada jamčio isplatu mirovina na temelju solidarnosti i „prenošenja“ tih 5% u privatne fondove radi kapitalizirane štednje, vjerovalo se da će ova reforma „spasiti“ mirovinski sustav i mladim generacijama (rođenim 1960. godine i kasnije) donijeti znatno bolje mirovine.

  • Današnji mirovinski sustav - neodrživ!?
  • Visoki trošak upravljanja mirovinskim fondovima
  • Pritisak na povećanje izdvajanja za drugi stup
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dan socijalnog partnerstva - Socijalni dijalog je jedina opcija

Iznimna razina na kojoj čovjek može komunicirati, dogovarati i usuglašavati svoje aktivnosti jedna je od osnovnih razlika i temelj njegovog uspjeha u odnosu na ostala živa bića. Uz to, ljudi ili međusobno razgovaraju ili međusobno ratuju. Ima li uopće alternative nego razvijati svaki dijalog?
Dana 21. siječnja 1994. godine uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Taj dan može se smatrati začetkom tripartizma, odnosno socijalnog dijaloga i suradnje tri noseća društvena aktera u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je 2007. godine donio Odluku o obilježavanju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva.

  • Dijalog je temelj stabilnosti društva
  • Zapostavljenost tripartizma u Hrvatskoj
  • Ponovno uspostaviti i razvijati socijalno partnerstvo
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati i politika (3) - Strategije i akteri socijalnog dijaloga

U Hrvatskoj je 1994. godine formirano Gospodarsko-socijalno vijeće kao institucionalni okvir za tripartitno pregovaranje. Tako je, bar posredno, prihvaćen model pluralnog, „društvenog“ neokorporativizma kojim se stvara mreža institucija za formalan, konzultativni proces i dijalog. No, on je, prije svega zbog tendencije Vlade da ga pretvori u tijelo naknadne verifikacije već donesenih rješenja, ali i neriješenih pitanja reprezentativnosti i ravnopravnog statusa sudionika ostao tek institucionalni kroki. Socijalni dijalog, iako ocijenjen kao potreban, čak nužan, prema mišljenju većine zaposlenih pretvara se u praznu institucionalnu ljušturu unutar koje Vlada kupuje vrijeme i radi po svome, eksploatirajući sukobe između i unutar sindikata i poslodavaca.
  

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što nas čeka u 2016. godini - Trust mozgova: 2016. je godina nove krize

Nova ekonomska kriza udarit će s proljeća 2016. godine, što može dovesti do raspada Europske unije i nestanka eura, a moguće je da će prerasti u krizu usporedivu s onom u SAD-u 1929. – 1933., koja pak može dovesti do nevjerojatnih pojava, poput gladi, čak i u EU.

  • Političke i ekonomske prognoze
  • Nova ekonomska kriza i sukob na Balkanu
  • Što kažu sociolozi?
  • Alternativne valute i u samoj Americi

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesu li su pametni roboti budućnost?

Umjetno inteligentni roboti su tek na početku svog razvijanja, no već ih krive za buduće uništavanje radnih mjesta, srednje klase pa čak i ljudske rase. Upravo je robotika bila jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), koji se održao u Davosu u Švicarskoj. Svijet je pun pametnih strojeva koji imaju kognitivne sposobnosti, mogu kreativno misliti i donositi moralne prosudbe. Ali roboti koji se mogu brinuti za bolesne, učiti djecu, čistiti kuću su budućnost koja je sve bliže. To je početak tzv. "četvrte industrijske revolucije".
Neki sudionici godišnjeg susreta na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) smatraju da roboti dobivaju nepošteno lošu reputaciju. Tako je profesorica kompjuterske znanosti Manuela Veloso, iznijela sljedeće: "Voljela bih da postoje roboti koji su pametniji od mene i koji mi mogu reći kako da uložim svoj novac i da mogu donositi bolje odluke nego ja. Toliko je dobrih razloga za imati robota koji može donositi bolje odluke nego mi. Ako toliko plašimo našu djecu da će se oni vremenom početi bojati robota, to može kočiti napredak tehnologije. Ključ je u tome da se postave sigurnosne granice tako da roboti mogu raditi samo na korist ljudi. Jedna od ideja je da se robote programira da prestanu raditi kada pređu određenu granicu, i da se nakon toga traži pomoć ljudi."

  • Nesigurnost i propast nekih radnih mjesta
  • Rat robota
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Eho s praga nove hrvatske vlasti - Srdačno nesporazumijevanje

J. W. Goethe: – Svijet ide naprijed samo zbog onih koji mu se suprotstavljaju.
Nakon što su poslije dugih i iscrpljujućih pregovora Domoljubna koalicija i Most nezavisnih lista uspjeli sklopiti zajednički program i s njim osigurati većinu u Hrvatskom saboru te formirati Vladu, činilo se da je Hrvatska, napokon, dobila novu, demokratsku i stabilnu vlast. Ali – ne lezi vraže! Iza brda začuo se upozoravajući gromki glas: ”Doba političkog razuma davno je prošlo, pa naučite nas onda ludilu!” (iz knjige ”Trilogija djece kamenja”).

  • Kolonizacija javne svijesti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Promjene u postupku izbora radničkih vijeća

U "Narodnim novinama", br. 3/15 objavljen je novi Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (dalje u tekstu: Pravilnik), koji uz određene nomotehničke promjene radi njegovog usklađivanja sa Zakonom o radu (dalje u tekstu: ZOR) kao i radi jednostavnosti njegove primjene u praksi, donosi i određene novosti u postupak izbora radničkih vijeća. Naime, u postupku donošenja novog Pravilnika, koji je usuglašen sa socijalnim partnerima, iskoristila se prilika da se izmjenom pojedinih odredbi Pravilnika urede pojedini slučajevi koji su se javljali u praksi, a u odnosu na koje pojedine odredbe Pravilnika nisu pružale odgovarajuće odgovore kako postupiti u takvim slučajevima.
U nastavku teksta ćemo skrenuti pažnju samo na pojedine odredbe Pravilnika, koje su izmijenjene, kao i na promjene koje te izmjene nose u postupku izbora radničkog vijeća.

  • Sadržaj novog Pravilnika
  • Promjene u postupku izbora radničkog vijeća
  • Izborni odbor
  • Vrijeme i mjesto provođenja izbora za radničko vijeće

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: