English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »
Kakva država – takvi zakoni

Nepunih osam stoljeća poslije Vinodolskog zakona (1288. g.) današnji zakonski propisi hrvatske države stvaraju se u pravničkim radionicama briselskih (elektronskih) skriptarnica. Suvremena hrvatska država, prema dopuštenoj proceduri, ovlasti nekoga svoga pravnika da predloženi tekst iščita, stavi neku ispravkicu – ako se nešto baš otelo pažnji anonimnog mladca zakonopisca. Onda se taj spis vrati briselskom kontroloru na konačno odobravanje. Brižni eurokrat, ako ga nije toga dana iznervirala žena, sažaljivo pogleda spisić podijeljen na članke i alineje i klikne ”replay”. Zatim se spisić prevede s engleskog na hrvatski jezik. Inače, ne bi se briselski činovnici uzbuđivali ako bi se u Hrvatskom saboru taj spisić predstavio i u originalu, kao što su to nekada činili Bugari u svome zakonodavnom tijelu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ekonomski fanatizam uništava obitelj

Budući da obitelj, po svojoj prirodi, nužno nudi emocionalnu i sentimentalnu, biološku i radnu stabilnost čovjeka, njeno uništavanje u okviru spomenutog horizonta ide preko procesa koji se potpuno reflektira u nesigurnom zapošljavanju na određeno vrijeme i u fleksibilnosti ljudskoga života.

  • Obitelj – primarni oblik zajednice
  • Zašto treba uništiti obitelj?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od svega najvažnije je ostati na vlasti!?

Od posljednjih parlamentarnih izbora prošla su puna četiri mjeseca, trećina jedne godine u koju su bile uprte oči svih birača, a nije se dogodilo gotovo ništa od onog što se najavljivalo, tj. očekivalo. Iako su dvije međusobno suprotstavljene koalicije prije izbora najavljivale svoju pobjedu i „zaokret“ koji vodi u dobrom smjeru, rezultati izbora su došli kao otrježnjenje i jednoj i drugoj i potvrdili onu narodnu: „Nikad ne reci nikad“. A upravo ta narodna poslovica potvrdila je da u parlamentarnim izborima nije rijedak neočekivani i nenadani ishod koji mnogima remeti očekivanja. Ovaj je put to bio MOST, skup različitih ljudi s različitim iskustvom (obično bez političkog iskustva), koji su imali jedinstveni cilj da zauzmu jedan dio saborske većine, a svoju jedinstvenu politiku i stavove brusit će kada to ostvare. I dogodilo se upravo to. Neočekivano, ali nakon parlamentarnih izbora MOST je postao toliko važan da niti jedna „velika“ koalicija nije mogla sastaviti Vladu RH bez njega. I nakon izbora dugo se nije znalo tko će vladati, a tko biti oporba. Tada je hrvatskim političkim prostorom zavladala opća neizvjesnost, kod nekih i strah da će, ako ne uspiju sastaviti Vladu nestati s političke scene i vječno pasti u zaborav. Dugo smo bili svjedoci pregovora što javnih, što tajnih, što dnevnih, što noćnih, tri nejednako velika, ali jednako važna politička aktera koji su se predstavljali kao spas za našu budućnost pišući velike traktate o reformama, nadmudrujući se tajno i javno, ostavljajući zagonetan osmjeh pred kamerama promrzlih novinara puna dva mjeseca. A onda, nakon više od dva mjeseca, u hirovitom i pomalo obijesnom tonu, došlo je do dogovora o „vladajućoj većini“. Nije to bila koalicija u pravom smislu, jer njezini akteri nisu željeli da se tako zove (zadržavajući svoj politički legitimitet), a da to uistinu i nije, vidjet će se mnogo kasnije. Konačno, nakon više od dva mjeseca od parlamentarnih izbora, građani Hrvatske saznali su tko će vladati, a tko odlazi u oporbu.

  • Ključ vladanja u rukama javne televizije!?
  • Manjak kartonskih kutija?
  • Kritika bivših i kadroviranje budućih!?
  • Previše suprotnosti u vladajućoj većini!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Udruga poslodavaca javnih poduzeća - Diktirane „udruge“ nisu prihvatljive

Iz mandata prethodne Vlade i resornog ministra Miranda Mrsića, ostala je visjeti u zraku ideja za osnivanjem Udruge poslodavaca javnih poduzeća, čiji je cilj između ostalog trebao biti koordinacija kolektivnog pregovaranja u javim poduzećima. Kako će se ova Vlada odrediti prema toj ideji još uvijek nije u potpunosti poznato.
No, jasan je stav i poslodavaca i sindikata, HUP-a i sindikalnih središnjica. On i dalje nije podržavajući prema ovoj ideji. Razloga je više. Osnovno je to što osnivanje svake udruge, a posebice one ovakvoga tipa treba biti samostalno i dobrovoljno, a nikako da njegova pozadina bude u diktatu vlasti s već unaprijed jasnim ciljem. To jednostavno nije udruga. Sporan je i sam cilj jer koordinacija kolektivnog pregovaranja u javim poduzećima pojednostavljenim pristupom vlasti kakav često postoji, može značiti ujednačavanje odnosno uravnilovku, a u kojoj će loše proći javna poduzeća koja posluju pozitivno i s dobiti te bi moglo doći do neosnovanog pritiska na smanjenja prava radnika u njima, iako radnici i svojim radom opravdavaju ta prava i standarde. To može biti ne samo negativno za razinu prava radnika, već demotivirajuće i vrlo negativno na daljnju kvalitetu poslovanja.
Stoga je ovo jedno od rijetkih pitanja oko kojeg se slažu, odnosno zajednički mu se protive socijalni partneri. U normalnim društvima, socijalnom dijalogu i tripartizmu, to bi moralo biti dovoljno za svaku vlast.


Verzija za ispis
 
„Osigurati“ potporu sindikata i poslodavaca! - EK i ETUC potiču tripartitni socijalni dijalog

U srijedu 9. ožujka 2016. godine, dan uoči upućivanja proračuna za 2016. godinu u Hrvatski sabor, na poziv premijera održana je 200. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, prva u mandatu premijera Oreškovića. Sjednicom je predsjedavao Mladen Novosel (SSSH) koji „premijerov dolazak na sjednicu GSV-a vidi kao snažnu poruku razvoju tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj“.
Prva točka dnevnog reda sjednice GSV-a očekivano je bio proračun za 2016. godinu koji je socijalnim partnerima na sjednici predstavio ministar financija. Iako je to bilo prvo predstavljanje prije njegovog upućivanja u Hrvatski sabor, a za većinu i prvo upoznavanje sa sadržajem tako važnog dokumenta, socijalni partneri nisu izražavali negodovanje svojim nesudjelovanjem u njegovoj izradi, kao što je u prethodnim situacijama to bio česti slučaj. Na kraju izlaganja predsjednik GSV-a je predložio: „Proračun je primljen na znanje, to je zaključak.“

  • Zanemarena uloga socijalnih partnera!?
  • Tripartitni socijalni samit
  • Neizostavno uključiti socijalne partnere
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obilježen Međunarodni dan žena 8. ožujka - Ne dozvolimo diskriminaciju

Međunarodni dan žena treba nas natjerati na razmišljanje o ženama koje su diskriminirane svaki dan, na ulici, kod kuće, na radnom mjestu. Žene, koje zbog kulturnog ili društvenog uvjerenja nemaju pravo na rad. Žene, koje su zbog gospodarskih teškoća i obiteljskih obveza prisiljene raditi u nesigurnim uvjetima zapošljavanja, žene, koje se dijele kod istih poslova jer još uvijek mnogi smatraju da one nisu ni dovoljno jake ni dovoljno pametne ili dovoljno pouzdane, da bi imale vodeće ili menadžerske pozicije, žene, koje rade jednako teško kao i svaki muškarac, ali zarađuju znatno manje plaće samo zato što su žene.
Međunarodni dan žena nije trenutak za slavlje. To mora biti bar jedan dan koji nas podsjeća da je 70% žena iskusilo neku vrstu nasilja tijekom svog života. Takvo nasilje uzrokuje više smrti među ženama u dobi od 15. do 44. godine od raka, malarije, prometnih nesreća i rata i to u kombinaciji. Nadalje, kao posljedica ovakvog nasilja kod većine njih razvijaju se zdravstveni problemi kao što su moždani udar, bolesti srca, depresije, tjeskobe, sindromi povezani sa stresom, ovisnosti i samoubojstva.
Činimo li dovoljno za ravnomjerno i pravedno društvo u kojemu se žene mogu osjećati sigurno i ponosno zato što su žene?

Verzija za ispis
 
Mnogo taštine u obrani „svojih“ interesa - I sindikatima mogućnost korištenja Europskih fondova

Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji otvorena je mogućnost korištenja Europskih fondova za razvoj i jačanje sindikata u Republici Hrvatskoj. Takvu mogućnost, međutim, ne koriste svi sindikati jer je sindikalna scena u Hrvatskoj disperzirana, atomizirana, nehomogena po prezentaciji ciljeva i svrhe sindikata kao i po važnosti pojedinih pitanja za sindikate. Dulje vrijeme je vidljivo da je sindikalna scena sve više polarizirana između dva suprotstavljena sindikalna bloka, između sindikata koji organiziraju radnike zaposlene u državnim i javnim službama i sindikata koji okupljaju radnike organizirane u sektoru gospodarstva. Nije rijetkost da se vodi javna polemika između pojedinih sindikalnih čelnika o tome tko više pridonosi, a tko više troši, kao da su različiti sindikati, bez obzira gdje se organiziraju, nastali iz različitih razloga, a ne na temelju međunarodnog prava na organiziranje sindikata iz Konvencije Međunarodne organizacije rada broj 87. Interesno gledano, umjesto međusobne potpore i sindikalne solidarnosti, nerijetko se događa da je solidarnost na djelu gluha i nijema.

  • Polemika (strastvena) pojedinih čelnika sindikata
  • Iskrivljena slika sindikalnih prava
  • Radnici javnog sektora privilegirani?
  • Razlika između pokrivenih i nepokrivenih kolektivnim ugovorom
  • Prava mnogih su ispod ljudskog dostojanstva
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva je budućnost drugog mirovinskog stupa?

Zbog informiranosti čitatelja, koji se od početka predizborne kampanje, pa i danas, susreću s raznim informacijama o drugom mirovinskom stupu (individualna, privatna kapitalizirana štednja), u nastavku teksta će se dati kratki povijesni pregled nastanka drugog mirovinskog stupa i njegov utjecaj na mirovinski sustav.
Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju 1998. godine (NN 102/98.), koji je stupio na snagu 1. 1. 1999. godine, dotadašnji mirovinski model koji je u naravi predstavljao samo jedan mirovinski stup s javnim upravljanjem, iz temelja se promijenio. Prisjećajući se tog vremena, promjenu je predlagala i potpomagala Svjetska banka, a u osnovi je ta promjena iz temelja promijenila i prava obveznika, kasnije korisnika mirovinskog osiguranja. U članku 2. st. 3. Zakona prvi put je u sustav mirovinskog osiguranja uvedeno obvezno izdvajanje u dobrovoljni mirovinski fond u iznosu od 5% doprinosa za mirovinsko osiguranje za sve osiguranike koji su bili mlađi od 40 godina. Istovremeno, uvedena je i mogućnost dobrovoljne štednje u trećem stupu, kao i mogućnost da se radnici koji nisu obvezni uplaćivati u drugi mirovinski stup, jer su stariji od 40 godina, mogu dobrovoljno odrediti za takvu mogućnost. S obzirom na to da se radilo o reformi dotadašnjeg mirovinskog sustava, odnosno izuzimanjem 5% doprinosa iz javnog, prvog stupa koji je do tada jamčio isplatu mirovina na temelju solidarnosti i „prenošenja“ tih 5% u privatne fondove radi kapitalizirane štednje, vjerovalo se da će ova reforma „spasiti“ mirovinski sustav i mladim generacijama (rođenim 1960. godine i kasnije) donijeti znatno bolje mirovine.

  • Današnji mirovinski sustav - neodrživ!?
  • Visoki trošak upravljanja mirovinskim fondovima
  • Pritisak na povećanje izdvajanja za drugi stup
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dan socijalnog partnerstva - Socijalni dijalog je jedina opcija

Iznimna razina na kojoj čovjek može komunicirati, dogovarati i usuglašavati svoje aktivnosti jedna je od osnovnih razlika i temelj njegovog uspjeha u odnosu na ostala živa bića. Uz to, ljudi ili međusobno razgovaraju ili međusobno ratuju. Ima li uopće alternative nego razvijati svaki dijalog?
Dana 21. siječnja 1994. godine uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Taj dan može se smatrati začetkom tripartizma, odnosno socijalnog dijaloga i suradnje tri noseća društvena aktera u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je 2007. godine donio Odluku o obilježavanju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva.

  • Dijalog je temelj stabilnosti društva
  • Zapostavljenost tripartizma u Hrvatskoj
  • Ponovno uspostaviti i razvijati socijalno partnerstvo
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati i politika (3) - Strategije i akteri socijalnog dijaloga

U Hrvatskoj je 1994. godine formirano Gospodarsko-socijalno vijeće kao institucionalni okvir za tripartitno pregovaranje. Tako je, bar posredno, prihvaćen model pluralnog, „društvenog“ neokorporativizma kojim se stvara mreža institucija za formalan, konzultativni proces i dijalog. No, on je, prije svega zbog tendencije Vlade da ga pretvori u tijelo naknadne verifikacije već donesenih rješenja, ali i neriješenih pitanja reprezentativnosti i ravnopravnog statusa sudionika ostao tek institucionalni kroki. Socijalni dijalog, iako ocijenjen kao potreban, čak nužan, prema mišljenju većine zaposlenih pretvara se u praznu institucionalnu ljušturu unutar koje Vlada kupuje vrijeme i radi po svome, eksploatirajući sukobe između i unutar sindikata i poslodavaca.
  

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »