English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ulični sindikalizam u „Novoj Europi“
Već tradicionalno, kao i svake godine, upravo u vrijeme nastanka ovog članka, predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker je pred Europskim parlamentom održao govor o stanju Unije u kojemu se prije svega osvrnuo na postignuća EU, ali je iznio i svoju osobnu viziju i smjer za nadolazeće razdoblje i otkrio kakvo se djelovanje Europske komisije predviđa s tim u vezi.


  • Nova Europa je sve manje socijalna
  • Izmjena radnog zakonodavstva u Francuskoj, majka svih reformi tržišta rada
  • Razjedinjenost francuskih sindikata pogoduje smanjenju radničkih prava
  • Liberalizacija tržišta rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati u kriznim vremenima - Može li se učiniti više?
Aktualna zbivanja na gospodarskoj sceni nameću pitanje kakva je uloga sindikata u kriznim situacijama, u kojima su ugrožena radna mjesta radnika. Konkretan povod je situacija u Agrokoru i sve izvjesniji scenarij da će u najboljem slučaju doći do otpuštanja dijela zaposlenika, a u najgorem do stečaja tvrtke i svim posljedicama koje ono nosi sa sobom.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je upropastio Hrvatsku? - Bez floskula i pjene na ustima
Svi se manje ili više slažu s time da je Hrvatska upropaštena, razlika je jedino u tome tko koga za to optužuje. Jedna od najvažnijih HDZ-ovih mantri je da je SDP taj koji je upropastio Hrvatsku, dok SDP tvrdi da svaki put kada HDZ zabrlja mora Hrvatsku vaditi iz gliba. Činjenica je da je Hrvatska u posljednjih dvadeset sedam godina jedva napredovala i postavlja se pitanje tko je za to zaista kriv. Pokušat ćemo na to odgovoriti uz pomoć brojki, bez floskula i pjene na ustima.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Društvo bez vizije
Početkom devedesetih hrvatsko društvo imalo je viziju. Bila je to borba za slobodu, samostalnost i za stvaranje hrvatske države. Hrvatska država je stvorena i došlo je vrijeme za ustoličenje neke nove vizije, nove ideje koja će djelovati pokretački, ali do nje nije došlo. Nedostatak nove vizije i činjenica da stvaranje hrvatske države nije donijelo one rezultate koje smo očekivali, doveli su do frustracije i općeg nezadovoljstva. Jedna od posljedica takvog stanja je odlazak iz Hrvatske. Uz negativni prirodni prirast i iseljavanje, naša država godišnje gubi najmanje dvadeset tisuća ljudi. Ljudi u Hrvatskoj ne vide nikakvu perspektivu.

  • Saborski zastupnik – roba kao i svaka druga
  • Kupus i meso



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što je to radnik?
U poplavi kojekakvih ideja o tome kako spasiti Agrokor ponovno su se javili neoliberalni mudraci koji smatraju da su radnici niža bića. Tvrde da se griješi time što se ide na spašavanje radnih mjesta već bi, vjerojatno, trebalo spasiti uboge bankare koji su ulupali silne novce u tu posrnulu tvrtku. Ti stavovi su dio šireg spektra prema kojem su radnici ne ljudske sudbine koje imaju obitelj i djecu koju treba školovati, već trošak rada koji treba nesmiljeno rezati i slabo platiti.
Hvala na pitanju, u Hrvatskoj se u tome dobrim dijelom uspjelo. Stalno se barata s kojekakvim prosječnim plaćama u koje su uključene plaće menadžera i sličnih, a time se ne daje potpuna slika. Tako je u prvom ovogodišnjem tromjesečju prosječna plaća iznosila 5.408 kuna, s bonusima 5.627 kuna, ali je prosječna plaća srednje stručne spreme, dakle one najvećeg dijela radnika, bila 18 posto manja, dakle nekih 4.500 kuna. Prosječna plaća radnica Konzuma iznosila je od 3.000 do 3.500 kuna, a da se pritom ogroman prekovremeni rad uopće nije plaćao.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarizacija i desindikalizacija
Prekarizacija – što je to?
Ono što je krajem devetnaestog u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća pojmovno obuhvaćao proletarijat – transformiralo se u prekarijat, novi tip društvenog odnosa koji dovodi do deklasiranja čitavih profesija, odnosno do gubitka identiteta ljudi u tim ljudskim zajednicama. Kao nekada bauk proletarijata, Europom i svijetom danas kruži i širi se bauk prekarijata. Fenomen te složene, višedimenzionalne pojave se iskazuje na razne načine – u rasponu od osjećanja nesigurnosti i neizvjesnosti zbog radnog statusa pa do otuđenja i odsustva solidarnosti zbog izopćenosti i odbačenosti iz društva.
Najjednostavnije rečeno, prekarnost je život u neizvjesnosti i strahu od gubitka posla zbog svakovrsne nesigurnosti radnog mjesta, slabe plaćenosti, gubitka nekada garantiranih radnih prava... To je život pod egzistencijalnom ucjenom s neslućenim posljedicama ne samo na čovjeka kao osobu i pojedinca, već i na čitave društvene grupe i slojeve...

  • Desindikalizacija
  • Europski sindikati i prekarizacija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. maj - Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta
Prosvjedom u Slavonskom Brodu sindikalne središnjice Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata obilježili su Međunarodni praznik rada pod geslom: Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta. 

  • Hrvatska treba veće plaće
  • Zašto ova kampanja
  • Hrvatska treba kvalitetna radna mjesta



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izborne manipulacije s „blokiranima“
Građani i trgovačka društva koji se danas identificiraju samo s pridjevom "blokirani"  predstavljaju ne malu, posebno ranjivu društvenu skupinu, koju su do sada "rješavale"  sve prethodne Vlade, a njihov broj, iz dana u dan sve je veći. Sve je počelo donošenjem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10 i 112/12, dalje u tekstu: Zakon), čija je primjena započela 1. 1. 2011. godine. Kako je tada najavljivano iz resornog ministarstva, bio je to "iznimno važan i sveobuhvatan projekt"  kojim je promijenjen do tada važeći način provođenja ovrhe, a njegovi su glavni ciljevi bili uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, te "povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštita vjerovnika" . Kao što je vidljivo, cilj donošenja ovog Zakona bio je, kao i mnogo toga danas, na strani jačega i on je, uskoro je bilo vidljivo, danas u potpunosti ispunjen. Ovaj je Zakon došao u vrijeme kada je nastupila recesija i kriza, kada su se građani mahom osvješćivali u nevjerici, što se to događa s njihovim životom.Ta nevjerica je, nažalost, postala surova i licemjerna stvarnost koja stalno ostaje po strani, odnoseći živote i ljudske sudbine. 
  • Tko su blokirani?
  • Kretanje blokiranih građana po godinama
  • Učinci Zakona o stečaju potrošača
  • Kvaliteta života "blokiranih"  hrvatskih građana
  • Vrtić za pse važniji od blokiranih hrvatskih građana


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iluzije o demokraciji - Još smo u pretpovijesnom dobu
Mogućnost da se na parlamentarnim izborima više stranaka bori za vlast u Hrvatskoj je dočekana kao senzacionalni preokret nakon kojeg će našim ulicama poteći med i mlijeko i svi će biti sretni i veseli. Kao što ponekad biva, velike nade pretvaraju se u veliko razočaranje jer višestranačje, bar za sada, Hrvatskoj nije donijelo mnogo dobra. Veliki dio stanovnika živi u oskudici, a mnogi, kako bi preživjeli, bježe iz Hrvatske glavom bez obzira. Pola onih koji rade primaju plaću manju od 4.560 kuna, a bruto plaća jedino je u Hrvatskoj u doba recesije smanjena za 30 eura. Svuda srećemo mrzovoljne, nezadovoljne ljude koji panično traže nekoga koga mogu mrziti i okrivljavati za svoje probleme. Jednom riječju, višestranački politički sustav nije se pokazao kao čarobni štapić koji smo toliko priželjkivali, a problemi su se prije nagomilali nego smanjili. 

  • Čemu onda služe stranke? 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: