English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
38. susreti radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima Mali Lošinj, 18. – 21. svibnja 2017
38. susreti radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima održani su od 18. do 21. svibnja ove godine u Malom Lošinju. Sudjelovalo je 260 radnika, daleko od rekordnih godina, no nastavljena je dugogodišnja tradicija naših sportskih susreta. S druge strane, manji broj omogućio je da se sudionici druže i povežu u još većoj mjeri, da na terenima bude važnija dobra utakmica i sportski duh nego samo pobjeda, da se čak natječu u istoj ekipi, iako dolaze iz različitih sredina, da sva tri dana ispred svega bude zajedništvo, i veselje. Tako je i bilo, uz moto: Malo nas je, al nas ima, na 38. susretima. 

  • Zajedništvo ispred svega
  • Prekrasan ambijent
  • Aktivno na svim terenima
  • Pikado
  • Mali nogomet
  • Odbojka na pijesku
  • Tenis
  • Stolni tenis
  • Kuglanje
  • Plivanje
  • Boćanje
  • Minigolf
  • Potezanje konopa
  • Belot i briškula
  • Košarka 
  • Ples dok noge drže
  • Pehari najuspješnijima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Preporuke Europske komisije - Traži bržu reformu mirovinskog sustava u Hrvatskoj
Nakon što je Vlada RH u travnju ove godine Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi u kojem se Europskoj uniji obvezala provesti određene reforme, o kojima smo pisali u proteklom broju Grafičara, Europska unija je Hrvatskoj dala određene preporuke o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016. i mišljenje Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2016. 

  • Traži se veća penalizacija prijevremenog umirovljenja 
  • Tržište rada i dalje zahtijeva reforme
  • Predlaže se konsolidacija sustava socijalnih naknada
  • Sustav plaća u javnim službama treba reformirati!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
UNI Europa ICTS konferencija
U Zagrebu je od 7. do 9. lipnja 2017. održana UNI Europa ICTS konferencija, međunarodna konferencija sindikata udruženih u UNI Global Union, koji djeluju u ICTS industriji. Na konferenciji je sudjelovalo 205 sudionika, tj. delegata, gostiju, promatrača iz 29 zemalja svijeta, uključujući brojnu delegaciju HST-a.
Konferenciju je otvorila Alke Boessiger, voditeljica UNI-jevog odjela ICTS-a. Sudionike su također pozdravili gđa Karolina Ivanković, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, g. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih Hrvatskih Sindikata, gđa Franca Salis-Madinier, predsjednica UNI Europa ICTS, g. Andy Kerr, predsjednik UNI ICTS-a, te Juko Cikojević, predsjednik HST-a.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od 1. srpnja veće roditeljske naknade
Vlada je u svibnju u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se kao jedna od mjera demografske obnove predlaže povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada.
Naime, odredbama važećeg Zakona propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci (ako to pravo koristi jedan roditelj), odnosno 8 mjeseci (ako to pravo koriste oba roditelja), u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ta naknada ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna). Novim Zakonom se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje u tom slučaju, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna). Istovremeno, povećanjem će se obuhvatiti i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, kojim će se limit novčane naknade povećati s 50% na 70% proračunske osnovice.

  • Veće roditeljske naknade i nezaposlenim roditeljima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bijela knjiga Europske komisije - Treba osmisliti budućnost
U Zagrebu je 29. svibnja 2017. u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – EGSO održana rasprava o Bijeloj knjizi Europske komisije o budućnosti Europe kako bi se doznala stajališta organizacija i predstavnika civilnog društva o pet scenarija za budući razvoj Europe. EGSO je savjetodavno tijelo svim tijelima odlučivanja na razini Europske unije. Od 350 članova 9 ih je iz Hrvatske, a hrvatske sindikate zastupaju Ana Milićević Pezelj (SSSH), Vilim Ribić (MHS) i Marija Hanževački (NHS).


  • Pet scenarija
  • EU mora uključiti građane


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obilježavanje 300. broja i 25 godina lista Grafičar
U Domu Sindikata grafičara u Zagrebu, 9. lipnja 2017. godine, održana je svečana sjednica u povodu 300. broja i 25 godina kontinuiranog izlaženja lista Grafičar. Sjednici su, uz članove Predsjedništva i Savjeta lista Grafičar, prisustvovali dosadašnji stalni suradnici i Uredništvo lista. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto je pizza poželjan obrok?
Ove će godine prosječni Amerikanac pojesti 46 kriški, ili 12 kilograma, pizze. Premda se ta količina približava hamburgeru – nacionalno omiljenoj brzoj hrani – mnogi se nutricionisti vesele i odobravaju taj trend. Primjerice, današnja tipična pizza sa sirom, 30 posto svojih ukupnih kalorija osigurava od masti koje sadrži. Međutim, to je daleko manje nego, primjerice, sendvič od tune (43 posto), pečeno pile (36 posto) itd. Osim toga, sir pruža kalcij i kalij, a pečeno tijesto kompleksne ugljikohidrate. Dakle, vaša uobičajena pizza, kao što stručnjaci za prehranu smatraju, može biti upravo savršen obrok. Zatim, pizze su često prelivene sokom od rajčice. Nutricionistima je poznato da rajčice sadrže tvar likopen (koja im daje divnu, crvenu boju) i koja se pokazala djelotvornom u borbi protiv raka. Likopen je antioksidans, a nedavna istraživanja ukazuju na to da je on vjerojatno najsnažniji antioksidans. 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rast BDP-a
Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine. Procjena pokazuje da je BDP u prvom tromjesečju 2017. godine realno veći za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje 2016. godine.
Ovo je već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4% na godišnjoj razini, najviše od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza roba (3,4%). Doprinos domaće potražnje je također pozitivan (3,8%). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstva (2,0%). 

Verzija za ispis
 
Egzodus mladih se nastavlja
Nedavno, točnije, 2015. godine, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje proveo je istraživanje preko online upitnika u kojemu je sudjelovalo oko tri tisuće osoba starih od 18 do 30 godina, od čega 77% žena i 23% muškaraca. Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Za rad spremni“, a pokazalo se da je ono već tada najavilo pravi egzodus mladih iz Hrvatske. Prema tom istraživanju, 53% mladih je razmišljalo o preseljenju u inozemstvo, a čak je 66% zaposlenih mladih potvrdilo da ne mogu živjeti od svoje plaće koju zarađuju, nego da im financijski pomažu roditelji. Rezultati jednog drugog istraživanja, „Mladi na tržištu rada“, pokazali su da je 65% ispitanih nezaposleno, a da 60% zaposlenih mladih prima plaću ispod hrvatskog prosjeka. Samo 35% mladih bilo je zaposleno na ugovor na neodređeno vrijeme, a ostali su bili zaposleni na nestalnim i nesigurnim poslovima. Zbog toga je više od polovice mladih ispitanika navelo kako osjeća stalnu uznemirenost, nesigurnost i zabrinutost za svoju budućnost. Većina mladih ispitanika navodila je kako nisu zadovoljni kvalitetom svojeg života, a oni koji su zaposleni, izražavaju strah da će posao izgubiti i da se više neće moći zaposliti. Mnogi od njih navodili su nemogućnost financijskog osamostaljenja od primarnih obitelji zbog nedovoljnih sredstava i preopterećenosti poslom.
  • Razlozi za iseljenje
  • Hoće li kurikularna reforma spriječiti egzodus mladih? 



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vi ste ono na koji način razmišljate
I ako promijenite svoje mišljenje – od pesimističnog na optimistično - možete promijeniti svoj život

Kažete li radije da je čaša napola puna ili da je napola prazna? Ovakvi i slični klišeji postali su znanstvena pitanja, otkako istraživači pažljivo ispituju snagu pozitivnog mišljenja.
Velik broj studija dokazao je da optimizam može pomoći da budete sretniji, zdraviji i uspješniji. Suprotno tome, pesimizam vodi prema beznadnosti, bolesti i neuspjehu i povezan je s depresijom, usamljenošću i bolnom plahosti. Psiholog Craig Anderson, s Rice sveučilišta u Houstonu, kaže: "Kad bismo mogli naučiti ljude da misle više pozitivno, to bi bilo kao da ih cijepimo protiv tih mentalnih bolesti".
  • Pozitivno mišljenje vodi do pozitivne akcije – i reakcije


Verzija za ispis Pročitajte više
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: