English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uhljebi, povlaštene mirovine, Crkva - Trkači olovnih nogu
Strukturne reforme postaju mitski pojam za koji se nitko ne usuđuje reći o čemu se točno radi, a još manje se pokušavaju provesti. Riječ je, naime, o tome da bi preslagivanje ekonomskih odnosa u društvu izravno utjecalo na interese vladajućih i svih onih koji vlast podržavaju. Evo nekoliko područja na kojima su potrebni rezovi kako bi se Hrvatska odlijepila od dna Europske unije na kojem sada čvrsto počiva, a koji se ne poduzimaju.

  • Uhljebi
  • Povlaštene mirovine
  • Crkva
  • Zaključak


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Lisica čuva kokošinjac!? - Pljačkaški mentalitet
Razdoblje koje nadobudno nazivamo demokratskim promjenama donijelo je državnu neovisnost, ali je ta neovisnost vrlo skupo plaćena. Tu su izgubljeni ljudski životi, tu su velike materijalne štete, a tome se pridružuje neviđena pljačka nekadašnje državne imovine. Ta pljačka je uzrokovala više štete nego sam rat. Oko te mračne strane naše povijesti vođene su žučne rasprave, ali je opći dojam da pohod kriminalnih hordi nije doživio nedvosmislenu i jasnu društvenu osudu. Na njihove marifetluke se možda čak gleda sa simpatijom ili, recimo, s razumijevanjem.

  • Promjena nema na vidiku
  • Kako je moguće? 
  • Kriminalci uvijek imaju rezervnu državu!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izbori kao spas za budućnost Europe
Europa, kao san onih koji u nju žele ili kao stara, statična dama od koje žele pobjeći oni u njoj? Pitanje koje se stalno pojavljuje u novim oblicima ne nalazi pravi odgovor jer je istina i jedno i drugo. Upravo zbog toga je dobrodošlo pismo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona upućeno Europljankama i Europljanima samo tri tjedna prije mogućeg Brexita i 12 tjedana prije europskih izbora. Pismo je istog dana objavljeno u 28 dnevnih novina u članicama EU i izazvalo je raspravu o budućnosti Europske unije u sljedećih nekoliko dana. Pismo su imali prilike pročitati i hrvatski građani i iz njega saznati u kakvoj bi zajedničkoj Europi u budućnosti trebali živjeti. Pismo je ujedno i poziv na izbore zbog izgradnje „demokratske Europe“, o kojoj, nažalost, hrvatski građani i nemaju informacija od hrvatskih europarlamentaraca. Dok su sve misli vladajućih upućene eri hrvatskog predsjedanja EU i „popunjavanju“ važnih mjesta u institucijama EU (nekim našim europarlamentarcima), eto, predsjednik Francuske se sjetio svih Europljanki i Europljana da im približi viziju Europe nakon izbora.

  • Nacionalizam, populizam i raslojavanje obilježili su ovaj mandat europarlamentaraca
  • Vizija nove EU kakvu trebamo


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odnos rada i kapitala - Radnici kao privjesak
Demokratsku državu, kakva bi Hrvatska željela biti, karakterizira nekoliko osnovnih elemenata. Kod nas je, nažalost, malo koji ispunjen. Na primjer, trebali bismo imati predstavničko tijelo koje izražava volju birača, što kod nas zbog brojnih prebjega nije slučaj. Mora postojati jednakost pred zakonom, a mnogi slučajevi govore da to nije tako. Pravosudni sustav bi morao sankcionirati svako krivično djelo, ali se krupnim kriminalcima sudi godinama bez ikakvih posljedica. Pravo na drugačije mišljenje postoji samo na papiru, a oni koji ne pušu u isti rog, proglašavaju se izdajnicima, udbašima i komunjarama.

  • Demokratska pozlata i ispod nje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija se ne događa slučajno
Na Svjetskom ekonomskom forumu ove godine raspravljalo se i o korupciji, koja košta globalnu ekonomiju oko 3,6 milijardi godišnje. Korupcija obuhvaća raznovrsne aktivnosti, od sitnog podmićivanja do izbornih prijevara, prijevara u nabavi, sukoba interesa, raznih pronevjera. Ona ima bezbroj različitih lica. Njezina definicija je sljedeća: „Zlouporaba povjerene ovlasti za privatnu korist“. Uobičajeno je da se korupcija događa ilegalno, no ni to nije uvijek točno. Moćni interesni lobi (gospodarski ili pravni) može izlobirati kod vladajućih struktura donošenje takvih zakona od kojih će pojedinci (obično moćni) imati velike koristi. To je tzv. „ortački kapitalizam“, koji može trajati dugo, jer je „ozakonjen“, sve dok ne dođe do promjene aktera koji su ga zajedno stvorili (Agrokor). Tada se korupcija događa kao posljedica legalnih postupaka. Ona se najčešće veže na vladajuće strukture zato što te strukture imaju moć po svojoj funkciji. Organizacija koja prati korupciju na globalnoj razini, Transparency International, uz nju veže i sve veću pojavu raznih neetičkih aktivnosti.

  • Slabije demokratske institucije znače veću korupciju
  • Kako provesti antikorupcijske mjere?










Verzija za ispis Pročitajte više
 
Globalni sustav oteo se kontroli?
Svjetski gospodarski forum (WEF) tradicionalno je održan u Davosu od 22. do 25. siječnja 2019. g. Iako se ove godine na sastanku nisu pojavili čelnici najvećih ekonomskih sila, teme o kojima se razgovaralo su možda najznačajnije u povijesti održavanja tog skupa, a svakako su izazov za budućnost cijelog svijeta. Oko 3.200 sudionika koji su stigli u Davos, raspravljali su o životnim pitanjima za cijeli svijet, o promjenama koje se munjevito događaju i mijenjaju percepcije i očekivanja. Globalni sustav danas bio je središnja tema susreta, jer je sve očitije da se „oteo“ kontroli i zbog njega, kao posljedica, u mnogim zemljama nastaju problemi.

  • Razvoj svjetskog globalnog sustava
  • Nitko ne preuzima odgovornost
  • Rizici za globalni sustav


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mamac minimalac
U zemljama poput Danske ili Švedske nema potrebe da država određuje minimum, jer sustav kolektivnog pregovaranja funkcionira. Država samo proširuje odredbe kolektivnih ugovora na djelatnosti koje su njime ostale nepokrivene.
Odluka Vlade o povećanju minimalne plaće sa 2.751 na 3.000 kuna isprovocirala je mnoga pitanja i dosta kritika. Štoviše, kritike su bile u prvom planu. Vladina odluka da dosad garantirani iznos od 2.751 kune zaokruži na 3.000 tako je isprovocirala unisonu poviku i sablazan na desnom, ujedno i dominantnom krilu domaće ekonomske misli i djela. To je još jedan u nizu populističkih poteza ove Vlade, jer veći minimalac šteti samim radnicima u niskoprofitnim granama koje će se zbog minimalca pogasiti, kažu. 

  • Egzodus domaće, potplaćene, radne snage na zapad
  • Minimalna plaća se ne prepušta isključivo tržištu
  • O mnogim se pitanjima zatvaraju oči



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Borba za slobodu „modernih robova“
Građani Europe bili su svjedoci krvavih prosvjeda, četvrti tjedan za redom, u Parizu i drugim gradovima Francuske, treće svjetske ekonomije i kolijevke slavne francuske ljevice. Posljednji prosvjed, koji se dogodio u nedjelju, 10. prosinca ove godine nije bio najbrojniji, ali je bio najokrutniji po nasilju i rezultirao je masom razbijenih izloga i spaljenih automobila, ali, nažalost i opasnim ozljedama prosvjednika: jedna je žena ostala bez oka, a jedan muškarac bez šake. Istovremeno je privedeno 1.220 ljudi. Ukupno je u svim gradovima Francuske prosvjedovalo više od 283.000 građana, a predvodnici prosvjeda su „GILETS JAUNES“ ili, prevedeno, „ŽUTI PRSLUCI“. Tko su oni? Za građane EU, pa i za građane Hrvatske oni su misterij, kao i za sve one koji ne žive u Francuskoj. Dva dana nakon prividnog primirja i obraćanja predsjednika Macrona, stanje nije nimalo bolje ni sigurnije. Prosvjeduju studenti i srednjoškolci, što je rezultiralo zatvaranjem oko 450 obrazovnih ustanova. Vidljivo je da se ne radi o „ad hoc“ stanju, izazvanom povećanjem cijena benzina i struje, da je problem slojevit i dubok, da je to borba između pobjednika globalizacije i običnih francuskih radnika, malih obrtnika, domaćica, studenata i srednjoškolaca. Oni su odlučili „sami stvari uzeti u ruke i izboriti se za sebe“. Da bi spoznali tko su oni, treba se nekoliko godina vratiti u povijest.

  • Pobjednici i žrtve globalizacije u Francuskoj
  • Tri sloja građana u Francuskoj
  • Gdje su u prosvjedima „žutih prsluka“ ostali sindikati i „slavna francuska ljevica“?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Osam godina pojeli skakavci!
Naše tranzicijsko razdoblje obilježeno je time da smo snage trošili na nebitne stvari kao što su obračuni s prošlošću i rasprave o tome tko je upropastio Hrvatsku pa se dogodilo da je ekonomska kriza najžešće i najdublje pogodila Hrvatsku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku bruto društveni proizvod Hrvatske iznosio je 2008. godine 48 milijardi i 144 milijuna eura. Nakon toga slijedilo je osam godina pada tako da je tek 2017. dostignuta prijekrizna godina s bruto društvenim proizvodom od 49 milijardi i 13 milijuna kuna.

  • Obezvrijeđeni rad



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »