English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zabrinjavajuća sloboda medija
„Uvijek se boriti za napredak i promjene, nikada tolerirati nepravdu i korupciju, uvijek se boriti protiv podilaženja svih vrsta, stalno oponirati privilegiranima i javnim pronevjeriteljima, uvijek suosjećati sa siromašnima, uvijek podupirati javno dobro, nikada biti zadovoljan samo objavljivanjem vijesti, uvijek biti posve neovisan, ne bojati se napasti zlo, bez obzira na to je li ga uzrokovala plutokracija ili centri moći.“ (Joseph Pulitzer)



  • Sloboda medija u Europi
  • Sloboda medija u Hrvatskoj


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesu li Hrvati zaista neradnici?
Samo u turizmu nam nedostaje 10.000 sezonaca. Kako je to moguće kada imamo 174.000 nezaposlenih? Znači li to da ljudi mogu raditi, a ne žele?
Do sada je bio problem to što nije bilo radnih mjesta. Sada ih ima, pa opet nije dobro. I doista, bilo bi neshvatljivo kada svi ne bismo imali poznanike koji su probali raditi na sezonskim poslovima ili iz prve ruke znamo kako to ide. Naravno, nije svuda loše, ali dobri primjeri su izrazito u manjini. Vlada mora vidjeti zašto je to tako i promisliti o mjerama kad čak ni za nezaposlene ljude sa skromnim kvalifikacijama sezonski posao više ne igra. Radije ostave sve i odu u Njemačku i Irsku.
Mnoge sezonske radnike poslodavci na kraju ne plate ili za svoj rad na licu mjesta dobiju manje nego što su ugovorili. Drugo, uvjeti rada dogovore se na jedan način, a poslije ispadne sasvim nešto drugo. Sezonci u pravilu rade po 12 i 14 sati, bez slobodnog dana, a mnogima koji još moraju platiti i smještaj – fiksne plaće od 3.500 ili 4.500 kn nisu nikakav motiv. Hrvatski poslodavci mahom smatraju da su, kad zaposle sezonca, zaposlili roba, i ne pada im na pamet da je radno vrijeme osam sati i da bi za sve preko toga trebalo platiti prekovremeno. 
Nema tu, dakle, tajni i ne treba se čuditi što naši ljudi ostaju dok se ovdje traže kvote za radnike iz regije, od kojih će mnogi opet radije potražiti rješenje u razvijenijem inozemstvu, gdje će naći stalni, zakonom zaštićeni i puno bolje plaćen posao. 
Prema tome, nisu naši radnici neradnička i lijena sorta, niti je istina da je kod na sve super, a ljudi svejedno bježe u strane zemlje. Ostajat će kad plaće budu veće, uvjeti rada ljudski i kad ih sustav bude kadar zaštititi od svake prevare. 

Verzija za ispis
 
Ni prvomajski grah nije besplatan
"Grah nam je i fruštuk, i ručak, i večera", veselo je s pozornice najavljivao Darko Janeš početak podjele 60 tisuća porcija graha. Mislio je da je duhovit jer s pozornice se ne vide gladni ljudi kojima će prvomajski grah iz zagrebačkog Maksimira biti i doručak, i ručak, i večera sljedećih tjedan dana.

  • Skupljali hranu za dane koji dolaze
  • Moraju zapamtiti čija je ruka koja ih hrani
  • Ruke se tresu, grah se rasipa



Verzija za ispis Pročitajte više
 
U potrazi za neprijateljem - Frustrirani neuspjehom
Hrvatska je, osim s Crnom Gorom, posvađana sa svim svojim susjedima. Sa Slovenijom zbog granice, Mađarskom zbog MOL-a, a Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog stotinu razloga. Ne samo to. Mi smo posvađani i sa samim sobom. Histerija, na primjer, oko Istanbulske konvencije govori da nam je neprijatelj prijeko potreban, a s obzirom na to da su Srbi i komunisti već izgustirani, traže se novi. Ovaj put to su masoni, sotonisti i ostale mračne sile koje žele zatrijeti hrvatski narod i zabraniti mu da ide u Crkvu.


  • Ima ih koji su se „snašli“



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko nas vodi? - Daj da pasemo
Nedavno je jedan naš uspješni poduzetnik, koji se bavio i politikom, odlučio preseliti svoju tvrtku u Njemačku jer mu je zbog nesređenog stanja u Hrvatskoj bilo sve teže poslovati. U razgovoru objavljenom na televiziji, govoreći o klimi u Hrvatskoj, taj poduzetnik spomenuo je razgovor s jednim političarem, saborskim zastupnikom koji ga je prijateljski zamolio da se okani politike jer ima svoj posao. A nama ostalima, zavapio je: daj da pasemo.


  • Ne pokrivamo ni kamate!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Socijalna zaštita svima
Sredinom ožujka Europska komisija je iznijela Prijedlog preporuke Vijeća o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike i samozaposlene osobe.
Budući da se svijet rada mijenja kao posljedica novih životnih stilova, poslovnih praksi i digitalizacije, Europska komisija smatra da se sustavi socijalne zaštite moraju kontinuirano prilagođavati novoj stvarnosti. Danas je gotovo 40% zaposlenih osoba samozaposleno ili ima netipičan radni status, što znači da nemaju ugovor na neodređeno radno vrijeme i da ne rade u punom radnom vremenu. Takve osobe nisu uvijek dovoljno zaštićene u smislu socijalne sigurnosti, odnosno nemaju osiguranje u slučaju nezaposlenosti ili pristup pravima na mirovinu. 
U skladu s europskim stupom socijalnih prava cilj je ovoga prijedloga usmjeriti države članice na podupiranje pristupa socijalnoj zaštiti za sve radnike i samozaposlene osobe, posebice osobe koje zbog svojeg radnog statusa nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćene programima socijalne sigurnosti.
Stoga Europska komisija predlaže državama članicama Europske unije da:
1) uklone formalne nedostatke tako što će se radnicima i samozaposlenim osobama u usporedivim uvjetima zajamčiti pristup sustavima socijalne zaštite te da tim radnicima ponude odgovarajuću djelotvornu zaštitu kako bi mogli akumulirati i potraživati odgovarajuća prava;
2) da svim radnicima i samozaposlenim osobama olakša prijenos prava u području socijalne sigurnosti s jednog radnog mjesta na drugo;
3) te da radnicima i samozaposlenim osobama pruži transparentne informacije o pravima i obvezama u području socijalne sigurnosti. 

Verzija za ispis
 
Uz prvomajski grah - Što je s dignitetom rada i radnika?
U Hrvatskoj postoji čitav niz svetinja u koje se zaklinjemo, a vrlo često se također govori o dignitetu ili ugroženosti ovoga ili onoga. Spominje se mistični nacionalni interes, ali, nažalost, u sve to nisu uključeni ni rad ni radnici, već se oni nalaze na dnu društvenih, ali i materijalnih vrijednosti. Posljednji podaci govore da su hrvatski radnici u Europskoj uniji najbjednije plaćeni. Oni za sat rada dobivaju 8,5 eura, u Sloveniji 16 eura, Austriji 28 eura, a u Njemačkoj 32 eura. Od nas su u lošijem položaju jedino bugarski i rumunjski radnici, ali se ta razlika ubrzano smanjuje.

  • Poslodavci nastavljaju kukati!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja, Praznik rada - Koga više i briga?
Proljeće svake godine naviješta Praznik rada, 1. svibnja, koji će se ove godine obilježiti po 132. put nakon krvavih prosvjeda u Chicagu 1886. godine. Iako se taj „radnički“ dan sve više bliži, o njemu se još uvijek ni javno, a ni tajno ne govori. Razlog za takvu situaciju sigurno nije na manjoj važnosti tog dana, nego na općem beznađu radnika, na oslabljenim i razjedinjenim sindikatima, na svakodnevnom odlasku radnika „trbuhom za kruhom“, na ono malo starijih ljudi koji noću, krišom, otvaraju kante za smeće da bi našli koji zalogaj odbačene hrane ili možda samo praznu bocu. Beznađe ujutro, beznađe uvečer, beznađe zaposlenih i nezaposlenih. Gruda Domovine mijenja se za koru kruha i malo radničkog, ljudskog dostojanstva. Koga više i briga za taj, radnicima veličanstveni „Praznik rada“?
Ionako je društveni dogovor sklopljen između rada i kapitala neposredno poslije 2. svjetskog rata davno izgubio svoj smisao. Nema više klasičnih kapitalista ni klasičnog proletarijata. Došlo je do transformacije odnosa između rada i kapitala, ali, nažalost, ti odnosi više nisu u međusobnoj ravnoteži. Sve je brojniji lumpenproletarijat i prekarijat.

  • Hrvatska prednjači 
  • Radnici „zamjenska roba“
  • Nova radnička klasa
  • Sindikati su još uvijek distancirani od prekarijata


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Praznik rada u zemlji nerada?
Prve asocijacije na Praznik rada uglavnom su nam grah, srdele, Maksimir, karanfili, zviždaljke, sindikati, radničke parole i gomila gladnih ljudi koja dođe na taj besplatni grah ili srdele, kako bi pojeli možda jedini obrok u tom danu. O simbolici i važnosti tog datuma, 1. svibnja, uglavnom se govori tek u dnevnicima i izvještajima s presica koje se prigodno održavaju nekoliko dana uoči tog dana i čije se poruke, već sljedećeg dana, više ne čuju. 


  • Kakvo je stanje 2018. godine?
  • Što danas traže hrvatske radnice i radnici i njihovi sindikati? 
  • Zašto toliko ljudi odlazi raditi „van“!?
  • Proslava važnija od prosvjeda!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: